5.knjizevnost.predren.renesanse

Download Report

Transcript 5.knjizevnost.predren.renesanse

Književnost predrenesanse i renesanse
 Kulturni pokret, 13.st.
 Obnova europske kulture u antičkom duhu
 Povratak čovjeku – izvan okova religije – čovjek sam
 Proučavanje antičkih djela; pojačano stvaralaštvo na
latinskom jeziku
 Povratak književnih vrsta: elegija, epigram; oponašanje
antičkih uzora
 Promjena srednjovjekovnog nazora
 Antika + kršćanstvo + svakodnevnica
 U središtu čovjek s konkretnim problemima u svom
životnom okružju
 Prijelaz s algeorijskog na realistično
 Stvaranje na nacionalnim jezicima (14.st.)
 Autori: Dante Alighieri, Francesco Petrarca i Giovanni
Boccaccio
DANTE ALIGHIERI
 Potomak firentinske plemićke obitelji – sukobi s
papom i progonstvo – ljudsko djelovanje/ moralni
zakoni/uzvišena ljepota – 13./14.st.
 ‘O umijeću govorenja na pučkom jeziku’ – prva
talijanska gramatika – pokušaj da ujedini dijalekte –
važnost pisanja na narodnom jeziku
NOVI ŽIVOT
 Dnevnički i autobiografski oBeatrice, 31 pjesma
 Dolce stil nuovo – nadzemaljska ljepota, mistika





BOŽANSTVENA KOMEDIJA
Komedija – djelo na narodnom jeziku sretnog
završetka/ Božanstvena - Boccaccio
Tercine, jedanaesterci, rima
100 pjevanja, s uvodnim – tri dijela (Pakao, Čistilište,
Raj) po 33 pjevanja – 9 krugova pakla i 9 rajskih sfera
Simbolika brojeva: 100-savršenstvo; 3-Sveto Trojstvo;
9-anđeoski broj
Dante i Vergilije prolaze Paklom i Čistilištem, Dante i
Beatrice Rajem; uz susrete s mitološkim bićima, ali i
javnim osobama
 Simbolika: Vergilije-razum, Beatrice-milost, Dante-
grijeh, šuma-odvojenost od Boga ili društvene
neprilike
 1.krug pakla – nekršteni, 9.krug pakla – izdajice (Juda,
Brut i Kasije)
 Svrsta: alegorijski ep (sinteza Vergilijevog utjecaja i
suvremene škole dolce stil nuovo)
 Srednjovjekovno (kršćanska simbolika i mistika,
sinteza srednjovjekovne kulture, moral) i renesansno
(polemika sa suvremenim trenutkom, zemaljski
interesi)
FRANCESCO PETRARCA
 Talijanski predstavnik humanističkog liriskog
pjesništva (14.st.)
 Razapet između vjerskog načina života i svjetovnog
KANCONIJER
 Zbirka ljubavne poezije, posvećena Lauri, većinom
soneti – ideal tjelesne i duhovne ljepote
 Humanizam i kršćanska tradicija: umjetnost-moral,
tjelesno-duhovno, znanost-religija
 Naglašena individualnost, unutarnji sukobi
GIOVANNI BOCCACCIO
 Talijanski pisac (14.st.), problematično porijeklo i
problematičan život
 Poznat po proznim djelima: Dekameron i Filocolo
DEKAMERON
 Stotinu priča – 7 djevojaka i 3 mladića u 10 dana –
povijesni okvir (kuga, Firenca) – svjetovne teme –
realizam i sočan jezik – povremeno obrade - kritika
 Humanost (svi staleži) – ljubav i inteligencija
 Preporod europske kulture, središte u Italiji, 15./16.st.
 Renesansni humanizam i individualizam – polazište svega




je čovjek kao pojedinac za sebe – slabljenje crkve, trgovina,
feudalna anarhija
Geografska otkrića (Amerika) i izumi (tiskarski stroj,
kompas, barut) – društvene promjene (trgovina, građanski
sloj) – znanost (racionalno, empirijski)
Umjetnost – jasnoća, preglednost, ravnoteža, umjerenost,
narodni jezik i kultura
1455.g. – Gutenberg – Meinz – Biblija
Drama – commedia dell’arte – ‘Totus mundus agit
histrionem’ (napuštena didaktička funkcija)
LODOVICO ARIOSTO
 Talijanski pjesnik (15.st.), komedije na narodnom
jeziku i ep
 BIJESNI ORLANDO – najbolje epsko djelo talijanske
renesanse – nastavak na Zaljubljenog Orlanda – glavni
tematski okvir borba kršćana i Saracena oko Pariza –
vitez Orlando progoni Anđeliku zaljubljenu u
Saracena Medora
 Oživljena srednjovjekovna forma na renesansni način
(ljubav-razum-zlo)
FRANCOIS RABELAIS
 Pripovjedač, najvažniji predstavnik francuske
renesanse (16.st.), redovnik koji je zbog liberalnih
načela napustio samostan
 GARGANTUA I PANTAGRUEL – ‘neprimjereno i
opsceno’ – roman u pet knjiga – po uzoru na
srednjovjekovne folklorne predaje – ali kritika
tradicionalnih nazora – odraz renesansnog čovjeka
koji teži neometanom razvoju – kritika ‘barbarstva’ i
‘pravovjerstva’
MIGUEL DE CERVANTES SAAVEDRA
 Španjolski književnik (16.st.) – bitka kod Lepanta, ranjen –
zatvorenik
 Napisao brojne drame, te zbirku novela (Uzorite novele)
 DON QUIJOTE – roman prvotno zamišljen kao novela –
dva dijela: prvi dio početak ludila, drugi dio odnos okoline
– pustolovni roman – struktura: suprotnost dvaju likova –
idealizam/ludost/mašta i realizam/ materijalizam/razum –
likovi: Sancho Panza, Rocinante, Dulcinea – osamljeni
pojedinac slomljenih ideala
WILLIAM SHAKESPEARE
 Najveći engleski, ali i svjetski dramski pjesnik
 Stratford upon Avon (16./17.st.) – kazalište Globe u
Londonu – Kraljica Elizabeta I. – povratak na Stratford
– umire 1616.g. – kraj renesanse, početak manirizma
 SONETI – najzrelije ostvarenje renesansne lirike – veći
dio posvećen Prijatelju, manji Crnoj Gospi – naslijeđe
Petrarce, ali i novine – šekspirijanski (elizabetinski)
sonet (4-4-4-2; abab...) (različit od talijanskog: 4-4-33;abba) – prizemna strast, obična a ne uzvišena ljubav
 DRAMSKO STVARALAŠTVO:
KOMEDIJE: Ukroćena goropadnica
San Ivanjske noći
Mnogo vike ni za što
Kako vam drago
Vesele žene vindsorske
TRAGEDIJE: Romeo i Julija
Othello
Hamlet
Kralj Lear
Macbeth
POVIJESNE DRAME: Henrik VI.
Richard III.
Kralj Ivan
ROMANCE: Cimbelin
Zimska priča
Oluja
 MACBETH – vojskovođa škotskog kralja Duncana –
nezasitne ambicije – ubija sve na putu – opsjeda ga
duh ubijenog – Lady ga nagovara da ubije kralja – na
kraju poražen i ubijen u bitci protiv Engleza
 KRALJ LEAR – tri kćeri, zakoniti i izvanbračni sin –
borba za prijestolje i nepovjerenje prema potomcima –
zahtijeva od tri kćeri izjave ljubavi – najmlađa Cordelia
ne uspijeva, otac je odbaci – njen odlazak u Francusku
– kralj shvaća da se prevario – umire zbog njene smrti
 OTHELLO – drama o ljubomori – demonski lik Jago
vještinom manipuliranja uvjerava Othela da ga voljena
Desdemona vara – Othelo je ubija, a prijevaru otkriva
prekasno
 ROMEO I JULIJA, HAMLET – poznata radnja
 Karakteristike Shakespearovih drama:
- raskošan i bogat pjesnički jezik
- uvijek u sredini egzistencijalna odluka
- naglasak na psihološkoj karakterizaciji likova
- izvrstan uvid u ljudsku psihu; psihološki
iznijansirani likovi
- slojevite drame različitih elemenata; teško žanrovski
odrediti
- dubina karaktera + snažne emocije + dorađen izraz
RENESANSNA LIRIKA
 LORENZO DE MEDICI – pjesnik, vladar, mecena –
Firenca, 15.st. – umjetnička komuna (Michelangelo) –
kratke pjesničke vrste hedonističkog karaktera
 MICHELANGELO BUONARROTI – kipar, graditelj,
slikar i pjesnik – pjesnička baština soneti i kancone
 PIERRE DE RONSARD – njaslavniji francuski
renesansni pjesnik, 16.st. – kraljevski paž, utemeljitelj
škole Plejada (forme iz antike) – brojne ode i
nedovršeni nacionalni ep Fransijada
PRVE NAZNAKE ROMANA
 VITEŠKI ROMAN – viteška čast, plemeniti rod,
junačke vrline, uz fantastične motive – Amadis od
Galije (španjolski roman)
 PIKARSKI ROMAN – također pustolovni, samo je
junakanonimac, pučanin – svakodnevnica – sve za
preživljavanje je dopušteno – Lazarillo de Tormes
 PASTORALNI ROMAN – sentimentalni roman u
idiličnim seoskim krajolicima – utopija – Arcadia
(Sannazzaro)
MICHEL DE MONTAIGNE
 Francuski književnik, 16.st. – djelo pod nazivom ESEJI
– nova književna vrsta – subjektivna razmišljanja o
pitanjima o čovjekovom životu – vlastito iskustvo +
antički autoriteti – umjetnička obrada i znanstveno
izlaganje teme s argumentiranim zaključkom