Transcript Porez na dobit nova prezentacija [319 KiB]

Porez na dobit - uvod
• Povijesni aspekt (pojava društava
kapitala);
• Opravdanje postojanja (zašto pdob ako
postoji por. na doh. fiz. osoba?); razlozi:
– cijena za povlasticu ograničene odgovornosti,
– paralela – fizička-pravna osoba.
• Problem dvostrukog opterećenja
raspodijeljene dobiti (oporezivati
raspodijeljenu dobit ili ne?)
Rezident i nerezident
St. 1:
• Rezidenti su u smislu članka 2. stavka 1. ovog Zakona (a
to je ZPDob, op. H.A.) pravne i fizičke osobe čije je
sjedište 1) upisano u sudski ili drugi registar ili upisnik u
Republici Hrvatskoj ili 2) kojima se mjesto stvarne
uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj.
• Rezidenti su i poduzetnici fizičke osobe s prebivalištem
ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj čija je
djelatnost upisana u registar ili upisnik.
St. 2:
• Nerezident je osoba koja ne ispunjava jedan od uvjeta iz
stavka 1. ovoga članka. (trebalo bi: niti jedan od uvjeta)
Porezni obveznik (čl. 2. ZPDob)
• OBVEZNIK POREZA NA DOBIT: opće određenje, lex
generalis (čl. 2. st. 1.), leges speciales (čl. 2. st. 2., 3. i
4.)
• lex generalis: (st. 1.) Porezni obveznik je trgovačko
društvo i druga pravna i fizička osoba rezident
Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja
samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili
prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi.
• leges speciales:
- (st. 2) Izuzeće od načela oporezivanja subjekata sa svojstvom pravne ili
fizičke osobnosti i od načela rezidentnosti: Porezni obveznik je i tuzemna
poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident).
- Fizičke osobe (u vezi s čl. 26. st. 1. ZPDoh:Porezni obveznik iz članka 18.
ovoga Zakona može na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto
poreza na dohodak ili je obvezan plaćati porez na dobit umjesto
poreza na dohodak ako ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje
dobiti, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o porezu na dobit):
- (st. 3) Načelo fakultativnosti za fizičke osobe: Porezni obveznik je i fizička
osoba, koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka,
ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak.
- (st. 4) Načelo obveznosti za fizičke osobe: Porezni obveznik je i
poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom
izjednačenih djelatnosti:
1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od
2.000.000,00 kuna, ili
2. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od
400.000,00 kuna, ili
3. ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, ili
4. ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15
radnika).
NEREZIDENTNI POREZNI OBVEZNIK
ZPDob, čl. 2. st. 2.: Porezni obveznik je i tuzemna
poslovna jedinica inozemnog poduzetnika
(nerezident).
Tuzemna posl. jed. inoz. poduz.:
Poslovna jedinica nerezidenta označava stalno
mjesto poslovanja putem kojega inozemni
poduzetnik nerezident obavlja djelatnost u
Republici Hrvatskoj u cijelosti ili djelomično.
• Posl. jed. – subjekt bez svojstva pravne
osobnosti – dio svoga osnivača;
• Poslovnom jedinicom inozemnog
poduzetnika, nerezidenta, smatra se
osobito: 1. sjedište uprave, 2. podružnica,
3. poslovnica, 4. tvornica, 5. radionica, 6.
rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom ili
bilo koje drugo mjesto iskorištavanja
prirodnih bogatstava, 7. gradilište odnosno
građevinski ili montažni projekt koji čine
stalnu poslovnu jedinicu samo ako traju
dulje od šest mjeseci.
• Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika,
nerezidenta, smatra se i zastupnik koji djeluje u
njegovo ime u vezi s bilo kojom aktivnošću: 1.
ako sklapa ugovore u ime inozemnog
poduzetnika, ili 2. ako nema ovlasti iz prethodne
točke, ali uobičajeno drži zalihe proizvoda ili
trgovačke robe iz kojih redovito obavlja isporuke
u ime inozemnog poduzetnika.
• Stalnom poslovnom jedinicom inozemnog
poduzetnika, nerezidenta, ne smatra se
obavljanje poslovanja preko posrednika, glavnog
ili drugog zastupnika sa samostalnim statusom
koji poslove inozemnog poduzetnika,
nerezidenta, obavlja u okviru svoje redovite
poslovne djelatnosti.
Što nije tuzemna poslovna jedinica nerezidenta
• Poslovnom jedinicom ne smatra se mjesto poslovanja
inozemnog poduzetnika, nerezidenta, koji u tuzemstvu:
1. koristi prostore samo za skladištenje, rastavljanje ili
dostavu proizvoda ili robe,
2. drži zalihe proizvoda ili robe samo radi skladištenja,
rastavljanja ili dostave,
3. drži zalihe proizvoda ili robe samo radi prerade od strane
druge osobe,
4. drži mjesto poslovanja samo radi nabave proizvoda ili
robe odnosno prikupljanja informacija za sebe,
5. drži mjesto poslovanja samo za svoje pripremne ili
pomoćne aktivnosti,
6. drži mjesto poslovanja za bilo koju kombinaciju aktivnosti
određenih u točkama od 1. do 5. ovoga stavka, pod
uvjetom da opća aktivnost mjesta poslovanja, koja je
posljedica te kombinacije, ima pripremni ili pomoćni
značaj.
Tko nije obveznik?
• Tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave,
tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka nisu obveznici
poreza na dobit, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
• Državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne)
samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi,
vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge,
umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice
tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska
društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit.
• Iznimno ako osobe iz stavka 5. i 6. ovoga članka obavljaju
gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo
do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će
na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili
druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene
osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.
• Otvoreni investicijski fondovi koji su osnovani i posluju u skladu sa
zakonom po kojemu su osnovani, nisu obveznici poreza na dobit.
(OIF su tzv. imovinske mase bez pravne osobnosti).
• Porezni obveznik je i svaki onaj poduzetnik koji ne potpada pod
odredbe stavka od 1. do 8. ovoga članka, a koji nije obveznik poreza
na dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka i čija se dobit
ne oporezuje drugdje. (što širi moguići obuhvat).
Porezna osnovica (čl. 5. – 20.)
Čl. 5. ZPDob (opće odredbe)
• Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje
prema računovodstvenim propisima kao razlika
prihoda i rashoda prije obračuna poreza na
dobit, uvećana i umanjena prema odredbama
ZPDob.
• Poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta
čini dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu
(načelo svjetske dobiti).
• Poreznu osnovicu nerezidenta čini samo dobit
ostvarena u tuzemstvu (načelo zemlje izvora,
načelo teritorijalnosti dobiti).
Smanjenja porezne osnovice (čl. 6. ZPDob)
1.
2.
za prihode od dividendi i udjela u dobiti,
za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela
(nerealizirani dobici) ako su bili uključeni u poreznu
osnovicu,
3.
za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u
prethodnim poreznim razdobljima bila uključena u poreznu
osnovicu, a nisu isključena iz porezne osnovice kao porezno
priznati rashod,
4.
za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim
razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. Zakona,
5.
za svotu plaća i doprinosa na plaću novih zaposlenika za
razdoblje za koje se utvrđuje porez, a koja je isplaćena do
dana podnošenja porezne prijave,
6.
za svotu troškova nastalih za istraživanje i razvoj (nije više u
ZPDob),
7.
za svotu troškova nastalih za školovanje i stručno
usavršavanje zaposlenika (nije više u ZPDob).
Porezna osnovica iz članka 5. ovoga Zakona može se smanjiti za
rashode ranijih razdoblja koji su bili uključeni u poreznu
osnovicu.
Za svote iz stavka 1. ovoga članka može se iskazati porezni
gubitak, odnosno gubitak se može povećati.
SAŽETAK - SMANJENJA
POREZNE OSNOVICE:
1. za rashode koji su porezno priznati kao
takvi, ali nisu bili uvršteni u izračun
porezne osnovice u ranijim poreznim
razdobljima (t. 2., 3. i 4. prethodnog
slidea);
2. za poticaje (t. 1., 5., 6. i 7. prethodnog
slidea)
POVEĆANJA POREZNE OSNOVICE (čl. 7. st. 1. ZPDob)
SPRJEČAVANJE
DVOSTRUKOG
ISKAZIVANJA RASHODA (t.
1.)
POREZNO-POLITIČKE
ODREDBE (ZAKONODAVČEVA
VOLJA – t. 2., 3. i 4.)
SMANJENJA DOBITI, TEMELJEM OSOBNOG
OKORIŠTENJA I/ILI PROTUPRAVNIH POSTUPAKA
FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA, KOJA NISU U FUNKCIJI
OSTVARENJA DOBITI (ostale točke).
1. za rashode od
vrijednosnih
usklađenja dionica i
udjela (nerealizirani
gubici), ako su bili
iskazani u rashodima.
2. za svotu amortizacije iznad
svota propisanih u članku 12.
Zakona,
3. za 70% troškova
reprezentacije (ugošćenja,
darova sa ili bez utisnutog
znaka tvrtke ili proizvoda,
troškova odmora, itd.), u visini
troškova nastalih iz poslovnog
odnosa s poslovnim
partnerom,
4. za 30% troškova, osim
troškova osiguranja i kamata,
nastalih u svezi s vlastitim ili
unajmljenim motornim
vozilima i drugim sredstvima
za osobni prijevoz (osobni
automobil, plovilo, helikopter,
zrakoplov i sl.) poslovodnih,
rukovodnih i drugih
zaposlenih osoba, ako se na
osnovi korištenja sredstava za
osobni prijevoz ne utvrđuje
plaća.
5. za troškove koji se odnose na privatni život dioničara i
članova društva (izuzimanja) te zaposlenika (za zabavu,
odmor, sport i rekreaciju), uključujući i pripadajući porez
na dodanu vrijednost,
6. za skrivene isplate dobiti,
7. za troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja,
8. za kazne koje izriče mjerodavno tijelo,
9. za zatezne kamate između povezanih osoba,
10. za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih
fizičkim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne
nastane određeni događaj, tj. da se određena radnja obavi,
primjerice, bolje ili brže nego inače ili da se propusti
obaviti,
11. za darovanja iznad svote iz stavka 7. i 8. čl. 7. (manje od
2% prihoda iz preth. god., uz iznimku).
12. za kamate koje nisu porezno priznati rashod prema
odredbama ovoga Zakona,
13. za sve druge rashode koji nisu izravno u vezi s
ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja porezne
osnovice koje nisu bile uključene u poreznu osnovicu. (iz
ovoga proizlazi OBJEKTIVNO NETO NAČELO i kod poreza
na dobit.
SAŽETAK: POVEĆANJA
POREZNE OSNOVICE
1.sprječavanje dvostrukog iskazivanja
rashoda (t. 1.);
2.porezno-političke odredbe
(zakonodavčeva volja – t. 2., 3. i 4.);
3.smanjenja dobiti, temeljem osobnog
okorištenja i/ili protupravnih postupaka
fizičkih i pravnih osoba, koja nisu u funkciji
ostvarenja dobiti (ostale točke – široko
koncipirana t. 13.).
ZAKONITO IZBJEGAVANJE
POREZNE OBVEZE
• Transferne cijene (transfer pricing)
• Potkapitaliziranje (thin capitalization)
Transferne cijene
• Cijene ugovorene između povezanih
osoba
• Opasnost – odstupanje od uobičajenih
tržišnih cijena
• Rješenje – metoda nepristrane transakcije
(čl. 13. ZPDob)
TRANSFERNE CIJENE = CIJENE UGOVORENE IZMEĐU
POVEZANIH OSOBA
•
POREZNO PRIZNAVANJE UGOVORA I POSLOVNIH ODNOSA (OPZ, čl.
41.)
– Povezane osobe: OPZ, čl. 41. st. 2.: Povezane osobe u smislu
ovoga Zakona su pravno samostalna društva koja u međusobnom
odnosu mogu stajati kao: 1. društvo koje u drugom društvu ima
većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, 2. ovisno i
vladajuće društvo, 3. društva koncerna, 4. društva s uzajamnim
udjelima i 5. društva povezana poduzetničkim ugovorima, u skladu
s odredbama Zakona o trgovačkim društvima ili 6. ako se između
njih prenosi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka ili dobiti.
– ALI: ZPDob, čl. 13. st. 2.: Povezanim osobama iz stavka 1. ovoga
članka smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno
ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste
osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu
društva.
– OPZ, čl. 41. st. 1.: Ugovori i poslovni odnosi između povezanih
osoba porezno će biti priznati samo onda ako bi i druge osobe koje
nisu u takvom međusobnom odnosu pod istim ili sličnim
okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve
poslovne odnose.
– st. 3.: Na ugovore i poslovne odnose između fizičkih osoba koje su
poslovno povezane primjenjuju se odredbe ovoga članka.
Transferne cijene – primjer
• situacija 1
država A
TD X -----TD Y
• TD X i TD Y su povezana
društva. TD X je matično
društvo. Zavisno društvo Y
isporučuje dobra TD X, po
cijeni od 200. Uobičajena je
tržišna cijena za takvu
isporuku 100, dakle zavisno
TD zaračunava dvostruko.
Porezno, postoji li problem?
• situacija 2
država A
država B
(uobičajeno
(porez.
porez. opt.)
utočište)
MTD X
ZTD Y
- ZTD Y isporučuje dobra MTD-u
po cijeni od 200. Uobičajena je
tržišna cijena za takvu
isporuku 100, dakle zavisno
TD zaračunava dvostruko.
Porezno, postoji li problem?
Potkapitaliziranje
• Udio zajmovnog kapitala veći od udjela vlasničkog
kapitala
• Razlog – kamata je porezno priznati rashod (dividenda
nije)
• Rješenje – kamata između nepovezanih osoba u
trenutku odobrenja zajma, u usporedivim okolnostima;
• Rješenje – normativno određivanje odnosa između
zajmovnog i vlasničkog kapitala (npr., 60:40);
• Rješenje – nakon što do potkapit. dođe – prekomjerna
kamata bit će smatrana dividendom.
EUROPSKI PROPISI
• Direktiva o matičnom i zavisnom društvu
(Parent-Subsidiary Directive)
• Direktiva o spajanjima (Merger Directive)
DIR. O MATIČNOM i ZAVISNOM
DRUŠTVU
• Problem: isplata dividende matičnom
društvu koje je rezident u drugoj državi
članici EU (dvostruko opterećenje, tzv.
ekonom. dvostr. oporezivanje);
• Rješenje: - neoporezivanje dividendi
primljenih od supsidijarije, i
- ukidanje poreza po odbitku na dividende
isplaćene matičnom društvu.
DIR. O SPAJANJIMA
• Problem: porezne posljedice prekograničnih promjena statusa,
pod čime je regulirano:
- prave fuzije (spajanja djelatnosti, nastaje jedno društvo),
- podjele (obratno - prijenos imovine društava koja prestaju
postojati bez likvidacije na dva ili više društava iz različitih
država članica),
- prijenos imovine (prijenos poslovanja trg. dr. na matično društvo,
u zamjenu za udjele u društvu na koje je prijenos izvršen),
- prekogranična zamjena udjela (jedno društvo stječe većinu
udjela u drugom društvu – vlasnici udjela prenesenog društva
postaju članivi društva stjecatelja).
• Rješenje: neoporezivanje time ostvarene dobiti do njezinog
otuđenja (porezno povlaštenje poznato kao odgoda poreza.