Transcript Ekonomska dobit

Mjerenje rezultata poslovanja
Strateški cilj kompanije
 Stvaranje ekonomske dodane vrijednosti za ulagače
 Ključno pitanje za ulagače: najpovoljnija alternativa
 Neophodno pronalaženje pokazatelja koji ukazuju u
kojoj mjeri kompanija ostvaruje tu dodanu vrijednost.
Nove metode – mjere dodane vrijednosti:
 Diskontovani novčani tok kog zagovara LEK/Alcar
Consulting Group
 Gotovinski prinos na investiciju (CFROI) kog zagovara
BCG-HOLT
 Prinos na investirani kapital (ROIC) kog zagovara
McKinsey & Co.
 Ekonomska dodana vrijednost (EVA) kog zagovara
Stern Stewart & Co..
Svim metodama zajedničko:
 Menadžeri kompanije kreiraju vrijednost kada donose
odluke koje daju koristi koje su veće od troškova:
 Koristi su raspoređene u različitim periodima
 Troškovi su direktni i indirektni
Ključ: TROŠKOVI KAPITALA
Peter Drucker:
 “Ono što nazivamo dobit, novac koji ostaje na
korist glavnici, obično uopšte nije dobit. Ukoliko
kompanija ne ostvari dobit koja je veća od troškova
kapitala, ona radi s gubitkom. Nije pri tome bitno
što plaća poreze kao da ostvaruje stvarnu dobit.
Poduzeće vraća ekonomiji manje nego što uzima u
obliku resursa. Ono dakle ne stvara, nego uništava
vrijednost.” (Novak 2002, 272).
EVA
 Mjera realnog dobitka jer ne uzima u obzir samo
računovodstveno iskazanu neto dobit nego poštuje i
ukupne troškove finansijske strukture.
 “Odbijamo” ne samo trošak servisiranja dugovanja
nego i ...?
 Ekonomska dobit je razlika između operativne dobiti
i troškova kapitala
 Ekonomska dobit = (Neto operativna dobit
nakon poreza) – (Trošak kapitala x Kapital)
 EVA = NOPAT – (Investirani kapital × WACC)
 U vrednovanju učinaka kompanije u datom
periodu, ekonomska dobit pokazuje da li je
vrijednost dodana (pozitivna ekonomska dobit) ili
smanjena (negativna ekonomska dobit).
AKTIVA
31.12.2007
31.12.2006
1.240
300
940
1.150
200
950
STALNA IMOVINA
Nematerijalna ulaganja
Osnovna sredstva
OBRTNA IMOVINA
Zalihe
Kratkoročna potraživanja
Gotovinski ekvivalenti i
gotovina
AKTIVNA
VREMENSKA
RAZGRANIČENJA
POSLOVNA AKTIVA
2.260
1.400
680
180
2.110
1.200
740
170
0
0
3.500
3.260
PASIVA
31.12.2007
31.12.2006
2.000
1.000
1.000
1.500
1.900
1.000
900
1.360
630
630
870
450
420
620
620
740
350
390
0
0
3.500
3.260
KAPITAL
Osnovni kapital
Neraspoređeni dobitak
OBAVEZE
Dugoročne obaveze
Dugoročni krediti
Kratkoročne obaveze
Kratkoročni krediti
Obaveze prema
dobavljačima
PASIVNA
VREMENSKA
RAZGRANIČENJA
POSLOVNA PASIVA
1.1. – 31.12.2007
1.1. – 31.12.2006
3.800
3.600
3.000
600
3.700
3.450
2.850
600
Dobit iz poslovanja
FINANSIJSKI PRIHODI I RASHODI
Finansijski prihodi
Finansijski rashodi
rashodi kamata
200
250
0
89
89
0
72
72
BRUTO REZULTAT
Porez na dobit
NETO REZULTAT
111
11
100
178
18
160
POSLOVNI PRIHODI I RASHODI
Poslovni prihodi
Poslovni rashodi
od toga trošak prodatih proizvoda
od toga trošak administracije i prodaje
Trošak vlastitog kapitala je 14%, dugoročnog duga 11% a
kratkoročnog 10,5%. Porez na dobit je 10%.
EVA 2007 = 189.000 – (3.080.000 × 12,5%) = -196.000 KM
EVA 2006 = 232.000 – (2.870.000 × 12,6%) = -130.000 KM
Preduzeće u obe godine gubi vrijedost za vlasnika iako
je računovodstvena dobit 100.000 odnosno 160.000!!!
MVA
 Razlika između tržišne vrijednosti kompanije i
vrijednosti investiranog kapitala u nju
Tržišna vrijednost preduzeća =
FCF1
(1+d)
+
FCF2
(1+d)
2
+ ... +
FCFn
(1+d)
n
+
Terminal Value
(1+d)
n
FCFn
(WACC)
n
Projekcija slobodnih novčanih tokova 
prvo planski bilansi:








procjenu rasta prihoda od prodaje
maržu bruto dobiti
učešće svih ostalih troškova poslovanja (bez amortizacije koju
posmatramo odvojeno) u prihodima od prodaje
prosječnu stopu amortizacije stalnih sredstava
Pošto rast prihoda od prodaje (procijenili smo ga u tački 1.) utiče na
povećanje obrtne imovine izračunamo koeficijent obrta obrtne imovine u
baznoj godini. Da bismo ispoštovali konstitucijsku strukturu sredstava,
znamo da promjene u visini obrtne imovine prati i promjena u visini stalne
imovine koja je potrebna u poslovnom ciklusu, pa zato izračunamo u baznoj
godini i koeficijent obrta ukupne imovine kako bismo mogli projecirati i
promjenu vrijednosti stalne imovine.
Rastom obrtne imovine rastu i izvori njenog finansiranja, što znači da prvo
moramo pogledati za koliko će se povećati obaveze prema dobavljačima, za
šta koristimo koeficijent obrta obaveza prema dobavljačima iz bazne
godine i upotrebljavamo ga u budućim periodima.
Ako prenesane dobit i povećane obaveze prema dobavljačima ne budu
dovoljne za finansiranje povećanja vrijednosti sredstava u budućim
periodima, moramo planirati i dodatno zaduživanje.
Napravimo amortizacioni plan dugovoročnih zajmova koje trenutno
imamo kako bismo vidjeli koliki su nam rashodi kamata u budućim
periodima ali i koliko glavnice otplaćujemo u tim budućim periodima.
Izračun slobodnogbuduće
novčanog
toka:
godine
1.
Poslovni dobitak
– Porez na dobit
= Neto poslovni dobitak
+ Amortizacija
– Dodatna investiranja
u obrtna sredstva
u stalna sredstva
= Slobodan novčani tok
2.
...
n