Transcript ANDREA_PRAVO.ppt [2,03 MiB]

Maloljetnička delikvencija
DELIKVENCIJA
(tal. Delinque- pogriješiti,činiti kaznena djela)
obuhvaća teže oblike asocijalnog,antisocijalnog,socipatološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom
ubojstva), kao što je:krađa,pljačka,namjerno
izazivanje štete i požara,huliganstvo…
KRIMINALITET (lat. krimen- kaznene aktivnost,zločinstvo)
- obično se rabi kad je riječ o odraslima,a delikvencija kad je
riječ o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela.To je
protudruštveni oblik ponašanja,opasna i složena socijalnopatološka pojava,ozbiljan obiteljski,pedagoški,medicinski
problem.
Pod maloljetničkom
delikvencijom
razumijevamo nedruštveno i
protudruštveno ponašanje
osobe u razvojnoj dobi,koje
je odraz njezina
poremećena
biološkog,psihološkog i
socijalnog razvoja .
POVIJESNI OSVRT
Svako društvo teži da suzbije ne samo teže
oblike devijacije već i sve one oblike
ponašanja koji narušavaju pravila društvenog
života i odnose koji se na tim pravilima
temelje.
Način ostvarenja tog cilja u povijesti
razlikovao se, a njegove osnovne
karakteristike mogu se sagledati u 3 etape :
1. PRIMITVNA DRUŠTVA
- osobina orijentacija za djelo
2. KLASNA DRUŠTVA
- kažnjavanje pojedinca s obzirom na
procjenu njegove odgovornosti
- Platon i Aristotel ističu da je cilj kazne
popravljanje zločinca, sprječavanje zla…
- pojavljuju se prve ideje o odgojnom
djelovanju ( potrebi odgoja tijela i duše da
ne bi došlo do zločinačkog ponašanja.
- kršćanska crkva razvijala je neke preventivne
aktivnosti o prilagođavanju kazne ličnosti i
temperamentu delikventa
3. OČITUJE SE U IZRAŽAVANJU
TEŽNJE ZA RAZVIJANJEM
KRIMINALNE POLITIKE NA
OSNOVAMA DRUŠTVENE OBRANE
( talijanska pozitivistička škola se zalaže za
mjere sigurnosti,uklanjanja nepopravljivih
zločinaca iz društva kako bi se ono zaštitilo )
Hamurabijev zakonik pokazivao je neposrednu
zainteresiranost tadašnje najmoćnije državebabilonske za razvoj djece i mladeži
Atensko pravo smatralo je obitelj osnovom
razumijevanja pune ljudske prirode.
-za “delikventnu” djecu i mladež odgovarao je otac (
on je taj koji je morao djecu naučiti pravilima
ponašanja” )
- otac se mogao osloboditi odgovornosti na način da
se odrekne “delikventne” djece
- kazneno pravo je surovo i strogo- za sve jednako
bez obzira na godine
RIMSKO PRAVO je prvo počelo voditi brigu o tome
je li počinitelj kažnjivog djela dijete ili odrasla osoba
- ono je prvo uvelo instituciju punoljetnosti čiji su
temelji prisutni u svim zakonima svijeta
Sve do kraja 19 st. ne nailazimo na ozbiljnije pokušaje
uređivanja posebnog položaja djece, odnosno
maloljetnika u kaznenom pravu.
Reformu odredaba o maloljetnicima u kaznenom pravu
potaknula su zapravo tek novija duhovna, sociološka
i kriminalno-politička shvaćanja.
Težište se s kažnjavanja i zastrašivanja premješta na
prevenciju i resocijalizaciju pa maloljetnici i djeca
dobivaju posebno mjesto u kaznenom pravu.
Svrha je odgoj i preodgoj
1892 god. Njemački pravnik Appelius je
objavio knjigu “ O postupanju s
maloljetnim zločincima i zapuštenom
djecom “
PRISTUPI MALOLJETNIČKOJ
DELIKVENCIJI
SOCIOLOŠKI P.
- oblik devijantnog ponašanja
- neprilagođeno ponašanje koje se sastoji od činova koji
ne slijede norme i vrijednosti nekog društva
SOCIJALNO PSIHOLOŠKI PRISTUP
- proces socijalizacije,tj.uklapanja u društvo
- psihoanalitičke teorije
PRAVNO-KRIMINOLOŠKI PRISTUP
- kriminalitet,kažnjavanje radnje tj. delikvencija i ostala
asocijalna ponašanja
- djela koja su u krivičnom zakonu i za koja su definirane
kazne
BIO-PSIHOSOCIJALNE
KARAKTERISTIKE MLADIH
Danas u suvremenim uvjetima život mladih mnogo je
složeniji.Konstantno su izloženi pritisku negativnih političkih
i kulturnih tendencija, koja utječu na njihov način mišljenja i
djelovanja.
- mladi moraju riješiti mnoge životne zadatke i u raznim
područjima postići određene rezultate
- postaju emocionalno stabilniji, javlja se osjećaj nesigurnosti
- oblikuju se moralna gledišta i shvaćanja
- razvija se vlastita individualnost
- mladi se uključuju u razne oblike društvenog života i
učvršćuju se u njemu
- udruživanje u skupine u dobro organiziranoj
društvenoj sredini(škola, sportska društva…)
nemaju razloga za zabrinutost, međutim u manje
kontroliranim uvjetima mladi se ponekad udružuju
u grupe sa devijantnim ponašanjem – u tom
smislu se povezuju mladi koji imaju nekih
psiholoških i društvenih problema, najčešće teže
da budu tretirani kao odrasle osobe, žele se isticati
i biti opaženi …
PSIHOLOŠKE
KARAKTERISTIKE MLADIH
DELIKVENATA
Pri ocjeni odnosa dobi i kriminalnog ponašanja
potrebno je obuhvatiti sve činitelje: - sociološke
- psihološke
- fiziološke
POSTAVLJA SE PITANJE POSTOJI LI RAZLIKA U
LIČNOSTI PRESTUPNIKA I ONIH KOJI TO
NISU TE DA LI SU PRESTUPNICI PO SVOJEM
BIOPSIHIČKOM USTROJSTVU POSEBAN TIP
LIČNOSTI ?
u tom pogledu često se kriminalitet povezuje s
jednom od značajki ličnosti- INTELIGENCIJOM
Burt smatra da mladi slabije inteligencije nisu u
stanju shvatiti nedopuštenost nekih postupaka i
nedoličnost pobuda koji ih na to navode
osobe slabije inteligencije češće se javljaju kao
suučesnici, ostavljaju vidljive tragove itd.
EMOCOINALNE značajke povezane s kriminalnim
ponašanjem proistječu iz emocionalne
nestabilnosti,uznemirenosti,potištenosti,ljubomore,
odbačenosti …
Healy i Bronner ( istraživači na području
kriminologije ) smatraju da emocionalna napetost
često uvjetuje delikventno ponašanje djece i
mladih .
C.Burt je ustanovio da je 60 % delikvenata
pretjerano senzibilno
MENTALNI POREMEĆAJ
“ BJEG OD STVARNOSTI “
ISTIČE SE DA JE DELIKVENTNO
PONAŠANJE PRETEŽNO I POSLJEDICA
SMANJENE SPOSOBNOSTI INDIVIDUE DA
SE ODUPRE SOCIJALNO NEGATIVNOM
PONAŠANJU.
LIČNOST PRIHVAĆA ONE OBLIKE
PONAŠANJA KOJI SE NAJLAKŠE
UKLAPAJU U NJENU VEĆ
FORMIRANU,STABILNU STRUKTURU ILI U
STRUKTURU KOJA JE U FORMIRANJU
MOGLO BI SE ZAKLJUČITI DA
PONAŠANJE MALOLJETNIH
DELIKVENATA NIJE TAKO STABILNO
KAO U NEDELIKVENATA TE JE I
PREDVIĐANJE PONAŠANJA
DELIKVENATA TEŽE OD
PREDVIĐANJA NEDELIKVENATA !
KARAKTERISTIKE DOBI
ISPITANIKA
Ukupna populacija djece i maloljetnika sastoji se od 3
dobne skupine :
1. DJECE
2. MLAĐIH MALOLJETNIKA ( 14 do 16 god. )
3. STARIJIH MALOJLETNIKA ( 16 do 18 god. )
Poremećaji u ponašanju znatno su manji kod dobne
skupine djece ( zbog svoje dobi i fizičke konstrukcije
njihovo reagiranje na nepovoljne uvjete odgoja može se
zasad očitovati tek u početnim oblicima poremećaja u
ponašanju: zapuštanje školskih obveza,izražena
agresivnost ili povučenost …
,a relativno najjače izraženi u ponašanju starijih
maloljetnika i to u obliku krivičnih djela noću, a
potom u obliku recidivizma i druženja s
asocijalnim osobama, bježanje od kuće …
KARAKTERISTIKE SPOLA ISPITANIKA
Ženski kriminalitet po opsegu mnogo je manji od
muškog, mnogi pisci smatraju da je
kriminalitet “ tipično muška reakcija “
( Milutinović 1976.) .
To nije posljedica predrasuda
oko uloge spolova u
društvu već činjenica da su
muškarci u svim zemljama
i svim povijesnim
razdobljima počinili više
krivičnih djela nego žene,
prije svega krivičnih djela
nasilja. Govori se o većoj
razvijenosti moralnih i
altruističkih osjećaja kod
žena, o njenom plašljivom
karakteru, odvratnosti
prema zločinu.
VRSTE KRIVIČNIH DJELA
IMOVINSKI
DELIKTI
DELIKTI PROTIV
ŽIVOTA I TIJELA
DOSTOJANSTVA,
LIČNOSTI I
MORALA
OSTALO –
KRIVIČNA DJELA
KOJA PRIPADAJU
RAZLIČITIM
GLAVAMA
KRIVIČNOG
ZAKONA
KRIVIČNA DJELA PROTIV
IMOVINE
Maloljetnička delikvencija obuhvaća prije svega imovinski
kriminalitet,dakle krađu, tešku
krađu,provaljivanje,oduzimanje motornog vozila,prijevaru
itd.
Porast imovinskih delikata u pravilu je neposredna
posljedica privrednih i socijalnih depresija
Najviše maloljetnika počinilo je krivična djela teške krađe u
pravilu provaljivanjem u zatvorene prostore
Kod sitnih krađa i kod krivičnog djela oštećenja tuđih
stvari,oštećeni najčešće nemaju interesa da podnose
krivične prijave
SITNE KRAĐE počinjene na štetu
roditelja,rodbine,prijatelja… Većinom je riječ o
deliktu koji nije unaprijed planiran
RAZBOJSTVO- maloljetnici slabije inteligencije,
primitivnije strukture ličnosti ili osobe koje su sklone
alkoholu.Većinom nije riječ o planiranim akcijama
nego osoba koja je npr. pod utjecajem alkohola
svojim ponašanjem pridonosi nastanku
delikta.Počinitelji su uglavnom starije punoljetne
osobe muškog spola.
VANDALIZAM-kolektivno počinjen delikt na štetu
društvene imovine
KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE
KRAĐA TEŠKA RAZBO ODUZI. OŠTEĆ. OSTALO UKUPNO
KRAĐA JNIŠTV. TUĐE
TUĐE
STVARI STVARI
65
4.5%
193
54
13.3% 3.8%
1450
1999.
448
642
48
30.9% 44.3% 3.3%
37
2.5%
273
81
16.1% 5.5%
1474
2000.
402
673
44
27.3% 45.7% 3.0%
35
2.1%
243
74
14.4% 4.4%
1690
2001.
427
849
62
25.3% 50.2% 3.7%
38
2.4%
248
103
15.4% 6.4%
1614
2002.
352
813
60
21.8% 50.4% 3.7%
KRIVIČNA DJELA PROTIV
ŽIVOTA I TIJELA
Lake tjelesne ozljede,znatno manje teške
tjelesne ozljede,a najmanje krivično djelo
ubojstva
Situacijski delikti ( afektivna
napetost,preosjetljivost,naglost..) ima
znatan utjecaj u nastajanju kaznenog djela
SEKSUALNI DELIKTI
Kod seksualni delikata je poznata tzv.
“tamna brojka” – nespremnost žrtve da se
podnošenjem krivičnih prijava izloži
sredini u kojoj živi
maloljetnici rijetko sami čine krivična
djela silovanja, najčešće to čine u
suučesništvu i to s punoljetnim osobama
od 18-23 god.
oni su inicijatori takve aktivnosti
KAZNENA DJELA S OBILJEŽJIMA
NASILJA
UBOJSTVO TEŠKA
SILOVANJE RAZBOJ.
TJELES.
OZLJEDA
1999.
2000.
2001.
2002.
NASILNIČ.
PONAŠA.
9
84
4
48
33
7
53
3
44
46
8
69
13
62
28
6
46
5
60
23
PRIJAVLJENE
MALOLJETNE OSOBE PO
GRUPAMA KAZNENIH
DJELA
1998. 1999.
2000.
2001.
2002.
UKUPNO
1896
2267
2375
2846
2822
PROTIV
ŽIVOTA I T.
137
7.2%
151
8.0%
22
1.2%
126
5.6%
354
15.6%
16
0.7%
99
4.2%
448
18.9%
23
1.0%
102
3.6%
637
22.4%
30
1.1%
92
3.3%
703
24.9%
21
0.7%
1280
67.5%
306
16.1%
1450
64.0%
321
14.2%
1474
62.1%
331
13.9%
1690
59.4%
387
13.6%
1614
57.2%
484
17.2%
PROTIV VRI.
ZAŠTIĆ. M.P.
PROTIV
SPOLNE
SLOBODE
PROTIV
IMOVINE
OSTALO
SUUČESNIŠTVO
maloljetnici rjeđe čine krivična djela nego
punoljetne osobe
pojedinac često i nema delikventne namjere
tek u zajedništvu sa skupinom vršnjaka dolazi do
delikventnog usmjeravanja njegove aktivnosti jer
želi istaknuti svoju snagu i odvažnost, ne želi se
izložiti diskriminaciji i izrugivanju vršnjaka.
to dovodi do rizika nastupanja težih ekscesa
Suučesništvo kao pojavni oblik delikventnog
ponašanja katkad se nedovoljno kritički uzima kao
indikator procjene važnosti delikventnog ponašanja
( djeca i mladež koji samo čine krivična djela obično imaju
negativniju kriminološku prognozu od onih koji su delikt
počinili u skupini )
grupiranje maloljetnika raznoliko je i dinamično
može nastati slučajno ili planirano
može biti jednokratno ili trajnijeg karaktera
stupanj unutarnje kohezije i organiziranosti može
biti jače i trajnije povezan ovisno o cilju ili
planovima skupine, to su obično značajke tzv.
maloljetničkih bandi
Uzroci: manja povezanost s obitelji,slabija
integriranost u odgojno-obrazovni proces…
maloljetnici u suučesništvu s punoljetnom osobomoko četiri puta više krivičnih djela protiv života i tijela,oko tri
put više seksualnih delikata i oko dva puta više “ostalih”
delikata -
PRIJAVLJENE,OPTUŽENE I OSUĐENE
MALOLJETNE OSOBE OD 1998.do
2002. god.
GODINA
PRIJAVLJENE
(UKUPNO )
1998
1999
2000
2001
2002
1896
2267
2375
2846
2822
GODINA OPTUŽENE
1998
922
1999
1026
2000
1108
2001
1133
2002
1277
GODINA
1988
1999
2000
2001
2002
OSUĐENE
506
697
787
884
994
KRIMINALNI POVRAT
(recidivizam)
osobe u kriminalnom povratu vrlo su
problematičan dio svake delikventne populacije
oni pretežito dio života provode u sukobu s
društvenim normama formuliranim u Krivičnom
Zakonu
Kod punoljetnih počinitelja krivičnih djela najčešće
se povratnikom smatra osoba koja je za počinjeno
krivino djelo već bila izrečena neka sankcija,no
kad maloljetnih osoba ovaj pojam iz više razloga
nije dovoljan :
- u maloljetnoj delikventnoj populaciji uspješno
djeluju selekcijski mehanizmi i upravo zbog toga
tek oko jedne petine maloljetnih počinitelja krivičnih
djela bude izvedena pred sud radi izricanja
sankcije
- jedna trećina prijavljenih maloljetnika se ne izvodi
pred sud jer u vrijeme izvršenja djela nisu imali 14
godina
- tzv. specijalni povrat kod maloljetnika nema
kriminalno-političko značenje kao kod punoljetnih
osoba,jer maloljetnici ionako u oko 85 % slučajeva
čine samo krivična djela protiv privatne i društvene
imovine
Kriminalni povrat kod prijavljene djece i
maloljetnika biti će jače izražen kod
necjelovite obitelji i kod obitelji nižeg
ekonomskog i obrazovanog statusa. Te
su obitelji opterećene problemima
životne egzistencije, a raspolažu s
manje mogućnosti i alternativa za
rješavanje konfliktnih stanja.
OBITELJSKE PRILIKE
“OBITELJSKI ODGOJ JE PRVI
ODGOJ KOJI DRUŠTVO DAJE
DJETETU”
( Dobrenović 1975)
Od obitelji očekujemo da ostvaruje
reproduktivnu,ekonomsku,emotivnu
zaštitnu i odgojno-moralnu funkciju.
Pojavu delikventnog
ponašanja djece i
maloljetnika mnogi
istraživači pripisuju
raznovrsnim
defektima unutar
obitelji i s tim u vezi
narušenom procesu
socijalizacije mladih!
Socijalni i ekonomski status obiteji
MATERIJALNI
POLOŽAJ
UVJETI
STANOVANJA
OBRAZOVANJE
ZAPOSLENJE
VELIČINA
OBITELJI
RED ROĐENJA
DJETETA
NEPOTPUNA
OBITELJ
KVALITETA
ODNOSA U
OBITELJI
KVALITETA I NAČIN
ODGOJA
ŠKOLA I KRIMINALITET
Škola je nakon obitelji najznačajnija skupina u koju
dijete ulazi,ona pred dijete stavlja veće obveze i
zahtjeve
Većina djece se u školi suočava sa svijetom u kojem
više nema povlaštenu poziciju koju je uživalo u
obitelji
Zahtjeva se sposobnost prilagođavanja
Pojedinci postaju prestupnici ponašanja usred
nemogućnosti da shvate što je dopuštano,a što nije
AUTORI SMATRAJU DA JE
VJEROJATNOST BJEŽANJA IZ ŠKOLE
VEĆA :
ŠTO MALOLJETNIK IMA NEGATIVNIJI STAV
PREMA ŠKOLI I RADU
ŠTO IMA SLABIJI USPJEH U ŠKOLI
ŠTO JE SLABIJE SOCIJALNO ADAPTIRAN
ŠTO JE MANJE SPREMAN DA PRIHVATI
INSTITUCIONALNE ( ŠKOLSKE ) NORME I
PONAŠANJA
KRETANJE KRIMINALITETA
MALOLJETNIH OSOBA
VEZANOG UZ DROGU
Prijavljeni maloljetnici,pokrenut kazneni
postupak i odluka suda za sve modalitete
kaznenog djela zlouporabe opojnih droga iz
čl. 173. KZ 1996.-1998.
PRIJAVLJENO POKRENUT ODLUKA
KAZNENI PO. SUDA
1996.
132
61
14
1997.
192
145
3686
201
79
129
178
225
25
178
25
100
1998.
Kaznenopravni položaj maloljetnika i
kazneno djelo zlouporabe opojnih
droga
Zakon o sudovima za mladež –
kao sankcije izriče: odgojne mjere,maloljetnički
zatvor ili sigurnosne mjere (čl.4)
Posebna obveza je da se maloljetnik uz suglasnost
svoga zakonskog zastupnika podvrgne stručnom
medicinskom postupku ili postupku odvikavanja od
droge ili drugih ovisnosti – izriče se kad je kazneno
djelo vezano za zlouporabu opojnih droga
- izrečena obveza može trajati najdulje 1 godinu
DOBNA STRUKTURA KAZNENO
PRIJAVLJENIH OSOBA TIJEKOM 1998.
DOBNA STRUKTURA KAZNENO
PRIJAVLJENIH OSOBA TIJEKOM 1999.
POJAM I NEKI
PROBLEMI PREVENCIJE
Suvremeni društveni razvitak najčešće je doveo do krize
načela klasičnog krivičnog prava
Krivično pravo s pozitivnim krivično-pravnim normama
samo je jedno od sredstava u borbi protiv kriminaliteta (
krivično-pravnim procedurama rješavaju se problemi maloljetničke
delikvencije tek ako sve druge moguće službe društva nisu uspjele)
CILJ PREVENCIJE
- u širem smislu sprečavanje javljanja budućih delikvenata
(poduzimanje općih mjera za suzbijanje kriminaliteta s ciljem da se
uklone negativni utjecaji iz društvene sredine i osiguraju normalni uvjeti
za razvoj ličnosti )
-
u užem smislu odnosi se na osobe koje su već počinile
krivično djelo (oslanja se na specijalne mjere suzbijanja)
OBLICI PREVENCIJE
OPĆA P.- primjenjuje sa kao utjecaj na
građane da ne čine krivična djela.
Postiže se izazivanjem “ straha “ od kazne
predviđene u zakonima za inkriminirana
ponašanja
SPECIJALNA P. – sprečavanje počinitelja
krivičnog djela da ponovno počini isto ili
drugo krivično djelo
PROGRAM PREVENCIJE
Mnoge su zemlje izradile program prevencije
društveno neprihvatljivog ponašanja mladih čiji je
cilj jasno definiranje samih mjera i zadataka
njihovih nosilaca.
Da bi programi prevencije neprihvatljivog
ponašanja mladih bili što uspješniji moraju
uključivati opće teorijske spoznaje o toj pojavi,ali
i rezultate znanstvenih analiza.
Posredni preventivni programi uglavnom
odgovaraju ostvarenju cilja,programirane akcije
teže modifikaciji društvene sredine tako da se iz
nje što djelotvornije uklone negativni utjecaji.
PRIJEDLOG PROGRAMA ZA
SPREČAVANJE I SUZBIJANJE
DRUŠTVENO NEPRIHVATLJIVOG
PONAŠANJA DJECE I MLADIH
Organizirana aktivnost na edukaciji mladih
Društvena briga o djeci predškolske dobi
Briga o djeci i mladima osnovno školske dobi
Briga o mladima
Organizirani oblici sprečavanja i suzbijanja
društveno neprihvatljivog ponašanja djece i
mladih
Odgojno-obrazovni sistem
Socijalna zaštita (centri za socijalni rad)
Centri za odgoj
Suradnja službe socijalne zaštite s drugim
ustanovama i organizacijama
POSEBNI FAKTORI PREVENCIJE:
- socijalno-zaštitne intervencije
- obitelj
- škola
- slobodno vrijeme
- policija
PSIHOTERAPIJSKI
PRISTUP
MALOLJETNIČKOJ
DELIKVENCIJI
Terapijski pristup maloljetnim delikventima mora
biti interdisciplinaran,a trebalo bi da u stručnim
timovima rade stručnjaci različitih
edukacija:pravnici,psiholozi,socijalni
radnici,sociolozi…
Centar za mentalno zdravlje na Rebru već desetak
godina razvija metodologiju socijalizacije i
psihoterapeutskog pristupa maloljetnicima koji
pokazuju delikventne oblike ponašanja.
Stručni tim radi s populacijom maloljetnika kojima
je sud za maloljetnike izrekao odgojnu mjeru
pojačane brige i nadzora.
TERAPIJSKE METODE
INDIVIDUALNI RAD S
MALOLJETNIM
DELIKVENTOM
GRUPNI RAD S
MALOLJETNIM
DELIKVENTOM
INDIVIDUALNI RAD S
RODITELJIMA
MALOLJETNOG
DELIKVENTA
GRUPNI RAD S
RODITELJIMA
MALOLJETNIH
DELIKVENATA
STRUČNA SURADNJA
SA ŠKOLOM ILI
RADNOM SREDINOM
MALOLJETNOG
DELIKVENTA