11.knjizevnost.modernizma.

Download Report

Transcript 11.knjizevnost.modernizma.

Književnost modernizma (esteticizam)
 Od 1857.g. do, otprilike, 1910.g. – rani modernizam ili
esteticizam kao povratak kulta forme i slike
 Siguran je datum početka: 1857.g., vjesnik modernizma
Charles Baudelaire i objavljivanje zbirke pjesama
Cvjetovi zla (krik za slobodom, ali i ljepotom)
 Kaotično razdoblje u koje svrstavamo i parnasovce i
simboliste
 Najava modernizma: Flaubert (Madame Bovary),
drame Ibsena i Strindberga
 Benedetto Croce – djelo Estetika – umjetnost kao čisti
odraz ljudske djelatnosti (očišćen od uma, vjere itd.) –
za doživljaj i analizu prvenstvo ima intuicija, jedini
način da se spozna individualni izraz
 Više pravaca okupljenih pod stavom: umjetnost mora
prvenstveno izražavati nesputanu ljepotu!
 Uključuje i uočavanje dekadencije – zalaska moći
zapadne kulture – novi smjer unutar modernizma,
dekadentisti
 Jedina (a ne sam osnovna) funkcija umjetnosti je
stvaranje ljepote (estetska uloga); umjetnost sama sebi
svrhom, oslobođena okova konteksta i drugih
znanosti, l’art pour l’art (umjetnost radi umjetnosti)
 Kult ljepote i savršene forme koja bi najvjernije
predočila navedene ideale
 THEOPHILLE GAUTIER – francuski pjesnik –
utemeljitelj larpurlartizma – sredina 19.st. – počeo kao
romantizam, ogradio se od realizma – utjecao na
parnasovce i simboliste
 Polazna ideja – larpurlartistički ideal umjetnosti koja




služi samo ljepoti
Modifikacija: ljepotu ne smijemo pomutiti nikakvim
izvanjskim elementima, čak ni vlastitim osjećajima;
samo sklad boja i riječi – ‘hladna i objektivna ljepota’
Objektivni glas taži savršen sklad kroz impersonalni
izraz, uglavnom deskriptivnim tehnikama (precizni i
detaljni opisi
Teme: pokušaj da se objektivno opiše određeni osjećaj,
te često opis pejzaža
Predstavnici: de Lisle, Prudhome i de Heredia
LECONTE DE LISLE
 Francuski pjesnik, krajem 19.st., angažiran kao
socijaloutopist, uzor klasične teme, ali na novi način
 Zbirke pjesama: Antičke poeme, Barbarske poeme
 Cilj opisati ljepotu egzotičnih pejzaža – u središtu
zanimanja je pjesnički jezik u strogoj formi
SULLY PRUDHOMME
 Francuski pjesnik, 19./20.st. – prvi dobitnik Nobelove
nagrade 1901.g.
 Znanstveni pristup poeziji – objektivan jezik za objektivnu
ljepotu
JOSE MARIA DE HEREDIA
 Rođen na Kubi, ali živio i objavljivao u Francuskoj;
francuski pjesnik 19./20.st.
 Skroman pjesnički opus, uglavnom soneti, s ciljem
otkrivanja trajne ljepote prirode i ljudskosti
 Razdoblje krajem 19.st.: reakcija na pretjeranu




osjećajnost romantizma i hladnu objektivnost
parnasovaca
Preteča simbolista: Charles Baudelaire
Cilj: proniknuti u skrivene čiste ideje iza svijeta plošne
pojavnosti, udružene s malograđanskom prijetvornosti
Sugestivne slike nabijene značenjem navodeći nas na
potragu za ‘onime iza’ – simbol je veza između
vidljivog i nadnaravnog/skrivenog
Agresivno i šokantno prema svojim suvremenicima,
kulturi, navikama, stilu života
CHARLES BAUDELAIRE
 Francuski pjesnik, sredina 19.st. – smrt oca, strogi
očuh, putovanje po Indiji, financijski krah, pisanje pod
skrbnikom
 Novi pojam ljepote – estetika ružnog
 Razorna ironija i destrukcija svih vrijednosti, potpuno
oslobađanje
 Tragična razapetost između božanskog-sotonskog,
ljepote ružnoće, uzvišenja-samouništenja
 CVJETOVI ZLA – zbirka pjesama u šest dijelova,
ujedno etape umjetničkog stvaranja:
- Spleed i ideal – od umjetnosti i zanesenosti, do
sloma i pada
- Pariške slike – mračni prizori zapuštenih urbanih s
- Vino – alkohol kao jedno od rješenja
- Cvjetovi zla – prepuštanje zlu, grijehu i razvratu
- Pobuna – sotonizam i pobuna protiv Boga
- Smrt – jedino moguće konačno rješenje koje
donosi nekakav mir
PAUL VERLAINE
 Iz građanskog života prema boemštini i alkoholizmu –
stihovi moraju biti skoro uglazbljeni (‘glazba prije svega’) –
melankolični osjećaji, ljubav i uspomene kao glavne teme
 Zbirke pjesama: Saturnijske poeme(ljubavna tematika)
Romance bez riječi (glazbenost stiha)
ARTUR RIMBAUD
 Verlaineov mladi prijatelj – stvarao od svoje 16. do 20.g. –
skroman, ali neobičan opus – utjecao na razvoj slob. Stiha
kroz pjesme u prozi Sezona u paklu (lirska autobiog.) –
pobuna protiv svakog oblika tradicije!
STEPHANE MALLARME
 Neobično, živio urednim životom – pisao poeme,
pjesničku prozu i pjesme – istražuje mogućnost jezika
i novih oblika sugestije (hermetična proza) – takvim
jezikom doprijeti do ‘čiste ideje’ u poeziji
ALEKSANDAR ALEKSANDROVIĆ BLOK
 Najznačajniji predstavnik ruskog simbolizma, početak
20.st. – nastavak poetike: pjesnički jezik + ideja +
melidioznost stiha
 Dvanaestorica – najpoznatija poema, simbolistički
ideali, ali podređeni ideji/viziji revolucije – snaga
poezije za društvene prevrate
Ostali autori: ANDREJ BELI (poetska proza)
MAURICE MAETERLINCK
 Belgijski dramski pisac, prva pol. 20.st., utjecao na mnoge
generacije dramatičara tijekom 20.st.
 PLAVA PTICA – poznata simbolistička drama – radnja:
dvoje djece u utopijskom svijetu traže plavu pticu kao
simbol sreće, shvaćaju da je sreća u samom traganju –
poetična drama u šest činova i dvanaest slika –
kontemplativne naravi
PAUL CLAUDEL
 Francuski pjesnik, dramatičar i diplomat – raznolike teme,
šarolik opus – religiozno, mističko, egzotično – tema:
položaj čovjeka i pokušaj razumijevanja njegove uloge u sv.
ANTUN PAVLOVIĆ ČEHOV
 Ruski dramatičar, 19./20.st. – završio medicinu, liječnik –
poznati dramatičar, ali i vrhunski novelist – pisanjem
prehranjivao obitelj – trudi se razoriti realističke konvencije
u prozi
 Drame:
TRI SESTRE – tri kćeri poznatog generala preseljene
u provinciju iz Moskve pate od dosade i
pomanjkanja kvalitetnih udvarača – zabava sa
časnicima – Olga i Irina traže, Maša je u
nesretnom braku – tri sestre pokušavaju razumjeti
jedna drugu
GALEB
UJAK VANJA
VIŠNJIK
 Lirska drama kao statična drama bez fabule –
dezintegracija radnje – nema središnjih ‘jakih’ likova –
nema teatralnosti i dramske napetosti – sve u dijalogu
i razmjeni osjećaja hipersenzibilnih likova
 NOVELE – vrhunska ostvarenja kratke forme –
kratkoća i jezgrovitost su ideali – sažet, ali lirski izraz –
tema: otuđeni pojedinci koje uništavaju vlastite
opsjednutosti nevažnim pojedinostima
 Izdvojena skupina unutar simbolizma, mladi autori
koji su pisali oko 1870.-ih
 Teme: pesimizam, beznađe, tjeskoba – nezadovoljni
svijetom u kojem žive, kriza modernog čovjeka i
njegove civilizacije
 Predstavnik Jules Laforgue, okupljeni oko časopisa
Dekadent
 Naznake modernističkog romana već kod
Dostojevskog; roman-ideja u kojem slabi fabula
 Karakteristike:
defabulativnost
asocijativna kompozicija
psihologizacija
esejizacija
novi postupci (unutarnji monolog, struja svijesti)
nepouzdani subjektivni pripovjedač
JOSEPH CONRAD
 Britanski pisac poljskog porijekla, početak 20.st. –
progonstvo, uhićenje zbog poljskog ustanka protiv Rusije i
onda putovanja
 Dorađen stil, ispitivanje mogućnosti jezika u prozi – kroz
likove moreplovaca ili avanturista, kroz prividno
pustolovni roman, govori o otuđenom čovjeku
 SRCE TAME – kritika (anti)kolonijalne politike i krize
civilizacije kroz putovanje, prema autobio.elementima,
rijekom Kongo – pripovjedač Marlow traži nestalog
istraživača Kurtza i prodire u srce divljine koja je ‘pojela’
čovjeka i lj.vrijednosti
RAINER MARIA RILKE
 Austrijski pjesnik i prozaist rođen u Pragu, 19./20.st. –
osjetljive naravi u nesuđenoj vojničkoj karijeri – umire
od leukemije u Švicarskoj
 Poznat po pjesničkim zbirkama pod utjecajem
simbolizma
 Najpoznatije djelo roman Zapisi Maltea Lauridsa
Briggea – poetski izraz, stilizirana proza –
poluautobiografski tekst, najava egzistencijalizma –
bez fabule – dnevnički zapisi, refleksije o identitetu,
smrti, smislu života, otuđenosti u vrijeme ‘napretka’
MARCEL PROUST
 Francuski romanopisac, početak 20.st. – ugledni
znanstvenik (patologija i epidemologija) – boležljivo
dijete s astmom iz kat.-židovske obitelji  U TRAGANJU ZA IZGUBLJENIM VREMENOM – pisao
zadnjih deset godina života utrkujući se s bolešću i
smrću – više od 3 000 stranica poetskog rukopisa u
kojem je središnja tema vrijeme – istinski doživljaj
oblikuje se tek naknadno, ‘vraćanjem’ – forma
esejiziranih memoara – pisano 1920.-ih, tematizira
franc.društvo 40 god prije rata i osobne uspomene
 Dijelovi romana:
Putovanje k Swannu
U sjeni procvalih djevojaka
Vojvotkinja de Guermantes
Sodoma i gomora
Zatočenica
Bjegunica
Pronađeno vrijeme
 Društvena zapažanja – kulturno-pov. opservacije –
psihološki komentari – estetske digresije – filozofski
ulomci (čovjek, vrijeme) ---- vrste ukomponiranih tekstova