Književnost modernizma (avangarda)

     Različite tendencije pobune protiv svakog oblika tradicije, u svim umjetnostima, okupljene pod zajedničkim nazivom – avangarda Vrijeme – početak 20.st. (do 1930.-ih) Nagle promjene u odnosu čovjeka, vremena i prostora (telefon, fotografija, film, zrakoplov, automobil) Optimizam čovjekovih mogućnosti s pesimizmom njihovih jalovih realizacija (okovi tradicije, Prvi svjetski rat) Novo doba zahtijeva nove oblike komunikacije; inovacije u izrazu i sadržaju

 ‘poetika osporavanja’ – pobuna protiv tradicije; potraga za novim metaforama, novim jezikom, novim formama koje će uspješnije prenijeti značenje  Jedino dominantno načelo je načelo originalnosti, u čemu prednjači poezija  Objedinjeno mnoštvo različitih tehnika i načela stvaranja  U svakom umjetničkom djelu prisutna svijest o krizi kulture

FUTURIZAM  Utemeljitelj Fillipo T. Marinetti, Futuristički manifest  Odbacivanje tradicije, pobuna – poziv na slobodu – ali usklađeno s optimizmom i vjerom u tehnički napredak  Novi izraz mora biti usklađen s novim vremenom, tj. tehnologijom  Ukidanje pridjeva, interpunkcije, sintakse…  Ruski futurizam – Vladimir V. Majakovski – rušenje tradicije uz rušenje starog sustava; revolucionarni potencijal

EKSPRESIONIZAM  Georg Trakl – austrijski pjesnik, zbilja prikazana kroz fragmente, osjetljivost i drugačiji doživljaj ispunjen strahom  Gottfried Benn – njemački pjesnik, cinik koji kreira anti-poeziju, poeziju na ružnoći i odbojnosti  Ne postoji objektivna stvarnost izvan nas, samo naš doživljaj, on je polazište. Dakle, u središtu eskpresija kojom dominira strah i tjeskoba; kaos i nemir

DADAIZAM  Pokretač francuski književnik Tristan Tzara, srdište pokreta u Zurichu  Ne samo negacija cijele tradicije – negacija i razuma (razočaranost ratovima) – negacija i mogućnosti tradicionalnog jezika  Novi jezični izraz – dada (tepanje, prvi govor) – neobične riječi i oponašanje zvukova – ispunjen proturječnostima i humorom

NADREALIZAM  Pokretač francuski pjesnik Andre Breton, objavio Manifest nadrealizma  Polazište je učenje Sigmunda Freuda o psihoanalizi  Glavno načelo – ‘automatsko pisanje’ – osloboditi se svih granica i dovesti u stanje kada ruka automatski zapisuje tok misli – asocijacije i slike koje se oslobađaju u snu ili sličnim stanjima – umjetničke slike oslobođene ne samo estetskih i moralnih načela, nego i razuma!

IMAŽIZAM  Ogoliti sam emocionalni doživljaj – oslobođenost verbalizma (ukrasa jezika) – važna je samo slika  Imažizam je govor čistih slika – članovi bili Pound i Jesenjin KONKRETNA POEZIJA  Vizualna poezija, spajanje pjesništva i likovne umjetnosti – stihovi koji grafičkim rasporedom sugeriraju određenu sliku/pojam  Začetnik Guillaume Apollinaire

SERGEJ ALEKSANDROVIĆ JESENJIN  Ruski pjesnik, do svoje tridesete godine (samoubojstvo) izgradio utjecajan pjesnički opus emocionalno snažnih ostvarenja   Faze stvaralaštva: duboko religiozni i tradicionalni pjesnik posvećen motivima ruskog sela – mladenački bunt i optimizam revolucije/pobune – razočaranost i povlačenje u sebe praćeno skitničkim životom i pesimističnim pjesmama ‘lirska autobiografija’ – promjena svjetonazora usklađena s promjenom poetike

FEDERICO GARCIA LORCA  Španjolski pjesnik iz Andaluzije, jedan od najvećih – prednost osjećaja i nagona nad razumom  Djela: Ciganski romancero – potraga za autentičnim doživlj.

Pjesnik u New Yorku – razočaranost ispražnošću  Spoj tradicionalnog (sažetost, zaokruženost) i modernog (nagonski, austičnost, neobične metafore)  Strijeljan od strane frankista 1936.g.

PABLO NERUDA  Čileanski pjesnik – radio kao diplomat u Španjolskoj – rat i vojni udari – po uvjerenju komunist i antifašist  Tridesetak pjesničkih zbirki – od romantičarskih pjesama do kasnije faze društveno angažirane poezije  Strast, bijes i ogorčenje čovjeka u kaotičnim vremenima i svijetu koji ne poštuje njegove osnovne slobode  Prevladava socijalna tematika – usmjerena na konkretne probleme – sukob s vlašću

THOMAS STEARNS ELIOT  Rođen u SAD-u, ali veći dio života proveo u Engleskoj   Fragmentarno, hermetično; povezivanje po principu aluzija i asocijacija; filozofičnost, razrađene ideje Dvije faze stvaranja:  - usamljen pojedinac u kontekstu krize zapadne civil.

- religijska tematika, pitanje smisla postojanja Zbirka pjesama PUSTA ZEMLJA - citati iz različitih područja (filozofije, religije itd.) - hladno, impersonalno, intelektualna pozadina, bilješke - rušenje Europe kao civilizacijskog središta

FRANZ KAFKA  Austrijski pripovjedač – iz židovske obitelji u Pragu njemačkog jezičnog izraza – radio kao činovnik – umro od tuberkuloze nakon trajnog liječenja – problematičan odnos s autoritetom oca   Za života objavio malo – nalog za spaljivanje – prijatelj Max Brod – slava tek nakon smrti Tema: dehumanizirani svijet kojem vladaju nevidljivi ali sputavajući mehanizmi – koncepcija temeljena na paradoksu – dominanti osjećaj: tjeskoba (kafkijanska atmosfera)

 Djela: PREOBRAZBA – Gregor Samsa se budi kao kukac – ‘realna fatnastika’ kukca – odbačenost od obitelji i nemogućnost komun. – smrt kao olakšanje PROCES – iznenadno uhićenje Josefa K., bankovnog službenika – labirint dehumaniziranih institucija i propisa – nepostojeća krivnja i smrtna kazna DVORAC AMERIKA

JAMES JOYCE  Irski pisac koji je dugo živio izvan Irske (Pariz), ali uvijek pisao o Irskoj  Potpuna destrukcija tradicionalnih narativnih tehnika kroz tematiziranje odnosa prema zavičaju i djetinjstvu  Djela: DABLINCI – zbirka novela naturalističke tehnike o svakodnevnici rodnog grada kao svjedočenje o duhu vremena

PORTRET UMJETNIKA U MLADOSTI – djelomično autobio.elementi, razvoj jedne umjetničke svijesti kroz postupno odbacivanje nametnutih autoriteta FINNEGANOVO BDJENJE – prikaz irske povijesti kroz život jedne gostioničarske obitelji u Dublinu; novine u izrazu, višeznačan izraz koji krši gramatička pravila

 Najpoznatije djelo – ULIKS 18 poglavlja pisanih različitim tehnikama (dijalog, citat, struja svijesti, novinski članci, pitanja itd.) Poznato završno poglavlje – Molly Bloom i njena struja svijesti (poglavlje ‘u jednoj rečenici’) Radnja: Leopold Bloom, prodavač oglasa, doručkuje, obavlja svakodnevne poslove (trgovina, ljekarna, knjižnica, kupalište, novinska kuća, prijateljev pogreb) – sreće Stephena Dedalusa, mladog prof koji nastavu književnosti, zajedno do krčme i rastanak, Bloom odlazi spavati

Autor pokušava uhvatiti život u njegovim uobičajenim procesima; umjetnička obrada vlastite svakodnevnice Ironijski odnos prema mitu, parodija Odiseje: junak je običan lik, vjerna Penelope je lažljiva Molly koja ima ljubavnika – svako poglavlje romana je ustvari parodija odgovarajućeg pjevanja epa Konačan obračun s tradicijom – dovršavanje ironijom neupitnih antičkih uzora na kojima se temelji cijela zapadna civilizacija

VIRGINIJA WOOLF  Engleska književnica, članica intelektualnih krugova, kao supruga književnika pretvara stan u okupljanje književnih krugova  Napuštanje fabule – prikazati unutrašnji svijet likova – mijenjanje pripovjedačkih perspektiva (s objektivnog na glas lika)  Djela: Gospođica Dalloway, K svjetioniku, Orlando, Valovi  G.Dalloway – jedan dan svakodnevnice junakinje koja, kao supruga uglednog političara, priprema svečani prijem u svojoj kući – svakodnevnica + vraćanje u prošlost

WILLIAM FAULKNER  Američki književnik koji je u svojim djelima tematizirao rodni Jug – društveni problemi (propast plantaža i odnos rasa) – miješanje tehnika (od tradicionalnih do struje svijesti) i registara (od mitsog i poetskog, do tragedije i crne komedije)  Najpoznatije djelo: KRIK I BIJES Citat iz Shakespearevog Macbetha Sudbina jedne obitelji na američkom Jugu Četiri dijela iz perspektive četiri lika iste obitelji u jednom danu, ispričani različitim tehnikama

Protagonisti dijelova: 1. Benjy – iz perspektive dječje svijesti 33 god.starog

retardiranog čovjeka 2. Quentin – student, intelektualac, najstariji brat 3. Jason – realistično iz perspektive drugog brata, materijaliste koji radi u trgovini 4. Dilsey – služavka u tradicionalnom diskurzu govori o prošlosti obitelji u kojoj godinama radi Središnji motiv koji povezuje dijelove: sestra Caddy o kojoj saznajemo samo fragmente

LUIGI PIRANDELLO  Talijanski pisac sa Sicilije, pisao prozu i dramu – svjetsko priznanje stekao kao dramski pisac  Uveo promjene: predstava u predstavi – rekonceptualizacija sputavajuće scene – prividna improvizacija – ukinuta podjela na činove  Tema: nemogućnost komunikacije u društvu prepunom maski, spoznaje istine i svog identiteta  ŠEST OSOBA TRAŽI AUTORA – šest likova prekida probu i traži od redatelja da uprizori njihovu tragediju – započinje nova predstava temeljena na njihovim ‘stvarnim’ odnosima

NADREALISTIČKA DRAMA  Neobični dijalozi i motivi, šokantnost, preobrazbe, rješenja na sceni koja krše logiku i očekivanja gledat.

ESKPRESIONISTIČKA DRAMA  Pozornica kao jedinstvena sfera slobode – nesputanost, snovi, priviđenja – razuzdana mašta – mnoštvo efekata, boja – česte masovne scene POETSKA DRAMA  Estetsko oblikovanje određene teze – podvrsta: katolika poetska drama, T.S. Eliot