Transcript Obuhvat porezne obveze [195 KiB]

OBUHVAT POREZNE OBVEZE
(ELEMENTI UTVRĐIVANJA
OVLAŠTENJA NA OPOREZIVANJE)
– IZRAVNI POREZI (DOHODAK,
DOBIT)
Izravni i neizravni porezi
• Izravni – naplaćeni prije trošenja
dohotka/dobiti; nema namjere
prevaljivanja
• Neizravni – naplaćeni prilikom trošenja
dohotka dobiti; postoji namjera
prevaljivanja
1. OSOBNI OBUHVAT
- SADRŽAJNA DIMENZIJA (fizičke i pravne
osobe) – STVARNA ODREĐENOST
POREZNOG OBVEZNIKA
- FORMALNA DIMENZIJA (državljanstvo,
fiskalna rezidentnost, fiskalna
nerezidentnost) - MJESNA
ODREĐENOST POREZNOG
OBVEZNIKA
REZIDENTNOST FIZIČKIH
OSOBA
• PREBIVALIŠTE I
• UOBIČAJENO BORAVIŠTE
OPĆI POREZNI ZAKON
NORME ZA ODREĐENJE PREBIVALIŠTA I UOBIČAJENOG
BORAVIŠTA
•
•
•
•
Članak 37.
(1) U smislu ovoga Zakona smatra se da porezni obveznik ima
prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno
najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u
stanu nije obvezan
(2) Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili
posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje
utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog
obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili
prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.
(3) Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu,
smatra se tuzemnim poreznim obveznikom.
(4) Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik
u onom mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih
se može zaključiti da on u tom mjestu ili na tom području ne boravi
samo privremeno. Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona
smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje
183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje
uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne
traju dulje od jedne godine.
OPZ
PODUZETNIK I GOSPODARSTVENA
DJELATNOST
Članak 38.
• (1) Poduzetnik u smislu ovoga Zakona je svaka
fizička ili pravna osoba, udružene osobe ili
imovinska masa bez pravne osobnosti, koja
gospodarstvenu djelatnost obavlja samostalno,
trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti
ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi.
• (2) Gospodarstvenom djelatnošću u smislu
stavka 1. ovoga članka smatra se razmjena
dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja
prihoda, dohotka, dobiti ili drugih
gospodarstveno procjenjivih koristi.
Rezidentnost pravnih osoba
• Primjenjuje se mjesto sjedišta (registracija,
osnivanje), ali
• Primjenjuje se i mjesto stvarne uprave
(mjesto na kojem se donose strateške
odluke društva, gdje zasjeda uprava – ne
odnosi se na svakodnevno upravljanje
društvom)
OPĆI POREZNI ZAKON
NORME ZA ODREĐIVANJE SJEDIŠTA PODUZETNIKA
SJEDIŠTE PODUZETNIKA
Članak 39.
• (1) Sjedište poduzetnika u smislu ovoga Zakona je:
1. za pravnu osobu sjedište upisano u sudski registar ili
drugi registar ili upisnike,
2. za fizičku osobu njezino prebivalište ili uobičajeno
boravište.
• (2) Ako poduzetnik veći dio poslovne djelatnosti obavlja u
mjestu koje je različito od mjesta sjedišta utvrđenog prema
odredbi stavka 1. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona
sjedištem se smatra ono mjesto u kojem poduzetnik obavlja
veći dio svoje poslovne djelatnosti.
• (3) Ako poduzetnik nema sjedište na teritoriju Republike
Hrvatske, mjestom sjedišta u smislu stavka 1. ovoga članka
smatra se mjesto obavljanja njegove djelatnosti.
ZAKON O POREZU NA DOBIT
2. Rezident i nerezident
Članak 3.
(1) Rezidenti su u smislu članka 2. stavka 1. ovoga
Zakona pravne i fizičke osobe 1. čije je sjedište upisano
u sudski ili drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj
ili 2. kojima se mjesto stvarne uprave i nadzor
poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj. 3. Rezidenti su i
poduzetnici fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim
boravištem u Republici Hrvatskoj čija je djelatnost
upisana u registar ili upisnik.
(2) Nerezident je osoba koja ne ispunjava jedan od
uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
2. PREDMETNI OBUHVAT
• SADRŽAJNA DIMENZIJA (dohodak,
dobit)
• TERITORIJALNA DIMENZIJA (načelo
svjetskog dohotka, načelo zemlje izvora) –
MJESNA ODREĐENOST OPOREZIVOG
DOHOTKA I DOBITI
DOHODAK
SADRŽAJNA DIMENZIJA
•
•
- Teorija izvora (Fuisting),
- Teorija sveobuhvatnog dohotka (SHS),
- Potrošni - porez na dohodak,
- TEORIJA TRŽIŠNOG DOHOTKA
ZAKON O POREZU NA DOHODAK (NN br. 177/04)
3. Izvori dohotka
Članak 5.
(1) Izvori dohotka su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne
djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih
primitaka.
(2) Dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovoga Zakona, prema
izvoru dohotka iz stavka 1. ovoga članka, jest:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak.
Dobit
SADRŽAJNA DIMENZIJA (Zakon o porezu na dobit, NN br. 177/04)
III. POREZNA OSNOVICA
1. Opće odredbe
Članak 5.
(1) Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema
računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije
obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama
ovoga Zakona.
(2) Poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta čini dobit
ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu.
(3) Poreznu osnovicu nerezidenta čini samo dobit ostvarena u
tuzemstvu, a utvrđuje se prema odredbama ovoga Zakona.
(4) U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene
pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, a porezna osnovica
utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine, ako ovim Zakonom
nije drukčije određeno.
3. ODREĐENJE OBUHVATA
- NEOGRANIČENA POREZNA OBVEZA (rezidentnost ili
državljanstvo + svjetski dohodak)
- OGRANIČENA POREZNA OBVEZA (nerezidentnost ili
ne-državljanstvo + zemlja izvora)
Rješenje problema dvostruke
rezidentnosti
• a) Ako je fizička osoba, prema čl. 4. st. 1. Model-ugovora OECD,
rezident obiju država-ugovornica, primjenjuje se prvi supsidijarni
kriterij - utvrđuje se u kojoj državi fizička osoba ima stalno mjesto
stanovanja (prebivalište);
• b) Ako fizička osoba ima i stalno mjesto stanovanja u obje države,
rezidentnost se određuje prema tome gdje je središte njezinih
životnih interesa, tj. u kojoj su državi njezine osobne i ekonomske
veze bliskije;
• c) Ako i ovaj supsidijarni kriterij ne da odgovor jer se ne može
ustanoviti u kojoj državi postoji veća bliskost osobnih i ekonomskih
veza, rezidentnost se određuje prema tome u kojoj državi osoba ima
uobičajeno mjesto stanovanja (uobičajeno boravište);
• d) Ako se utvrdi da osoba ima uobičajeno mjesto stanovanja u obje
države, ili niti u jednoj od njih, rezidentnost se utvrđuje na temelju
državljanske pripadnosti.
Pravna osnova nastanka porezne
obveze
• Pravne činjenice su takve činjenice uz koje je
vezan neki pravni učinak, tj. postanak, prestanak
ili promjena prava odnosno pravnih odnosa
• Pravna osnova jest ona bitna, odlučujuća pravna
činjenica za koju su pravnom normom vezani
pravni učinci, a pravna osnova nastanka
porezne obveze jest ona bitna pravna činjenica
uz čije postojanje pravo veže, kao posljedicu,
nastanak porezne obveze
Završno – izračun porezne obveze
Izračunati poreznu osnovicu
Kvantitativna konkretizacija (brojčano
izražavanje) poreznog dobra ili njegovog
dijela (porezni izvor) na koji se primjenjuje
por. Stopa
Porezno dobro – društveno opće prihvaćena
vrijednost uz koju pravni poredak veže
poreznu obvezu
Metode utvrđivanja činjenica
potrebnih za utvrđenje porezne
osnovice
•
•
•
•
•
Direktna metoda (met. vlastite prijave)
Indirektna met. (met. prijave treće osobe)
Službena metoda
Indicijarna metoda
Metoda parifikacije
Porezne stope
• Primijeniti poreznu stopu (stope)
– Proporcionalnu
– Progresivne
– Regresivne (?)