Slide 1

M. Vetranović:

Orfeo
Ivan Bačmaga

Starija hrvatska književnost – Mavro Vetranović – seminar
Zagreb, 10. 04. 2007.

 Orfej – mitološki pjevač koji u srednjovjekovnoj
književnoj tradiciji ‘postaje’ Krist čija riječ u
obliku glazbe dovodi čovjeka i prirodu u stanje
posebnog sklada
 1909. – rukopisni kodeks Vetranovićevih djela –
Kolendić naišao na “kraći dramski sastav o
poznatom mitskom pjevaču Orfeju i supruzi mu
Euridiki”
 594 dvanaesterca – počinje Orfejevom molbom
gospodaru pakla da mu vrati Euridiku

 tema – tragična ljubavna priča Orfeja i Euridike







kompozicija
1. Orfejeva molba za oslobođenjem Euridike,
2. udovoljenje molbi,
3. Orfej i Euridika kreću van iz pakla,
4. Euridika se osvrće,
5. Karon odvozi Euridiku u “lug od mrče” gdje
ju dočekuju djevice iz luga

 problematika:
 1. žanr
 2. vrijeme nastanka i pitanje fragmentarnosti
 3. razlike “originala” i Vetranovićeva djela

 žanrovsko određenje djela – ispreplitanje više
elemenata
 “komad spoljašnjim oblikom odgovara crkvenim
prikazanjima” (Kolendić) – srednjovjekovna
tradicija
 Kombol – po sadržaju novina (mitološki
element), po obliku starinska (uzor u crkvenim
prikazanjima) dijalogizirana priča
 kršćanski, antičko-mitološki, petrarkistički i
pastoralni elementi
 Kombol, Kolendić – prvenstvo M. Vetranovića
među dubrovačkim dramaturzima; Orfeo (uz
Lucićevu Robinju) prva svjetovna (ljubavna)
drama u našoj književnosti

 Rešetar – Vetranovića u dovršenju drame
prekinula smrt – nezavršenost i moralno-etička
namjera pisca

 većina teoretičara – drama nastala u prvoj fazi
pjesnikova stvaralaštva – nakon povratka iz
Italije 30-ih godina 16. st. – djela ovakve
tematike većinom pisali mlađi ljudi

 tema obrađivana i prije Vetranovića – Vergilije,
Ovidije (dosljedno se pridržavaju priče); utjecaj
Poliziana (Priča o Orfeju iz 1471.) čiju je priču
proširio Tebaldeo (Orphei tragedia u 5 činova)
 Vetranović najviše ‘odskače’ od originalne priče
o Orfeju

Vetranovićeva i starije verzije djela
 a) Orfej pred vratima pakla / Orfej pred
vladarima pakla
 b) kralj pakljeni / Pluton i Proserpina, Persefona
 c) Vetranovićev Orfej ne priča što se dogodilo
odnosno kako je Euridika završila u paklu, niti
kako je Orfej skončao svoj život –
fragmentarnost?
 d) Vetranović izbjegao neke mitološke
reminiscencije (Kerber, Iksionov točak)
 e) koncept pakla – samo kršćansko ime, a
mitološko-pastirski okvir
 f) lik Karona – Dante / Poliziano / Vetranović

Zašto se Euridika okrenula?

 potvrda Vetranovićeva individualnog stava u
oblikovanju drame
 strani manje poznati autor kao uzor?
 Orfej ili Euridika – pitanje centralnog lika –
maskulini naziv djela – ranonovovjekovni
animozitet prema ženama?
 Vetranovićeva poruka – ljubav kao pokretač
radnje – sudbina protagonista je predmet
pjesnikova sažaljenja ili poruka ondašnjem
dubrovačkom društvu (kazna)?

 “... stari hrvatski pjesnici
nisu oblike preuzimali kao
gotovu stvar, nego su ih
oblikovali onako kako je
odgovaralo njihovim ličnim
i književnim
koncepcijama.” (R.
Bogišić: Mitološka igra
Mavra Vetranovića)


Slide 2

M. Vetranović:

Orfeo
Ivan Bačmaga

Starija hrvatska književnost – Mavro Vetranović – seminar
Zagreb, 10. 04. 2007.

 Orfej – mitološki pjevač koji u srednjovjekovnoj
književnoj tradiciji ‘postaje’ Krist čija riječ u
obliku glazbe dovodi čovjeka i prirodu u stanje
posebnog sklada
 1909. – rukopisni kodeks Vetranovićevih djela –
Kolendić naišao na “kraći dramski sastav o
poznatom mitskom pjevaču Orfeju i supruzi mu
Euridiki”
 594 dvanaesterca – počinje Orfejevom molbom
gospodaru pakla da mu vrati Euridiku

 tema – tragična ljubavna priča Orfeja i Euridike







kompozicija
1. Orfejeva molba za oslobođenjem Euridike,
2. udovoljenje molbi,
3. Orfej i Euridika kreću van iz pakla,
4. Euridika se osvrće,
5. Karon odvozi Euridiku u “lug od mrče” gdje
ju dočekuju djevice iz luga

 problematika:
 1. žanr
 2. vrijeme nastanka i pitanje fragmentarnosti
 3. razlike “originala” i Vetranovićeva djela

 žanrovsko određenje djela – ispreplitanje više
elemenata
 “komad spoljašnjim oblikom odgovara crkvenim
prikazanjima” (Kolendić) – srednjovjekovna
tradicija
 Kombol – po sadržaju novina (mitološki
element), po obliku starinska (uzor u crkvenim
prikazanjima) dijalogizirana priča
 kršćanski, antičko-mitološki, petrarkistički i
pastoralni elementi
 Kombol, Kolendić – prvenstvo M. Vetranovića
među dubrovačkim dramaturzima; Orfeo (uz
Lucićevu Robinju) prva svjetovna (ljubavna)
drama u našoj književnosti

 Rešetar – Vetranovića u dovršenju drame
prekinula smrt – nezavršenost i moralno-etička
namjera pisca

 većina teoretičara – drama nastala u prvoj fazi
pjesnikova stvaralaštva – nakon povratka iz
Italije 30-ih godina 16. st. – djela ovakve
tematike većinom pisali mlađi ljudi

 tema obrađivana i prije Vetranovića – Vergilije,
Ovidije (dosljedno se pridržavaju priče); utjecaj
Poliziana (Priča o Orfeju iz 1471.) čiju je priču
proširio Tebaldeo (Orphei tragedia u 5 činova)
 Vetranović najviše ‘odskače’ od originalne priče
o Orfeju

Vetranovićeva i starije verzije djela
 a) Orfej pred vratima pakla / Orfej pred
vladarima pakla
 b) kralj pakljeni / Pluton i Proserpina, Persefona
 c) Vetranovićev Orfej ne priča što se dogodilo
odnosno kako je Euridika završila u paklu, niti
kako je Orfej skončao svoj život –
fragmentarnost?
 d) Vetranović izbjegao neke mitološke
reminiscencije (Kerber, Iksionov točak)
 e) koncept pakla – samo kršćansko ime, a
mitološko-pastirski okvir
 f) lik Karona – Dante / Poliziano / Vetranović

Zašto se Euridika okrenula?

 potvrda Vetranovićeva individualnog stava u
oblikovanju drame
 strani manje poznati autor kao uzor?
 Orfej ili Euridika – pitanje centralnog lika –
maskulini naziv djela – ranonovovjekovni
animozitet prema ženama?
 Vetranovićeva poruka – ljubav kao pokretač
radnje – sudbina protagonista je predmet
pjesnikova sažaljenja ili poruka ondašnjem
dubrovačkom društvu (kazna)?

 “... stari hrvatski pjesnici
nisu oblike preuzimali kao
gotovu stvar, nego su ih
oblikovali onako kako je
odgovaralo njihovim ličnim
i književnim
koncepcijama.” (R.
Bogišić: Mitološka igra
Mavra Vetranovića)


Slide 3

M. Vetranović:

Orfeo
Ivan Bačmaga

Starija hrvatska književnost – Mavro Vetranović – seminar
Zagreb, 10. 04. 2007.

 Orfej – mitološki pjevač koji u srednjovjekovnoj
književnoj tradiciji ‘postaje’ Krist čija riječ u
obliku glazbe dovodi čovjeka i prirodu u stanje
posebnog sklada
 1909. – rukopisni kodeks Vetranovićevih djela –
Kolendić naišao na “kraći dramski sastav o
poznatom mitskom pjevaču Orfeju i supruzi mu
Euridiki”
 594 dvanaesterca – počinje Orfejevom molbom
gospodaru pakla da mu vrati Euridiku

 tema – tragična ljubavna priča Orfeja i Euridike







kompozicija
1. Orfejeva molba za oslobođenjem Euridike,
2. udovoljenje molbi,
3. Orfej i Euridika kreću van iz pakla,
4. Euridika se osvrće,
5. Karon odvozi Euridiku u “lug od mrče” gdje
ju dočekuju djevice iz luga

 problematika:
 1. žanr
 2. vrijeme nastanka i pitanje fragmentarnosti
 3. razlike “originala” i Vetranovićeva djela

 žanrovsko određenje djela – ispreplitanje više
elemenata
 “komad spoljašnjim oblikom odgovara crkvenim
prikazanjima” (Kolendić) – srednjovjekovna
tradicija
 Kombol – po sadržaju novina (mitološki
element), po obliku starinska (uzor u crkvenim
prikazanjima) dijalogizirana priča
 kršćanski, antičko-mitološki, petrarkistički i
pastoralni elementi
 Kombol, Kolendić – prvenstvo M. Vetranovića
među dubrovačkim dramaturzima; Orfeo (uz
Lucićevu Robinju) prva svjetovna (ljubavna)
drama u našoj književnosti

 Rešetar – Vetranovića u dovršenju drame
prekinula smrt – nezavršenost i moralno-etička
namjera pisca

 većina teoretičara – drama nastala u prvoj fazi
pjesnikova stvaralaštva – nakon povratka iz
Italije 30-ih godina 16. st. – djela ovakve
tematike većinom pisali mlađi ljudi

 tema obrađivana i prije Vetranovića – Vergilije,
Ovidije (dosljedno se pridržavaju priče); utjecaj
Poliziana (Priča o Orfeju iz 1471.) čiju je priču
proširio Tebaldeo (Orphei tragedia u 5 činova)
 Vetranović najviše ‘odskače’ od originalne priče
o Orfeju

Vetranovićeva i starije verzije djela
 a) Orfej pred vratima pakla / Orfej pred
vladarima pakla
 b) kralj pakljeni / Pluton i Proserpina, Persefona
 c) Vetranovićev Orfej ne priča što se dogodilo
odnosno kako je Euridika završila u paklu, niti
kako je Orfej skončao svoj život –
fragmentarnost?
 d) Vetranović izbjegao neke mitološke
reminiscencije (Kerber, Iksionov točak)
 e) koncept pakla – samo kršćansko ime, a
mitološko-pastirski okvir
 f) lik Karona – Dante / Poliziano / Vetranović

Zašto se Euridika okrenula?

 potvrda Vetranovićeva individualnog stava u
oblikovanju drame
 strani manje poznati autor kao uzor?
 Orfej ili Euridika – pitanje centralnog lika –
maskulini naziv djela – ranonovovjekovni
animozitet prema ženama?
 Vetranovićeva poruka – ljubav kao pokretač
radnje – sudbina protagonista je predmet
pjesnikova sažaljenja ili poruka ondašnjem
dubrovačkom društvu (kazna)?

 “... stari hrvatski pjesnici
nisu oblike preuzimali kao
gotovu stvar, nego su ih
oblikovali onako kako je
odgovaralo njihovim ličnim
i književnim
koncepcijama.” (R.
Bogišić: Mitološka igra
Mavra Vetranovića)


Slide 4

M. Vetranović:

Orfeo
Ivan Bačmaga

Starija hrvatska književnost – Mavro Vetranović – seminar
Zagreb, 10. 04. 2007.

 Orfej – mitološki pjevač koji u srednjovjekovnoj
književnoj tradiciji ‘postaje’ Krist čija riječ u
obliku glazbe dovodi čovjeka i prirodu u stanje
posebnog sklada
 1909. – rukopisni kodeks Vetranovićevih djela –
Kolendić naišao na “kraći dramski sastav o
poznatom mitskom pjevaču Orfeju i supruzi mu
Euridiki”
 594 dvanaesterca – počinje Orfejevom molbom
gospodaru pakla da mu vrati Euridiku

 tema – tragična ljubavna priča Orfeja i Euridike







kompozicija
1. Orfejeva molba za oslobođenjem Euridike,
2. udovoljenje molbi,
3. Orfej i Euridika kreću van iz pakla,
4. Euridika se osvrće,
5. Karon odvozi Euridiku u “lug od mrče” gdje
ju dočekuju djevice iz luga

 problematika:
 1. žanr
 2. vrijeme nastanka i pitanje fragmentarnosti
 3. razlike “originala” i Vetranovićeva djela

 žanrovsko određenje djela – ispreplitanje više
elemenata
 “komad spoljašnjim oblikom odgovara crkvenim
prikazanjima” (Kolendić) – srednjovjekovna
tradicija
 Kombol – po sadržaju novina (mitološki
element), po obliku starinska (uzor u crkvenim
prikazanjima) dijalogizirana priča
 kršćanski, antičko-mitološki, petrarkistički i
pastoralni elementi
 Kombol, Kolendić – prvenstvo M. Vetranovića
među dubrovačkim dramaturzima; Orfeo (uz
Lucićevu Robinju) prva svjetovna (ljubavna)
drama u našoj književnosti

 Rešetar – Vetranovića u dovršenju drame
prekinula smrt – nezavršenost i moralno-etička
namjera pisca

 većina teoretičara – drama nastala u prvoj fazi
pjesnikova stvaralaštva – nakon povratka iz
Italije 30-ih godina 16. st. – djela ovakve
tematike većinom pisali mlađi ljudi

 tema obrađivana i prije Vetranovića – Vergilije,
Ovidije (dosljedno se pridržavaju priče); utjecaj
Poliziana (Priča o Orfeju iz 1471.) čiju je priču
proširio Tebaldeo (Orphei tragedia u 5 činova)
 Vetranović najviše ‘odskače’ od originalne priče
o Orfeju

Vetranovićeva i starije verzije djela
 a) Orfej pred vratima pakla / Orfej pred
vladarima pakla
 b) kralj pakljeni / Pluton i Proserpina, Persefona
 c) Vetranovićev Orfej ne priča što se dogodilo
odnosno kako je Euridika završila u paklu, niti
kako je Orfej skončao svoj život –
fragmentarnost?
 d) Vetranović izbjegao neke mitološke
reminiscencije (Kerber, Iksionov točak)
 e) koncept pakla – samo kršćansko ime, a
mitološko-pastirski okvir
 f) lik Karona – Dante / Poliziano / Vetranović

Zašto se Euridika okrenula?

 potvrda Vetranovićeva individualnog stava u
oblikovanju drame
 strani manje poznati autor kao uzor?
 Orfej ili Euridika – pitanje centralnog lika –
maskulini naziv djela – ranonovovjekovni
animozitet prema ženama?
 Vetranovićeva poruka – ljubav kao pokretač
radnje – sudbina protagonista je predmet
pjesnikova sažaljenja ili poruka ondašnjem
dubrovačkom društvu (kazna)?

 “... stari hrvatski pjesnici
nisu oblike preuzimali kao
gotovu stvar, nego su ih
oblikovali onako kako je
odgovaralo njihovim ličnim
i književnim
koncepcijama.” (R.
Bogišić: Mitološka igra
Mavra Vetranovića)


Slide 5

M. Vetranović:

Orfeo
Ivan Bačmaga

Starija hrvatska književnost – Mavro Vetranović – seminar
Zagreb, 10. 04. 2007.

 Orfej – mitološki pjevač koji u srednjovjekovnoj
književnoj tradiciji ‘postaje’ Krist čija riječ u
obliku glazbe dovodi čovjeka i prirodu u stanje
posebnog sklada
 1909. – rukopisni kodeks Vetranovićevih djela –
Kolendić naišao na “kraći dramski sastav o
poznatom mitskom pjevaču Orfeju i supruzi mu
Euridiki”
 594 dvanaesterca – počinje Orfejevom molbom
gospodaru pakla da mu vrati Euridiku

 tema – tragična ljubavna priča Orfeja i Euridike







kompozicija
1. Orfejeva molba za oslobođenjem Euridike,
2. udovoljenje molbi,
3. Orfej i Euridika kreću van iz pakla,
4. Euridika se osvrće,
5. Karon odvozi Euridiku u “lug od mrče” gdje
ju dočekuju djevice iz luga

 problematika:
 1. žanr
 2. vrijeme nastanka i pitanje fragmentarnosti
 3. razlike “originala” i Vetranovićeva djela

 žanrovsko određenje djela – ispreplitanje više
elemenata
 “komad spoljašnjim oblikom odgovara crkvenim
prikazanjima” (Kolendić) – srednjovjekovna
tradicija
 Kombol – po sadržaju novina (mitološki
element), po obliku starinska (uzor u crkvenim
prikazanjima) dijalogizirana priča
 kršćanski, antičko-mitološki, petrarkistički i
pastoralni elementi
 Kombol, Kolendić – prvenstvo M. Vetranovića
među dubrovačkim dramaturzima; Orfeo (uz
Lucićevu Robinju) prva svjetovna (ljubavna)
drama u našoj književnosti

 Rešetar – Vetranovića u dovršenju drame
prekinula smrt – nezavršenost i moralno-etička
namjera pisca

 većina teoretičara – drama nastala u prvoj fazi
pjesnikova stvaralaštva – nakon povratka iz
Italije 30-ih godina 16. st. – djela ovakve
tematike većinom pisali mlađi ljudi

 tema obrađivana i prije Vetranovića – Vergilije,
Ovidije (dosljedno se pridržavaju priče); utjecaj
Poliziana (Priča o Orfeju iz 1471.) čiju je priču
proširio Tebaldeo (Orphei tragedia u 5 činova)
 Vetranović najviše ‘odskače’ od originalne priče
o Orfeju

Vetranovićeva i starije verzije djela
 a) Orfej pred vratima pakla / Orfej pred
vladarima pakla
 b) kralj pakljeni / Pluton i Proserpina, Persefona
 c) Vetranovićev Orfej ne priča što se dogodilo
odnosno kako je Euridika završila u paklu, niti
kako je Orfej skončao svoj život –
fragmentarnost?
 d) Vetranović izbjegao neke mitološke
reminiscencije (Kerber, Iksionov točak)
 e) koncept pakla – samo kršćansko ime, a
mitološko-pastirski okvir
 f) lik Karona – Dante / Poliziano / Vetranović

Zašto se Euridika okrenula?

 potvrda Vetranovićeva individualnog stava u
oblikovanju drame
 strani manje poznati autor kao uzor?
 Orfej ili Euridika – pitanje centralnog lika –
maskulini naziv djela – ranonovovjekovni
animozitet prema ženama?
 Vetranovićeva poruka – ljubav kao pokretač
radnje – sudbina protagonista je predmet
pjesnikova sažaljenja ili poruka ondašnjem
dubrovačkom društvu (kazna)?

 “... stari hrvatski pjesnici
nisu oblike preuzimali kao
gotovu stvar, nego su ih
oblikovali onako kako je
odgovaralo njihovim ličnim
i književnim
koncepcijama.” (R.
Bogišić: Mitološka igra
Mavra Vetranovića)


Slide 6

M. Vetranović:

Orfeo
Ivan Bačmaga

Starija hrvatska književnost – Mavro Vetranović – seminar
Zagreb, 10. 04. 2007.

 Orfej – mitološki pjevač koji u srednjovjekovnoj
književnoj tradiciji ‘postaje’ Krist čija riječ u
obliku glazbe dovodi čovjeka i prirodu u stanje
posebnog sklada
 1909. – rukopisni kodeks Vetranovićevih djela –
Kolendić naišao na “kraći dramski sastav o
poznatom mitskom pjevaču Orfeju i supruzi mu
Euridiki”
 594 dvanaesterca – počinje Orfejevom molbom
gospodaru pakla da mu vrati Euridiku

 tema – tragična ljubavna priča Orfeja i Euridike







kompozicija
1. Orfejeva molba za oslobođenjem Euridike,
2. udovoljenje molbi,
3. Orfej i Euridika kreću van iz pakla,
4. Euridika se osvrće,
5. Karon odvozi Euridiku u “lug od mrče” gdje
ju dočekuju djevice iz luga

 problematika:
 1. žanr
 2. vrijeme nastanka i pitanje fragmentarnosti
 3. razlike “originala” i Vetranovićeva djela

 žanrovsko određenje djela – ispreplitanje više
elemenata
 “komad spoljašnjim oblikom odgovara crkvenim
prikazanjima” (Kolendić) – srednjovjekovna
tradicija
 Kombol – po sadržaju novina (mitološki
element), po obliku starinska (uzor u crkvenim
prikazanjima) dijalogizirana priča
 kršćanski, antičko-mitološki, petrarkistički i
pastoralni elementi
 Kombol, Kolendić – prvenstvo M. Vetranovića
među dubrovačkim dramaturzima; Orfeo (uz
Lucićevu Robinju) prva svjetovna (ljubavna)
drama u našoj književnosti

 Rešetar – Vetranovića u dovršenju drame
prekinula smrt – nezavršenost i moralno-etička
namjera pisca

 većina teoretičara – drama nastala u prvoj fazi
pjesnikova stvaralaštva – nakon povratka iz
Italije 30-ih godina 16. st. – djela ovakve
tematike većinom pisali mlađi ljudi

 tema obrađivana i prije Vetranovića – Vergilije,
Ovidije (dosljedno se pridržavaju priče); utjecaj
Poliziana (Priča o Orfeju iz 1471.) čiju je priču
proširio Tebaldeo (Orphei tragedia u 5 činova)
 Vetranović najviše ‘odskače’ od originalne priče
o Orfeju

Vetranovićeva i starije verzije djela
 a) Orfej pred vratima pakla / Orfej pred
vladarima pakla
 b) kralj pakljeni / Pluton i Proserpina, Persefona
 c) Vetranovićev Orfej ne priča što se dogodilo
odnosno kako je Euridika završila u paklu, niti
kako je Orfej skončao svoj život –
fragmentarnost?
 d) Vetranović izbjegao neke mitološke
reminiscencije (Kerber, Iksionov točak)
 e) koncept pakla – samo kršćansko ime, a
mitološko-pastirski okvir
 f) lik Karona – Dante / Poliziano / Vetranović

Zašto se Euridika okrenula?

 potvrda Vetranovićeva individualnog stava u
oblikovanju drame
 strani manje poznati autor kao uzor?
 Orfej ili Euridika – pitanje centralnog lika –
maskulini naziv djela – ranonovovjekovni
animozitet prema ženama?
 Vetranovićeva poruka – ljubav kao pokretač
radnje – sudbina protagonista je predmet
pjesnikova sažaljenja ili poruka ondašnjem
dubrovačkom društvu (kazna)?

 “... stari hrvatski pjesnici
nisu oblike preuzimali kao
gotovu stvar, nego su ih
oblikovali onako kako je
odgovaralo njihovim ličnim
i književnim
koncepcijama.” (R.
Bogišić: Mitološka igra
Mavra Vetranovića)


Slide 7

M. Vetranović:

Orfeo
Ivan Bačmaga

Starija hrvatska književnost – Mavro Vetranović – seminar
Zagreb, 10. 04. 2007.

 Orfej – mitološki pjevač koji u srednjovjekovnoj
književnoj tradiciji ‘postaje’ Krist čija riječ u
obliku glazbe dovodi čovjeka i prirodu u stanje
posebnog sklada
 1909. – rukopisni kodeks Vetranovićevih djela –
Kolendić naišao na “kraći dramski sastav o
poznatom mitskom pjevaču Orfeju i supruzi mu
Euridiki”
 594 dvanaesterca – počinje Orfejevom molbom
gospodaru pakla da mu vrati Euridiku

 tema – tragična ljubavna priča Orfeja i Euridike







kompozicija
1. Orfejeva molba za oslobođenjem Euridike,
2. udovoljenje molbi,
3. Orfej i Euridika kreću van iz pakla,
4. Euridika se osvrće,
5. Karon odvozi Euridiku u “lug od mrče” gdje
ju dočekuju djevice iz luga

 problematika:
 1. žanr
 2. vrijeme nastanka i pitanje fragmentarnosti
 3. razlike “originala” i Vetranovićeva djela

 žanrovsko određenje djela – ispreplitanje više
elemenata
 “komad spoljašnjim oblikom odgovara crkvenim
prikazanjima” (Kolendić) – srednjovjekovna
tradicija
 Kombol – po sadržaju novina (mitološki
element), po obliku starinska (uzor u crkvenim
prikazanjima) dijalogizirana priča
 kršćanski, antičko-mitološki, petrarkistički i
pastoralni elementi
 Kombol, Kolendić – prvenstvo M. Vetranovića
među dubrovačkim dramaturzima; Orfeo (uz
Lucićevu Robinju) prva svjetovna (ljubavna)
drama u našoj književnosti

 Rešetar – Vetranovića u dovršenju drame
prekinula smrt – nezavršenost i moralno-etička
namjera pisca

 većina teoretičara – drama nastala u prvoj fazi
pjesnikova stvaralaštva – nakon povratka iz
Italije 30-ih godina 16. st. – djela ovakve
tematike većinom pisali mlađi ljudi

 tema obrađivana i prije Vetranovića – Vergilije,
Ovidije (dosljedno se pridržavaju priče); utjecaj
Poliziana (Priča o Orfeju iz 1471.) čiju je priču
proširio Tebaldeo (Orphei tragedia u 5 činova)
 Vetranović najviše ‘odskače’ od originalne priče
o Orfeju

Vetranovićeva i starije verzije djela
 a) Orfej pred vratima pakla / Orfej pred
vladarima pakla
 b) kralj pakljeni / Pluton i Proserpina, Persefona
 c) Vetranovićev Orfej ne priča što se dogodilo
odnosno kako je Euridika završila u paklu, niti
kako je Orfej skončao svoj život –
fragmentarnost?
 d) Vetranović izbjegao neke mitološke
reminiscencije (Kerber, Iksionov točak)
 e) koncept pakla – samo kršćansko ime, a
mitološko-pastirski okvir
 f) lik Karona – Dante / Poliziano / Vetranović

Zašto se Euridika okrenula?

 potvrda Vetranovićeva individualnog stava u
oblikovanju drame
 strani manje poznati autor kao uzor?
 Orfej ili Euridika – pitanje centralnog lika –
maskulini naziv djela – ranonovovjekovni
animozitet prema ženama?
 Vetranovićeva poruka – ljubav kao pokretač
radnje – sudbina protagonista je predmet
pjesnikova sažaljenja ili poruka ondašnjem
dubrovačkom društvu (kazna)?

 “... stari hrvatski pjesnici
nisu oblike preuzimali kao
gotovu stvar, nego su ih
oblikovali onako kako je
odgovaralo njihovim ličnim
i književnim
koncepcijama.” (R.
Bogišić: Mitološka igra
Mavra Vetranovića)


Slide 8

M. Vetranović:

Orfeo
Ivan Bačmaga

Starija hrvatska književnost – Mavro Vetranović – seminar
Zagreb, 10. 04. 2007.

 Orfej – mitološki pjevač koji u srednjovjekovnoj
književnoj tradiciji ‘postaje’ Krist čija riječ u
obliku glazbe dovodi čovjeka i prirodu u stanje
posebnog sklada
 1909. – rukopisni kodeks Vetranovićevih djela –
Kolendić naišao na “kraći dramski sastav o
poznatom mitskom pjevaču Orfeju i supruzi mu
Euridiki”
 594 dvanaesterca – počinje Orfejevom molbom
gospodaru pakla da mu vrati Euridiku

 tema – tragična ljubavna priča Orfeja i Euridike







kompozicija
1. Orfejeva molba za oslobođenjem Euridike,
2. udovoljenje molbi,
3. Orfej i Euridika kreću van iz pakla,
4. Euridika se osvrće,
5. Karon odvozi Euridiku u “lug od mrče” gdje
ju dočekuju djevice iz luga

 problematika:
 1. žanr
 2. vrijeme nastanka i pitanje fragmentarnosti
 3. razlike “originala” i Vetranovićeva djela

 žanrovsko određenje djela – ispreplitanje više
elemenata
 “komad spoljašnjim oblikom odgovara crkvenim
prikazanjima” (Kolendić) – srednjovjekovna
tradicija
 Kombol – po sadržaju novina (mitološki
element), po obliku starinska (uzor u crkvenim
prikazanjima) dijalogizirana priča
 kršćanski, antičko-mitološki, petrarkistički i
pastoralni elementi
 Kombol, Kolendić – prvenstvo M. Vetranovića
među dubrovačkim dramaturzima; Orfeo (uz
Lucićevu Robinju) prva svjetovna (ljubavna)
drama u našoj književnosti

 Rešetar – Vetranovića u dovršenju drame
prekinula smrt – nezavršenost i moralno-etička
namjera pisca

 većina teoretičara – drama nastala u prvoj fazi
pjesnikova stvaralaštva – nakon povratka iz
Italije 30-ih godina 16. st. – djela ovakve
tematike većinom pisali mlađi ljudi

 tema obrađivana i prije Vetranovića – Vergilije,
Ovidije (dosljedno se pridržavaju priče); utjecaj
Poliziana (Priča o Orfeju iz 1471.) čiju je priču
proširio Tebaldeo (Orphei tragedia u 5 činova)
 Vetranović najviše ‘odskače’ od originalne priče
o Orfeju

Vetranovićeva i starije verzije djela
 a) Orfej pred vratima pakla / Orfej pred
vladarima pakla
 b) kralj pakljeni / Pluton i Proserpina, Persefona
 c) Vetranovićev Orfej ne priča što se dogodilo
odnosno kako je Euridika završila u paklu, niti
kako je Orfej skončao svoj život –
fragmentarnost?
 d) Vetranović izbjegao neke mitološke
reminiscencije (Kerber, Iksionov točak)
 e) koncept pakla – samo kršćansko ime, a
mitološko-pastirski okvir
 f) lik Karona – Dante / Poliziano / Vetranović

Zašto se Euridika okrenula?

 potvrda Vetranovićeva individualnog stava u
oblikovanju drame
 strani manje poznati autor kao uzor?
 Orfej ili Euridika – pitanje centralnog lika –
maskulini naziv djela – ranonovovjekovni
animozitet prema ženama?
 Vetranovićeva poruka – ljubav kao pokretač
radnje – sudbina protagonista je predmet
pjesnikova sažaljenja ili poruka ondašnjem
dubrovačkom društvu (kazna)?

 “... stari hrvatski pjesnici
nisu oblike preuzimali kao
gotovu stvar, nego su ih
oblikovali onako kako je
odgovaralo njihovim ličnim
i književnim
koncepcijama.” (R.
Bogišić: Mitološka igra
Mavra Vetranovića)


Slide 9

M. Vetranović:

Orfeo
Ivan Bačmaga

Starija hrvatska književnost – Mavro Vetranović – seminar
Zagreb, 10. 04. 2007.

 Orfej – mitološki pjevač koji u srednjovjekovnoj
književnoj tradiciji ‘postaje’ Krist čija riječ u
obliku glazbe dovodi čovjeka i prirodu u stanje
posebnog sklada
 1909. – rukopisni kodeks Vetranovićevih djela –
Kolendić naišao na “kraći dramski sastav o
poznatom mitskom pjevaču Orfeju i supruzi mu
Euridiki”
 594 dvanaesterca – počinje Orfejevom molbom
gospodaru pakla da mu vrati Euridiku

 tema – tragična ljubavna priča Orfeja i Euridike







kompozicija
1. Orfejeva molba za oslobođenjem Euridike,
2. udovoljenje molbi,
3. Orfej i Euridika kreću van iz pakla,
4. Euridika se osvrće,
5. Karon odvozi Euridiku u “lug od mrče” gdje
ju dočekuju djevice iz luga

 problematika:
 1. žanr
 2. vrijeme nastanka i pitanje fragmentarnosti
 3. razlike “originala” i Vetranovićeva djela

 žanrovsko određenje djela – ispreplitanje više
elemenata
 “komad spoljašnjim oblikom odgovara crkvenim
prikazanjima” (Kolendić) – srednjovjekovna
tradicija
 Kombol – po sadržaju novina (mitološki
element), po obliku starinska (uzor u crkvenim
prikazanjima) dijalogizirana priča
 kršćanski, antičko-mitološki, petrarkistički i
pastoralni elementi
 Kombol, Kolendić – prvenstvo M. Vetranovića
među dubrovačkim dramaturzima; Orfeo (uz
Lucićevu Robinju) prva svjetovna (ljubavna)
drama u našoj književnosti

 Rešetar – Vetranovića u dovršenju drame
prekinula smrt – nezavršenost i moralno-etička
namjera pisca

 većina teoretičara – drama nastala u prvoj fazi
pjesnikova stvaralaštva – nakon povratka iz
Italije 30-ih godina 16. st. – djela ovakve
tematike većinom pisali mlađi ljudi

 tema obrađivana i prije Vetranovića – Vergilije,
Ovidije (dosljedno se pridržavaju priče); utjecaj
Poliziana (Priča o Orfeju iz 1471.) čiju je priču
proširio Tebaldeo (Orphei tragedia u 5 činova)
 Vetranović najviše ‘odskače’ od originalne priče
o Orfeju

Vetranovićeva i starije verzije djela
 a) Orfej pred vratima pakla / Orfej pred
vladarima pakla
 b) kralj pakljeni / Pluton i Proserpina, Persefona
 c) Vetranovićev Orfej ne priča što se dogodilo
odnosno kako je Euridika završila u paklu, niti
kako je Orfej skončao svoj život –
fragmentarnost?
 d) Vetranović izbjegao neke mitološke
reminiscencije (Kerber, Iksionov točak)
 e) koncept pakla – samo kršćansko ime, a
mitološko-pastirski okvir
 f) lik Karona – Dante / Poliziano / Vetranović

Zašto se Euridika okrenula?

 potvrda Vetranovićeva individualnog stava u
oblikovanju drame
 strani manje poznati autor kao uzor?
 Orfej ili Euridika – pitanje centralnog lika –
maskulini naziv djela – ranonovovjekovni
animozitet prema ženama?
 Vetranovićeva poruka – ljubav kao pokretač
radnje – sudbina protagonista je predmet
pjesnikova sažaljenja ili poruka ondašnjem
dubrovačkom društvu (kazna)?

 “... stari hrvatski pjesnici
nisu oblike preuzimali kao
gotovu stvar, nego su ih
oblikovali onako kako je
odgovaralo njihovim ličnim
i književnim
koncepcijama.” (R.
Bogišić: Mitološka igra
Mavra Vetranovića)


Slide 10

M. Vetranović:

Orfeo
Ivan Bačmaga

Starija hrvatska književnost – Mavro Vetranović – seminar
Zagreb, 10. 04. 2007.

 Orfej – mitološki pjevač koji u srednjovjekovnoj
književnoj tradiciji ‘postaje’ Krist čija riječ u
obliku glazbe dovodi čovjeka i prirodu u stanje
posebnog sklada
 1909. – rukopisni kodeks Vetranovićevih djela –
Kolendić naišao na “kraći dramski sastav o
poznatom mitskom pjevaču Orfeju i supruzi mu
Euridiki”
 594 dvanaesterca – počinje Orfejevom molbom
gospodaru pakla da mu vrati Euridiku

 tema – tragična ljubavna priča Orfeja i Euridike







kompozicija
1. Orfejeva molba za oslobođenjem Euridike,
2. udovoljenje molbi,
3. Orfej i Euridika kreću van iz pakla,
4. Euridika se osvrće,
5. Karon odvozi Euridiku u “lug od mrče” gdje
ju dočekuju djevice iz luga

 problematika:
 1. žanr
 2. vrijeme nastanka i pitanje fragmentarnosti
 3. razlike “originala” i Vetranovićeva djela

 žanrovsko određenje djela – ispreplitanje više
elemenata
 “komad spoljašnjim oblikom odgovara crkvenim
prikazanjima” (Kolendić) – srednjovjekovna
tradicija
 Kombol – po sadržaju novina (mitološki
element), po obliku starinska (uzor u crkvenim
prikazanjima) dijalogizirana priča
 kršćanski, antičko-mitološki, petrarkistički i
pastoralni elementi
 Kombol, Kolendić – prvenstvo M. Vetranovića
među dubrovačkim dramaturzima; Orfeo (uz
Lucićevu Robinju) prva svjetovna (ljubavna)
drama u našoj književnosti

 Rešetar – Vetranovića u dovršenju drame
prekinula smrt – nezavršenost i moralno-etička
namjera pisca

 većina teoretičara – drama nastala u prvoj fazi
pjesnikova stvaralaštva – nakon povratka iz
Italije 30-ih godina 16. st. – djela ovakve
tematike većinom pisali mlađi ljudi

 tema obrađivana i prije Vetranovića – Vergilije,
Ovidije (dosljedno se pridržavaju priče); utjecaj
Poliziana (Priča o Orfeju iz 1471.) čiju je priču
proširio Tebaldeo (Orphei tragedia u 5 činova)
 Vetranović najviše ‘odskače’ od originalne priče
o Orfeju

Vetranovićeva i starije verzije djela
 a) Orfej pred vratima pakla / Orfej pred
vladarima pakla
 b) kralj pakljeni / Pluton i Proserpina, Persefona
 c) Vetranovićev Orfej ne priča što se dogodilo
odnosno kako je Euridika završila u paklu, niti
kako je Orfej skončao svoj život –
fragmentarnost?
 d) Vetranović izbjegao neke mitološke
reminiscencije (Kerber, Iksionov točak)
 e) koncept pakla – samo kršćansko ime, a
mitološko-pastirski okvir
 f) lik Karona – Dante / Poliziano / Vetranović

Zašto se Euridika okrenula?

 potvrda Vetranovićeva individualnog stava u
oblikovanju drame
 strani manje poznati autor kao uzor?
 Orfej ili Euridika – pitanje centralnog lika –
maskulini naziv djela – ranonovovjekovni
animozitet prema ženama?
 Vetranovićeva poruka – ljubav kao pokretač
radnje – sudbina protagonista je predmet
pjesnikova sažaljenja ili poruka ondašnjem
dubrovačkom društvu (kazna)?

 “... stari hrvatski pjesnici
nisu oblike preuzimali kao
gotovu stvar, nego su ih
oblikovali onako kako je
odgovaralo njihovim ličnim
i književnim
koncepcijama.” (R.
Bogišić: Mitološka igra
Mavra Vetranovića)


Slide 11

M. Vetranović:

Orfeo
Ivan Bačmaga

Starija hrvatska književnost – Mavro Vetranović – seminar
Zagreb, 10. 04. 2007.

 Orfej – mitološki pjevač koji u srednjovjekovnoj
književnoj tradiciji ‘postaje’ Krist čija riječ u
obliku glazbe dovodi čovjeka i prirodu u stanje
posebnog sklada
 1909. – rukopisni kodeks Vetranovićevih djela –
Kolendić naišao na “kraći dramski sastav o
poznatom mitskom pjevaču Orfeju i supruzi mu
Euridiki”
 594 dvanaesterca – počinje Orfejevom molbom
gospodaru pakla da mu vrati Euridiku

 tema – tragična ljubavna priča Orfeja i Euridike







kompozicija
1. Orfejeva molba za oslobođenjem Euridike,
2. udovoljenje molbi,
3. Orfej i Euridika kreću van iz pakla,
4. Euridika se osvrće,
5. Karon odvozi Euridiku u “lug od mrče” gdje
ju dočekuju djevice iz luga

 problematika:
 1. žanr
 2. vrijeme nastanka i pitanje fragmentarnosti
 3. razlike “originala” i Vetranovićeva djela

 žanrovsko određenje djela – ispreplitanje više
elemenata
 “komad spoljašnjim oblikom odgovara crkvenim
prikazanjima” (Kolendić) – srednjovjekovna
tradicija
 Kombol – po sadržaju novina (mitološki
element), po obliku starinska (uzor u crkvenim
prikazanjima) dijalogizirana priča
 kršćanski, antičko-mitološki, petrarkistički i
pastoralni elementi
 Kombol, Kolendić – prvenstvo M. Vetranovića
među dubrovačkim dramaturzima; Orfeo (uz
Lucićevu Robinju) prva svjetovna (ljubavna)
drama u našoj književnosti

 Rešetar – Vetranovića u dovršenju drame
prekinula smrt – nezavršenost i moralno-etička
namjera pisca

 većina teoretičara – drama nastala u prvoj fazi
pjesnikova stvaralaštva – nakon povratka iz
Italije 30-ih godina 16. st. – djela ovakve
tematike većinom pisali mlađi ljudi

 tema obrađivana i prije Vetranovića – Vergilije,
Ovidije (dosljedno se pridržavaju priče); utjecaj
Poliziana (Priča o Orfeju iz 1471.) čiju je priču
proširio Tebaldeo (Orphei tragedia u 5 činova)
 Vetranović najviše ‘odskače’ od originalne priče
o Orfeju

Vetranovićeva i starije verzije djela
 a) Orfej pred vratima pakla / Orfej pred
vladarima pakla
 b) kralj pakljeni / Pluton i Proserpina, Persefona
 c) Vetranovićev Orfej ne priča što se dogodilo
odnosno kako je Euridika završila u paklu, niti
kako je Orfej skončao svoj život –
fragmentarnost?
 d) Vetranović izbjegao neke mitološke
reminiscencije (Kerber, Iksionov točak)
 e) koncept pakla – samo kršćansko ime, a
mitološko-pastirski okvir
 f) lik Karona – Dante / Poliziano / Vetranović

Zašto se Euridika okrenula?

 potvrda Vetranovićeva individualnog stava u
oblikovanju drame
 strani manje poznati autor kao uzor?
 Orfej ili Euridika – pitanje centralnog lika –
maskulini naziv djela – ranonovovjekovni
animozitet prema ženama?
 Vetranovićeva poruka – ljubav kao pokretač
radnje – sudbina protagonista je predmet
pjesnikova sažaljenja ili poruka ondašnjem
dubrovačkom društvu (kazna)?

 “... stari hrvatski pjesnici
nisu oblike preuzimali kao
gotovu stvar, nego su ih
oblikovali onako kako je
odgovaralo njihovim ličnim
i književnim
koncepcijama.” (R.
Bogišić: Mitološka igra
Mavra Vetranovića)


Slide 12

M. Vetranović:

Orfeo
Ivan Bačmaga

Starija hrvatska književnost – Mavro Vetranović – seminar
Zagreb, 10. 04. 2007.

 Orfej – mitološki pjevač koji u srednjovjekovnoj
književnoj tradiciji ‘postaje’ Krist čija riječ u
obliku glazbe dovodi čovjeka i prirodu u stanje
posebnog sklada
 1909. – rukopisni kodeks Vetranovićevih djela –
Kolendić naišao na “kraći dramski sastav o
poznatom mitskom pjevaču Orfeju i supruzi mu
Euridiki”
 594 dvanaesterca – počinje Orfejevom molbom
gospodaru pakla da mu vrati Euridiku

 tema – tragična ljubavna priča Orfeja i Euridike







kompozicija
1. Orfejeva molba za oslobođenjem Euridike,
2. udovoljenje molbi,
3. Orfej i Euridika kreću van iz pakla,
4. Euridika se osvrće,
5. Karon odvozi Euridiku u “lug od mrče” gdje
ju dočekuju djevice iz luga

 problematika:
 1. žanr
 2. vrijeme nastanka i pitanje fragmentarnosti
 3. razlike “originala” i Vetranovićeva djela

 žanrovsko određenje djela – ispreplitanje više
elemenata
 “komad spoljašnjim oblikom odgovara crkvenim
prikazanjima” (Kolendić) – srednjovjekovna
tradicija
 Kombol – po sadržaju novina (mitološki
element), po obliku starinska (uzor u crkvenim
prikazanjima) dijalogizirana priča
 kršćanski, antičko-mitološki, petrarkistički i
pastoralni elementi
 Kombol, Kolendić – prvenstvo M. Vetranovića
među dubrovačkim dramaturzima; Orfeo (uz
Lucićevu Robinju) prva svjetovna (ljubavna)
drama u našoj književnosti

 Rešetar – Vetranovića u dovršenju drame
prekinula smrt – nezavršenost i moralno-etička
namjera pisca

 većina teoretičara – drama nastala u prvoj fazi
pjesnikova stvaralaštva – nakon povratka iz
Italije 30-ih godina 16. st. – djela ovakve
tematike većinom pisali mlađi ljudi

 tema obrađivana i prije Vetranovića – Vergilije,
Ovidije (dosljedno se pridržavaju priče); utjecaj
Poliziana (Priča o Orfeju iz 1471.) čiju je priču
proširio Tebaldeo (Orphei tragedia u 5 činova)
 Vetranović najviše ‘odskače’ od originalne priče
o Orfeju

Vetranovićeva i starije verzije djela
 a) Orfej pred vratima pakla / Orfej pred
vladarima pakla
 b) kralj pakljeni / Pluton i Proserpina, Persefona
 c) Vetranovićev Orfej ne priča što se dogodilo
odnosno kako je Euridika završila u paklu, niti
kako je Orfej skončao svoj život –
fragmentarnost?
 d) Vetranović izbjegao neke mitološke
reminiscencije (Kerber, Iksionov točak)
 e) koncept pakla – samo kršćansko ime, a
mitološko-pastirski okvir
 f) lik Karona – Dante / Poliziano / Vetranović

Zašto se Euridika okrenula?

 potvrda Vetranovićeva individualnog stava u
oblikovanju drame
 strani manje poznati autor kao uzor?
 Orfej ili Euridika – pitanje centralnog lika –
maskulini naziv djela – ranonovovjekovni
animozitet prema ženama?
 Vetranovićeva poruka – ljubav kao pokretač
radnje – sudbina protagonista je predmet
pjesnikova sažaljenja ili poruka ondašnjem
dubrovačkom društvu (kazna)?

 “... stari hrvatski pjesnici
nisu oblike preuzimali kao
gotovu stvar, nego su ih
oblikovali onako kako je
odgovaralo njihovim ličnim
i književnim
koncepcijama.” (R.
Bogišić: Mitološka igra
Mavra Vetranovića)