Transcript reforma radnog zakonodavstva

SINDIKALNE SREDIŠNJICE
REFORMA RADNOG
ZAKONODAVSTVA
Mirando Mrsić, ministar
Zagreb, 20. siječnja 2014.
SINDIKALNI
ODGOVOR
Zagreb, 31. siječnja 2014.
Reforma radnog zakonodavstva
MINISTAR
Rješavanje posljedica gospodarske krize
(visoka stopa nezaposlenosti, niska stopa zaposlenosti,
gubitak poslova, gubitak radnih mjesta)
SINDIKATI
•
Zakon o radu ne smije se mijenjati zbog privremenih
poremećaja već se za pomoć poslodavcima s privremenim
problemima u poslovanju smišljaju druge mjere (koje ne
idu na štetu radnika)
•
ZOR ne stvara nova radna mjesta (niti Ministarstvo
rada, to može samo dobra kombinacija Vladinih politika)
•
Za povećanje zaposlenosti nužna je industrija jer samo
ona angažira značajan broj radnika (a za to je nužna
reindustrijalizacija RH, odnosno održiva industrijska
politika)
Reforma radnog zakonodavstva
Radno zakonodavstvo nije presudan, ali je važan faktor u
postizanju konkurentnosti, na koju utječu:
• mogućnost ubrzanih postupaka restrukturiranja poslodavaca,
hrvatski poslodavci ne znaju provesti restrukturiranje (to se
ne radi kada je tvrtka već u problemima) i sve se svodi na
ubrzano otpuštanje, a to nije restrukturiranje
• fleksibilna organizacija radnog vremena koja smanjuje
troškove poslovanja,
jer neće biti prekovremenog rada (iako će se raditi i do 56
sati). Neće biti plaćanja prosječne plaće iz posljednja 3
mjeseca kada radnik ne radi ne svojom krivicom...
• lakše zapošljavanje radnika,
• postojanje raznih fleksibilnih oblika zapošljavanja i njihovo
olakšano korištenje u praksi itd.
Uočeni problemi u radnom
zakonodavstvu u RH
• Neprihvatljiv udio sive ekonomije i rada „na crno”,
ne zna se koliko ga ima!
• Visoki troškovi poslovanja poslodavaca jer ne postoji
fleksibilnost u uređenju organizacije radnog vremena,
netočno, poslodavci ne znaju koristiti ono što sada imaju u
ZOR-u i ne znaju planirati kako zaposliti ukupne
kapacitete
• Preduga procedura za brzu prilagodbu poslodavaca
novonastalim okolnostima na tržištu (restrukturiranje
predugo traje),
prethodno komentirano
Uočeni problemi u radnom
zakonodavstvu u RH
• Gubitak ljudskog kapitala zbog preniske stope zaposlenosti i
dugotrajne nezaposlenosti
nije problem radnog zakonodavstva
• Nedovoljna iskorištenost fleksibilnih oblika zapošljavanja
kao što su rad u nepunom radnom vremenu (smanjen udio
sa 10,8% = 2011. na 8,9% = 2012.), rad na izdvojenom
mjestu rada itd.
već rečeno da poslodavci ne znaju kvalitetno organizirati
rad, planirati proizvodnju i zaposlenost kapaciteta...
Kod niza fleksibilnih oblika rada (prisutni u ZOR-u od
2003.) nema ni statistike, praćenja primjene...
Ciljevi novoga Zakona o radu
•
Očuvati postojeća radna mjesta
olakšanim otpuštanjem?
•
Otvoriti nova radna mjesta
to ne može ZOR! Dapače, fleksibilizacijom radnog
vremena poslodavac više neće trebati dodatno
zapošljavati ni na određeno vrijeme!
•
Potaknuti zapošljavanje
!?
•
Omogućiti brzu prilagodbu tržištu
skraćivanjem rokova otpuštanja kolektivnog viška?
(a smisao zbrinjavanja kolektivnog viška,
prema Direktivi, je smanjiti ili otkloniti
potrebu otpuštanja!)
Brže restrukturiranje
• Pojednostavljene su procedure o kojima ovisi brzina i
učinkovitost restrukturiranja poslodavaca, kako bi se,
poslodavci što prije prilagodili okolnostima, zadržali
poslove te "zdravi" dio poslovanja.
• Zakonom se skratio i pojednostavio postupak kolektivnog
zbrinjavanja viška radnika,
•
Ubrzan tijek otkaznog roka na način da otkazni rok teče
za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta, dok
ograničenje postoji u odnosu na radnike koji su na bolovanju,
za koje otkazni rok ne teče, ali njima radni odnos u svakom
slučaju prestaje nakon 6 mjeseci od odluke o otkazu
•
Uvodi se obvezna arbitraža u slučaju uskrate suglasnosti
radničkog vijeća na otkaz zaštićenim kategorijama radnika
Organizacija radnog vremena
Pojednostavljena je organizacija radnog vremena, te je uveden
transparentan sustav uređenja organizacije radnog
vremena koje će onemogućiti zlouporabe u praksi.
• Treba naglasiti da se rad radnika neće intenzivirati, već su
jasnije postavljena ograničenja u trajanju rada radnika i to
unutar tjedna (56/60 sati kroz KU) i u odnosu na ukupan fond
sati koji de radnik u 4 uzastopna mjeseca smjeti odraditi (48
prosječno u 4 mjeseca), radnik će i dalje raditi 40 sati tjedno, a
sve što odradi više od toga plaćat de se kao prekovremeni rad.
Organizacija radnog vremena
Nestaje jednaki raspored radnog vremena jer poslodavac
(neovisno o veličini, sektoru…) samostalno, svojom
odlukom, raspoređuje radno vrijeme koje tjedno može
trajati i do 56 sati. Je li unutar tih 56 sati bilo
prekovremenog rada, vidjet će se nakon četiri mjeseca
(svodi se na prosjek od 40 do 48 sati). Tu više nije bitan ni
sindikat jer će se kolektivnim ugovorom uređivati samo
ako tjedni rad traje duže od 56 sati (do 60). U periodu
dužeg rada i promijenjene dinamike upitne su posljedice po
zdravlje i sigurnost radnika. Nestaje mogućnost
usklađivanja privatnog i radnog života. Iako se, prema
Direktivi EU, ne prilagođava čovjek radnom vremenu, već
radno vrijeme čovjeku – prema našem ZOR-u ispada da
živimo samo kako bismo radili!
Organizacija radnog vremena
Ne propisuje se najduže dnevno trajanje radnog
vremena pa je ono ograničeno samo najkraćim
dnevnim odmorom što znači da će biti
dozvoljeno dnevno raditi 12 sati, a u više od 30
sektora u RH i 16 sati: pomorske i zračne luke,
promet u širem smislu, zdravstvo, socijalna skrb,
skupljanje i odvoz kućnog otpada, pogoni za
spaljivanje otpada, proizvodnja, prijenos i
distribucija plina, el. energije, javni gradski
prijevoz, poljoprivreda, turizam, poštanske
usluge, tisak, radio, televizija, kinematografi,
vatrogastvo, hitna pomoć, civilna zaštita,
industriji koja se ne može prekidati iz
tehnoloških razloga…
Organizacija radnog vremena
Skraćeni dnevni odmor radnika u
navedenim sektorima u trajanju od
8 sati, u kojem se radnik mora
vratiti kući, odmoriti, naspavati i
ponovno vratiti na posao,
poslodavac će moći primijeniti
izravno zakonom, a ne kao dosad
samo kroz kolektivne ugovore.
Fleksibilni oblici zapošljavanja
Olakšano je zapošljavanje putem fleksibilnih oblika
zapošljavanja, s obzirom da je to jedan vid ulaska radnika u
stalno zaposlenje i to u odnosu na:
• rad u nepunom radnom vremenu
to mora biti dobrovoljno s obje strane (poslodavcima je
problem organizirati takav rad, radnicima je problem
živjeti od pola plaće)
• olakšano je zapošljavanje preko agencija za privremeno
zapošljavanje
Agencijski radnik će moći zamijeniti jučer otpuštenog radnika,
„privremeno“ na razdoblje od 3 godine, za „golu“ plaću, bez prava
na ostala materijalna prava po kolektivnom ugovoru, uz naknadu
plaće za vrijeme kada nije iznajmljen u visini i samo 1 kune!
• ukinuta su administrativna ograničenja kod rada od kuće pa
primjerice poslodavac više nije dužan takve ugovore dostavljati
inspekciji rada
Povratak na radno mjesto
Nakon povratka s rodiljnog, roditeljskog,
posvojiteljskog dopusta, dopusta radi
skrbi i njege djeteta s težim smetnjama
u razvoju te mirovanja radnog odnosa
do treće godine života djeteta
poslodavac nije obvezan vratiti
radnika na njegovo mjesto već ga
može rasporediti i na neko drugo, s
nepovoljnijim radnim uvjetima.
Olakšan poslovno ili osobno
uvjetovan otkaz
Kod poslovno ili osobno uvjetovanog
otkaza poslodavac više nije dužan
prethodno radniku ponuditi neko
drugo radno mjesto i nije ga dužan
obrazovati ili osposobiti za rad na
nekim drugim raspoloživim
poslovima kod poslodavca.
Ubrzani tijek otkaznih rokova
Ubrzan tijek otkaznog roka na način da
otkazni rok teče za vrijeme
godišnjeg odmora i plaćenog
dopusta, dok ograničenje postoji u
odnosu na radnike koji su na
bolovanju, za koje otkazni rok ne
teče, ali njima radni odnos u
svakom slučaju prestaje nakon 6
mjeseci od odluke o otkazu.
Pravo na godišnji odmor
Pravo na godišnji odmor ostvarivat će
se uvijek u razmjernom dijelu, a
pravo na 1 dan godišnjeg odmora po
želji radnika prestaje biti zakonsko
pravo.
Umjesto nadomještanja suglasnosti
sudskom odlukom – obavezna
arbitraža!
Uvodi se obvezna arbitraža u slučaju
uskrate suglasnosti radničkog vijeća
na otkaz zaštićenim kategorijama
radnika. Time nam se sprječava
pristup sudu.
Smanjena naknada štete zbog
nedopuštenog otkaza!
U slučaju nedopuštenog otkaza, kada
radnik ne nastavlja rad kod
poslodavca koji mu je nezakonito
otkazao ugovor o radu, sud više ne
može dosuđivati naknadu štete u
iznosu od 3 do 18 plaća već od 3 do
8 plaća!
Započet je proces izbacivanja
sindikata iz tvrtki
Započet je proces izbacivanja sindikata iz
tvrtki – smanjuje im se uloga kao i
potreba poslodavaca da uopće trebaju
kolektivni ugovor!
U prvi se plan guraju radnička vijeća koja
ne smiju sudjelovati u pripremanju ili
ostvarenju industrijskih akcija,
uključujući i štrajk, a osniva ih se tek
kod poslodavaca s 20 i više zaposlenih,
tako da su radnici kod poslodavaca s
manje zaposlenih praktično nezaštićeni!
Ograničava se štrajk
Pravo na štrajk se svodi na pravo na
jednokratnu upotrebu, jer se o
istom sporu može provesti samo
JEDAN postupak mirenja
(primjerice, zbog neisplate plaće!).
Gospodarsko-socijalni interes, kao
razlog štrajka, svodi se samo na
kolektivni ugovor.
Veća sigurnost i zaštita radnika
Ojačana je sigurnost i zaštita radnika jer se:
• produžava zastarni rok u kojem radnik može utužiti svoja
prava s 3 na 5 godina,
to nitko nije tražio (ali su oni morali nešto ponuditi!)
• radnici mogu štrajkati odmah po dospijeću plaće,
to smo mi tražili, ali važnije je spriječiti rad bez plaće!
• poboljšan je položaj radnika koji koriste roditeljska prava u
odnosu na mogućnost izmjene ugovora o radu ako je to
povoljnije za njih, ili kod korištenja godišnjeg odmora (prije su
ga gubili ako ga nisu iskoristili do 30.06., sada se to razdoblje
produžava do kraja kalendarske godine).
• sustav organizacije radnog vremena je transparentniji,
poslodavac mora radniku odrediti prekovremeni rad u pisanom
obliku.
netočno!
Smanjuje li novi ZOR prava radnika?
• Iako je većina država članica EU-a reformu radnog zakonodavstva
usmjerila na smanjenje troškova otpuštanja (otpremnine i otkazni
rokovi) radnika Zakonom o radu se ne mijenjanju te odredbe –
otpremnine i otkazni rokovi ostaju na istoj razini kao i do sada.
• Izmjena odredbi kojima se ubrzava tijek otkaznog roka i kolektivno
otpuštanje viška radnika usmjereno je prvenstveno na
omogućavanje poslodavcima da sačuvaju radna mjesta i da se brzo
restrukturiraju.
• Izmjena odredbi o radnom vremenu nije usmjerena na povedanje
intenziteta rada radnika s obzirom da se zadržava 40-satno tjedno
radno vrijeme te 8 sati prekovremenog rada, ali se omogućava
fleksibilnost u uređenju radnog vremena.
• Olakšavanjem zapošljavanja preko agencija za privremeno
zapošljavanje omogućit će se brža transformacija nezaposlenih
osoba u sustav tržišta rada (iskustva drugih država pokazuju da se
oko 20% agencijskih radnika zaposli kod korisnika)
Novi Zakon o radu
Uvažavajući sve pristigle prijedloge o načinu uređenja sustava
radnih odnosa u RH koji se uređuju novim Zakonom o radu,
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je mišljenja da se
ovim Zakonom o radu ne smanjuju prava radnika, ali se u
svakom pogledu čuvaju radna mjesta. Imati radno mjesto, uz
zajamčena minimalna prava koja se osiguravaju ovim Zakonom
o radu u cilju je svih zainteresiranih strana, i poslodavaca i
radnika. To se ovim Zakonom osigurava.
Hvala na pažnji!
Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Ana Milićević Pezelj
e-mail: [email protected]