10.knjizevnost.naturalizma
Download
Report
Transcript 10.knjizevnost.naturalizma
Književnost naturalizma (verizma)
Nastavlja se na realizam, 1870.-1890.g.
Charles Darwin i Podrijetlo vrsta – teorija evolucije,
postanak čovječanstva od pra-oblika i prvih
humanoida
Marx i Engels – materijalna baza, društveni odnosi i
ideologije
potresena dotadašnja metafizička i teološka
učenja
Organizam – opstanak – vrsta – uvjeti – interes –
materijalno - nagoni
Čovjek kao prirodno biće podložno nagonima,
strastima i temperamentu
Metodologija prirodnih znanosti prenesena na
književnost
Tri elementa koja određuju čovjeka:
naslijeđe (rasa) – genetski materijal
sredina – društvo, ali i klima (prostor)
trenutak – povijesne okolnosti
Naturalisti posebno naglašavaju genetiku i nagone
Poetika naturalizma
- dokumentaristički znanstveni pristup
- neutralni pripovjedač-znanstvenik
- naturalističko/biološka motivacija
- estetika ružnoće (nagoni)
Likovi koji utjelovljuju važnost naslijeđa i gena:
ubojice, prostitutke, alkoholičari, agresivci
Teme: poroci, bijeda, nagonske reakcije u skladu s
vlastitim interesima/opstankom
Tematiziranje ‘mračnih pojava’ u svrhu korekcije
društva
Ostale karakteristike:
- ogoljena rečenica bez emocija/stava
- duhovni život sveden na mehanizam materije
- izučavanje ljudskih postupaka i reakcija
- česti sablažnjivi razvratni i amoralni likovi i motivi
- čovjek kao organizam bez nadgradnje morala,
svijesti, konvencija, kulture…
EMILE ZOLA
Francuski romanopisac, kraj 19.st., osnivač
naturalizma; radio kao nakladnik, izdavač, te poznata
osoba u kulturnom i javnom životu
Optužujem! (J’accuse!) – afera Dreyfuss kao
antisemitska kampanja, protiv židovskog časnika za
veleizdaju; Zola utjecao tijek sudskog procesa, prognan
i proglašen izdajnikom
Eksperimentalni roman – lik je doveden u određene
okolnosti da bi se proučilo njegove reakcije kao u
znanstvenom eksperimentu
Prirodna i društvena povijest jedne obitelji pod
Drugim carstvom – ciklus eksperimentalnih romana,
sintetski pristup reakcija skupine ljudi pod utjecajem
različitih okolnosti
Dijelovi zbirke:
JAZBINA – kćerka siromašnog radnika i alkoholičara
bježi u Pariz, kroz dvije propale veze (s dna društva)
doživljava slom i sama u starosti ostane propadati u
alkoholizmu
GERMINAL – glavni junak stiže u rudarsko mjesto,
prihvaćen u rudarskoj obitelji, zaljubljuje se i okuplja
rudare pokrećući sindikalnu borbu (ponovno tema
radnici)
NANA – roman o životu prostitutke koja razotkriva
licemjerje visokih pariških slojeva, ona uništava
živote velikih bankara i trgovaca,ponižava, umre u
mukama
THERESE RAQUIN – Therese i boležljivi nećak Camille,
njegov prijatelj Laurent – ubojstvo Camillea – nepokretna
starica Raquin – oboje ispijaju otrov
GUY DE MAUPASSANT
Francuski novelist, kraj 19.st., pisao i romane i dramske
tekstove, ali najpoznatiji po novelama; od činovnika,
preko pustolova, do duševnog rastrojstva
Pisao pod utjecajem Zole i Flauberta (obiteljski
prijatelj)
Teme: smrt i strah (za vrijeme svojih depresija)
Dva ciklusa pripovijetki:
- novele s temom malograđanstva (Kuća Tellier)
- novele s fantastičnim motivima (Uzaludna ljepota)
MEDANSKE VEČERI
- zajednička zbirka mladih naturalista
- pokrenuo Zola i okupio mlade sljedbenike, najviše se
ističe upravo Maupassant
- sastaju se u Zolinoj kući na Medanu – ‘MEDANCI’
GERHART HAUPTMANN
Njemački dramatičar, naturalist, početak 20.st., Berlin
Prijelaz stilova od naturalizma do simbolizma i
nadrealizma; teme od naturalističkih do satiričnih,
mističnih i novoromantičnih drama
Socijalna tematika, sudbina malih ljudi,
egzistencijalna problematika, nesretne okolnosti i
uvjeti dovode do sablažnjivih reakcija
TKALCI (Die Weber) – naturalistička drama –
povijesni događaj ustanka kao temelj; realistično –
cenzura i razočaranje – kasnije mistične teme
HENRIK IBSEN
Norveški dramatičar, predstavnik skandinavskog
naturalizma, ostavio liječničku praksu da bi se bavio
kazalištem, umro u Oslu
Slavu stekao naporno i relativno kasno, nakon
mukotrpnog rada; prvo realizam, pa naturalizam,
zadnja djela s obilježjima simbolizma
Teme: dramski sukob likova unutar svakodnevnice
zbog nesređenih međusobnih odnosa ili neriješenih
stvari iz prošlosti; likovi stradaju, ali prekršene su i
društvene konvencije i očekivanja javnosti
Drame:
Nora (Lutkina kuća)
Stupovi društva
Sablasti
Hedda Gabler
NORA: muž Torvald – prijateljica Linde – pozajmnica
– Korgstadt – ucjena – preokret i odlazak
Osobe koje krše moralne konvencije/ disfunkcija
obitelji kao temelja društva/ društvene anomalije
(potlačeni slojevi, ekonomska nepravednost)
AUGUST STRINDBERG
Švedski pjesnik, pripovjedač i dramatičar, 19./20.st.
Anarhist, živio izvan domovine, razna zanimanja,
interes za alkemijom, patio od manije proganjanja
Važan predstavnik naturalizma, ali je pisao i
karakteristikama ekspresionizma, s elementima
okultnog i mističnog
BRAKOVI – zbirka novela , u dva dijela, u svoje vrijeme
šokantno; složen odnos prema ženama – od borca za
ženska prava do ženomrsca
CRVENA SOBA – prvi švedski moderni roman
Naturalističke drame: Gospođica Julija, Otac i
Vjerovnici
GOSPOĐICA JULIJA – o složenoj vezi gospodarove
kćeri Juliji i sluge Jeana – njena obitelj održala položaj
nečasnim poslovima – sluga se odvaži i sam steći
aristokratsku titulu novcem – komplikacije odnosa
Tema: različit socijalni položaj, uloga odgoja i sredine
odrastanja (naslijeđe), ali i odnos između spolova --vještina ‘sažete napetosti’
GIOVANNI VERGA
Talijanski pripovjedač, konzervativac, podržavao
talijansku vojnu politiku (početak 20.st.)
Najkvalitetniji dio opusa pred kraj, dva romana
(Obitelj Malavoglia i Meštar don Gesualdo) i
novelističke zbirke – vrhunac talijanskog naturalizma
koji je nazvan po njemu – VERIZAM
Verizam – mračni motivi smješteni u rustikalni
ambijent, tamna strana života, okrutne ljudske strasti,
zanemarena strana ljudske prirode
OBITELJ MALAVOGLIA – raspad osmeročlane obitelji
u seoskom ambijentu – nakon nesreće s potopljenim
tovarom padaju u dugove – tragedije i povrijeđene
časti – smrt u bitci/neuspješna udaja/alkoholizam/
krijumčarenje/prostitucija – najstariji djed umire
osramoćen