Nenadić, Medaković, Musić i Ninčević - Klasično i postklasično pravo te CIC i Bizant [527,57 KiB]
Download ReportTranscript Nenadić, Medaković, Musić i Ninčević - Klasično i postklasično pravo te CIC i Bizant [527,57 KiB]
TREĆE RAZDOBLJE : PRINCIPAT OD CARA AUGUSTA 27.PR.N.E DO SMRTI ALEKSANDRA SEVERA 235.G.N.E Ivona Nenadić Pravni fakultet, Zagreb 15.03.2016. građanski ratovi : ustanički ratovi robova,nezadovoljstvo malih i srednjih zemljoposjednika,oštre opreke između nobiliteta i vitezova reforme braće Grakho prijelaz na pojedinačne diktature Sula 82-79. pr. n. e. – tzv. Suline proskripcije Prvi triumvirat (Pompej, Kraso, Cezar, 60. g. pr. n. e.) Drugi triumvirat (Antonije, Lepid, Oktavije, 43. g. pr. n. e.) Oktavijan 27. pr. n. e. – republikanski ustav princeps – imperium proconsulare i potestas tribunicia - Lex de imperio, auctoritas principis republikanski magistrati – građanski službenici bez ikakve vojničke vlasti specijalni pretori i konzuli - ekstraordinarni postupak niz plaćenih carskih činovnika i pomoćnika officia , consilium principis carska garda(pretorijanci): 2 praefecti praetorio , praefectus vigilum ( vatrogastvo), praefectus annonae (dovoz žita) , praefectus urbi (nadstojnik sigurnosne službe u Rimu) narodne skupštine - gube svoje prijašnje funkcije (posljednji po skupštinama doneseni zakon(lex agraria)spominje se za cara Nerve, 98.g.n.e. ) senat – pravo izbora magistrata, senatus consulta –snaga zakona dijarhija (Mommsen) – princeps stvarno stoji nad senatom aerarium populi Romani (prihodi iz senatskih provincija), fiscus Caesaris ( prihodi iz carskih provincija) stabilizacija robovlasničke privrede , ogromno proširenje obradivih površina, razvoj latifundija ,stvaranje ogromnih posjeda- saltusi poljodjelska proizvodnja počela opadati,robovski rad nerentabilan,ekstenzivno gospodarenje na latifundijama zbog nestašice radne snage krizu latifundističkog sistema uviđa već Plinije Stariji: „Latifundia perdidere Italiam, immo vero et provincias”(latifundije su upropastile Italiju,pa dapače već i provincije) Kolumela 1.st.n.e. - De re rustica procvat trgovine i obrta, bujni razvoj zanatstva s Augustom - kovanje zlatnog i srebrnog novca, 5%-tni porez na nasljedstva (lex Iulia vicesimaria) ogromna carska dobra ( patrimonium Caesaris) i careva privatna imovina (res privata Caesaris) vladajuća klasa: senatori (nobiles) i vitezovi (ordo) počinju se stvarati klase honestiores i humiliores položaj robova poboljšan i zaštićen propisima vojska: plaćeni vojnici od zanata (ugovor), veterani rim. građanstvo podijeljeno svim slobodnim stanovnicima carstva izuzev peregrine,koji nisu pripadali nikakvoj peregrinskoj općini: car Karakala 212. g. n. e. progresivna romanizacija provincijalnih prava,ali i utjecaji stranih,naročito grčko-orijentalnih prava na rimsko pravo August – pokušaj podizanja morala uspostavljanjem starog kulta i poštivanja bogova propagiranje kulta careva : carevi dobili božanski nadimak (deus Aurelianus), pokojni carevi dobre uspomene uvrštavani među bogove (divus) reakcija protiv kulta careva: kršćanska vjera (pristaše proganjali) utjecaj grčke stoičke filozofije na rimske pravnike,ideja o naravnom pravu, jednakost svih stanovnika OBIČAJNO PRAVO ( usus,mos,consuetudo,mores veterum) značajnije je stvaranje prava u praksi jurisdikcionih magistrata i djelatnosti pravnika – tzv. pravničko pravo Salvius Iulianus ( 2.st.n.e.) – običajno pravo ima snagu zakona i njegovo važenje opravdava voljom naroda izraženom dugotrajnim vršenjem(inveterata consuetudo),čime se izražava tacitus consensus omnium te dugotrajnim nevršenjem (desuetudo), tj.običajnim pravom može se ukinuti zastarjelo pravo,pa i zakon reskript cara Konstantina – izrijekom zabranjuje da bi običajno pravo moglo ukidati zakone PRIVATNOPRAVNI ZAKONI SKUPŠTINE Leges Iuliae iudiciariae- o uzakonjenju formularnog postupka Lex Iulia et Papia Poppea-zakoni o podizanju populacije i morala zakoni o ograničenju manumisija robova za Klaudija (lex Claudia de tutela mulierum)- ukida se agnatsko tutorstvo nad ženama posljednji zakon za cara Nerve (lex agraria) krajem 1.st.n.e. potpuno prestaje zakonodavna djelatnost narodnih skupština PRETORSKI EDIKTI edicta tralatitia oko 130.g.n.e. – kraj bujnoj pravnostvaralačkoj djelatnosti pretora redigiran stalni i jedinstveni tekst pretorskog edikta -edictum perpetuum podijeljen na titule s natpisima (rubricae) - Hadrijan, Salvius Iulianus Gaius – komentar ad edictum provinciale nije izravno sačuvan komentari Libri ad edictum - Ulpianus i Paulus Oto Lenel – najbolja rekonstrukcija edikta SENATUS CONSULTA – izvor civilnog prava utjecaj princepsa na zakonodavni rad senata,senatus consulta –carski zakoni, oratio (npr.oratio Severi,oratio Antonini) CONSTITUTIONES PRINCIPUM - carske konstitucije princepsove različite naredbe i rješidbe javljaju se u 4 oblika : edicta – primjer edikt cara Karakale 212.g.n.e. decreta –usmene sudske rješidbe (najpoznatiji dekret cara Marka Aurelija – decretum divi Marci o zabrani samopomoći ) rescripta – pismene rješidbe i odgovori na postavljena pitanja ili molbe (epistula i subscriptio),osobito mnogo reskripata potječe od cara Dioklecijana mandata – upute različitim činovnicima i namjesnicima provincija u pogledu vršenja njihove službe (liber mandatorum) izgradnja privatnog, imovinskog prava s ustanovom privatnog vlasništva bitan novi element koji utječe na djelatnost pravnika: ius respondendi (car August dijeli uglednim pravnicima senatorskog staleža,a njegovi nasljednici i pravnicima viteškog staleža) dvije teorije o značenju tog prava responsa privilegiranih pravnika od Hadrijanovog doba vežu suca,ako su bila suglasna – communis opinio rimski pravnici – praktičari,djelatnost pretežno kazuistička (casus),izbjegavali definicije općih pravnih pojmova,smatrajući ih opasnima (omnis definitio in iure civili periculosa est) rimski pravnici nisu imali smisla za pravnu sistematiku,pregledni sistem(personae,res,actiones – osobe,imovina,tužbe) nalazimo samo u djelima namijenjenim pravnoj poduci( Gajeve i Justinijanove Institucije) kao praktičari nisu se bavili ni pravnom historijom, jedini kratak pravnohistorijski pregled njihova rada sačvan je u odlomku Liber singularis enchiridii Seksta Pomponija u Justinijanovim Digestima ( D. 1, 2, 2, 35 i sl.) u početku principata dijelili su se rimski pravnici na dvije pravne škole (sectae,scholae),naime na : Prokulovce M. Antistius Labeo (osnivač) Proculus, Nerva pater i filius Pegasus Neratius Celsus pater i filius i Sabinovce C. Ateius Capito (osnivač) Massurius Sabinus C. Cassius Longinus Iavolenus Priscus Salvius Iulianus Sextus Pomponius Gaius GAIUS • nepoznato porijeklo, nije imao ius respondendi • najvažnije djelo : Institucije u 4 knjige • • • • • • (Institutionum commentarii quattuor) – pisane oko 161 g.n.e. i imale služiti pravnoj poduci jedino klasično djelo u cjelini izravno sačuvano u nepromijenjenom obliku pruža uvid u predklasično i klasično pravo jedino vrelo za poznavanje rimskog procesa (legisakcijskog i formularnog) trodjelni sistem : pravo podijeljeno na osobno,imovinsko i procesualno (Omne autem ius quo utimur vel ad personas pertinet,vel ad res, vel ad actiones) 1816. B. G. Niebuhr- otkrio rukopis Gajevih institucija na palimpsestu u Veroni Res cotidianae ili Aurea potkraj 2. i početkom 3.st.n.e. - doba careva iz kuće Severa kasni klasici : Aemilius Papinianus, Domitius Ulpianus, Iulius Paulus odlomci iz Ulpijanova komentara pretorskom ediktu ( Libri ad edictum praetoris u 81 knjizi ) sačinjava 1/3 čitavih Justinijanovih Digesta, a odlomci iz Paulovih djela ¼ Herennius Modestinus- posljednji klasični pravnik (praefectus vigilum u Rimu) klasična djela koja su sačuvana izravno,pored Gajevih Institucija su: Ulpijanove Regulae (Liber singularis regularum ili Epitome Ulpiani) i Paulove Sententiae (Libri quinque sentetiarum ad filium ), koje su djelomično preuzete u Zapadnogotski zakonik ( Lex Romana Visigothorum) pisana djela rimskih pravnika obrađuju uglavnom civilno i pretorsko te ponešto procesualno pravo,a manje se bave kaznenim pravom i procesom svrstavaju se u nekoliko kategorija : Responsa ili Quaestiones,odnosno Epistolae i Disputationes – sadržavaju mišljenja i odgovore o konkretnim slučajevima iz prakse komentari pretorskom pravu - Libri ad edictum djela i komentari civilnom pravu koji se oslanjaju na Scevolin i Sabinov sustav civilnog prava- Libri ad Q.Mucium ili Libri ad Sabinum Digesta – opća enciklopedijska djela Institutiones,Regulae i Definitiones – elementarna djela za pravnu poduku,pisana sistematskim načinom Pithana,Sententiae,Opiniones – različiti priručnici za praksu odlomci iz tih djela sačuvani ugl. neizravnim putem preko Justinijanovih Digesta (ali,često izmijenjeni interpolacijama) Brigita Medaković Pravni fakultet Zagreb, 15.3.2016. USTAVNO USTROJSTVO DRŽAVE •ubrzani proces raspadanja robovlasničkog sistema •slabi moć carstva, približava s ekonomski i politički slom DIOKLECIJANOVE REFORME: •temeljita reorganizacija državnog ustrojstva i vojske •uvođenje vojne diktature i centraliziranog vojnobirokratskog državnog aparata •car- neograničeni i bezuslovni gospodar (dominus et deus) i zakonodavac •podjela vlasti s Augustom i dva Cezara- tetrarhija, ali zajedničko zakonodavstvo! KONSTANTIN: •uspostavlja jedinstvo carstva •seli prijestolnicu iz Rima u Konstantinopol Nakon smrti Teodozija prvog dolazi do definitivne diobe carstva na istočnu i zapadnu stranu (395.g.), koje su vezane zajedničkim zakonodavstvom, ali svaka svojom centralističkom upravom. USTAVNO USTROJSTVO DRŽAVE •car je gospodar države •stanovnici su ili carevi podanici (subiecti) ili robovi (servi) •carska vlast postaje nasljedna •senat gubi bilo kakvu vlast, postaje gradska skupština Rima •magistrati također gube vlast, imenuje ih car •Viši činovnici dijele se na illustres, spectabiles i clarissimi USTAVNO USTROJSTVO DRŽAVE VRHOVNI DVORSKI SLUŽBENICI: Magister officiorum- upravlja svim carskim uredima Quaestor sacri palatii- državni kancelar, ministar pravosuđa Comes sacrarum largitionum- upravlja carevim fiskom Comes rerum privatarum- upravlja carskim krunskim dobrima Comes sacri patrimonii- upravlja carevom privatnom imovinom USTAVNO USTROJSTVO DRŽAVE •svi vrhovni dvorski i vojni služebici su članovi careva državnog savjeta-sacrum consistorium •najviši državni službenici- praefecti pretorio •carstvo je podjeljeno na četiri prefekture (praefecti pretorio), koje se dalje dijele na dijeceze (vikari) i dalje na provincije (namjesnici) •mjesni gardski organi u provnicijama gube svoju samoupravu. Dekurioni- čanovi mucipijalnih gradskih vijeća koji osobno jamče za poreze svoje općine. GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODNOSI •nezadovoljnostvo robova, poluslobodnih zemljoradnika i iscrpljivanih stanovika •dolazi do rasula u financijama i kovanja sve lošijeg novca •privreda se vrća na naturalno gospodarstvo •uvodi se niz reformi kako bi se povisili državni prihodi •opadanje obrta i trgovine dovodi to teške krize i porasta cijena •edikt cara Dioklecijana iz 301. g. n. e. o maksimiranju cijena •razvija se zavisno seosko stanovništvo-koloni GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODNOSI •kršćanstvo postaje religija vlastodržaca •Milanski edikt 313.g.- slobodna i povlašćena religija •353.g. religija države •435.g.- jedina i isklučiva državna religija PODJELA SLOBODNOG STANOVNIŠTVA: •Honestiores- aristokracija sa pravom utvrđenim privilegijama (senatori, službenici birokratskog upravnog aparata i dekurioni) •Humiliores- niži staleži (vojnici, obrtnici, trgovci, mali posjednici, plebei,...) PRAVNA VRELA U DOBA DOMINATA 1)CARSKE KONSTITUCIJE-leges Careva volja je zakon. Car više ne treba stavljati senatu svoje prijedloge, nego ih naprosto objavljuje. Vodstvo u izdavanju zakona ima istočni car. Zato zakonima nakon 534. počinje prevladavati grčki jezik. Edicta- pravi zakoni koji se upućuju senatu, narodu ili magistratima. Bizantski carevi izdavaju reskripte koje se spajaju sa dekretima. Mandata- nestaje. 2)STARO PRAVO-ius •pozivanje na djela klasičnih pravnika, naročito na njihove komentare i zbirke responsa •nestaje samonikle pravičke djelatnosti •ne postoji više ius respodendi jer nestaje i formularnog procesa s biranim sucem laikom •uvedena je ekstraordinarna kognicija- stalni suci sude kao državni odnosno carski službenici •u cijelom razdoblju poznata su dva pravnika čija su djela ekscerpirana u Digestima: •Aurelius Arcadius Charisius •Hermogenianus •321.g. Konstantinova konstitucija •426.g.zakon o citiranju careva Teodozija II. i Valentijana III. PRAVNE ZBIRKE I KODIFIKACIJE PRIJE JUSTINIJANA ZBIRKE CARSKIH KONSTITUCIJA (leges): PRIVATNECodex Gregorianus •291.g. •konstitucije od Hadrijana do Dioklecijana Codex Hermogenianus •295.g. •dodatak gore navedenoj Zbirke nisu izvorno sačuvane. SLUŽBENACodex Theodosianus (438.g.) •16 knjiga, podijeljene na titule Znatan dio sačuvan je u Lex Romana Visigothorum, a pojedini odlomci i u izravno sačuvanim rukopisima. ZBIRKE KONSTITUCIJA I OSTALIH KLASIČNIH PRAVNIH DJELA (ius i leges): PRIVATNE: Fragmenta Vaticana •Otkrivena 1821.g. u vatikanskoj knjižnici. •Obuhvaća izvatke iz Papijanovih, Ulpijanovih i Paulovih djela i konstitucije iz Gregorijanovog i Hermogenianova kodeksa i to u nepromijenjenom obliku. Collatio legum Mosaicarum et Romanorum •Usporedba Mojsijevog zakonodavstva s rimskim pravom. •Citiraju se djela petorice klasičnih pravnika, ali je klasični materijal preinačen različitim dodacima, tumačenjima i parafrazama. Sirsko-rimska pravna knjiga •Nepotpuni i nesustavni prikaz rimskoga prava •Ispremještanje rimskog prava sa elementima orijentalnog grčkog i sirskog prava. SLUŽBENE- 5.st. •Lex Romana Visigothorum (vladar Alakir) •Lex Romana Burgundionum •Edictum Theoderici Anđela Musić, Borna Ninčević Pravni fakultet, Zagreb 15.3.2016. Justinijanovo zakonodavstvo • Car Justinijan (527.-565.) • Cilj: skupiti u jedinstveni zbornik sve pravo, carske konstitucije i pravničko pravo (leges i ius) • 2 zadatka: 1. dati zbornik cjelokupnog važećeg prava 2. sačuvati staro pravo (samo historijsko značenje) Justinijanovo zakonodavstvo • Njegova kompilacija – trebala služiti praktičnim potrebama; ona je kodifikacija – sve što je u nju uzeto imalo je vrijediti kao zakonik cara • Pomoć kancelara Tribonijana + brojni pravnici i profesori pravnih škola u Carigradu i Beritu (Theophilus, Cratinus, Dorotheus, Anatollus) Justinijanovo zakonodavstvo • Kodifikatorni rad: 528.-534. • 4 zbirke: dva Kodeksa, Institucije i Digesta • Sve imaju jednaku pravnu snagu, nijedna nema prvenstvo nad drugom • + Novele = CORPUS IURIS CIVILIS Justinijanovo zakonodavstvo • Codex Iustinianus – zbirke carskih konstitucija (leges) • Posebna komisija započinje rad 528., završava 529. • Prvi kodeks nije sačuvan Justinijanovo zakonodavstvo • Digesta (Pandectae) • Kodifikacija cijelokupnog pravničkog prava (ius) • Konstitucijom „Deo auctore” 530.g – posao povjeren Tribonijanu (+ 16 suradnika) • Rad objavljen konstitucijom „Tanta” 16.12.533. • Stupio na snagu kao zakon 30.12.533. pod nazivom „Digesta seu Pandectae” • Najvažniji i najveći Justinijanove kodifikacije Justinijanovo zakonodavstvo • Digesta ( Pandectae) • Dijeli se na 50 knjiga, sve knjige osim 30,31 i 32 se dijele na titule s odgovarajucim naslovima (rubricae) • Titule od odlomaka (fragmenta ili leges), a veći odlomci razdijeljeni na principium (uvod) i paragrafe • U inskripciji : ime pravnika i naslov djela otkud je fragment uzet Justinijanovo zakonodavstvo • Digesta (Pandectae) • Čitavo djelo: 432 titula i 9142 fragmenta • Djela 39 pravnika • Nisu se drzali Justinijanovog naloga oko ekscerpiranja djela pravnika s ius respondendi (Scaevola, Varus, Gallus i Gajeva djela) Justinijanovo zakonodavstvo • Digesta (Pandectae) • Redoslijed pojedinih titula raspoređen je po općenitom, enciklopedijskom sistemu • Unutar titula – fragmenti (1818. utvrdio Bluhme) poredani određenim redoslijedom po tzv. Masama Justinijanovo zakonodavstvo • 1. sabinska masa – fragmenti iz djela o civilnom pravu (Libri ad Sabinum) • 2. ediktelna masa – fragmenti iz djela o honorarnom pravu (Libri ad Edictum) • 3. papinijanska masa – fragmenti iz praktične književnosti • Kao dodatak – 4.skupina djela (postpapinijanska masa ili appendix) Justinijanovo zakonodavstvo • Najbolji sačuvani rukopis Digesta – Florentina (od 1406. čuva se u Firenzi) (otkriven 1135.g) • Rukopis potječe oz 6./7. st • Vulgatni rukopisi iz 11./12. st. – Littera Bononiensis • U njima materija podijeljen – digestum vetus, infortiatum i digestum novum Priručnik rimskog prava za početnike (Elementa) 533. stupilo je na snagu zajedno s Digestima Prvenstveno udžbenik za školu Uzor su Gajeve Institucije (preuzet trodjelni sistem) Materija je podijeljena na 4 knjige, knjige na titule, a tituli na paragrafe Ne navodi se vrelo odakle su izvaci uzeti Citiranje Institucija: I. 2, 1, 3 Rješavao protuslovlja u konstitucijama i pravničkim djelima koja su imala ući u Digesta Quinquaginta decisiones 534. objavljen novi kodeks (Codex Iustinianus Repetitiae praelectionis) Sačuvan je u rukopisima iz 9.-12. stoljeća Dijeli se na 12 knjiga, knjige na titule, tituli na konstitucije (kronološkim redom) Glosatori su veće konstitucije podijelili na principium i paragrafe Obično se u inskripciji navodi ime cara od kojeg potječe i ime adresata Citiranje Kodeksa: C. 4, 49, 2, pr. Izdavane od 535. g. dalje Većinom na grčkom jeziku Reforme na području nasljednog i obiteljskog prava Nisu se skupljale u službenu zbirku Privatne zbirke: Epitome Iuliani i Authenticum Corpus Iuris Civilis (izuzev Novellae) sastavljen po principu kompilacije Redaktori kompilacija su uvodili preinake tekstova, kako bi ih prilagodili novim prilikama INTERPOLACIJE – svjesne i hotimične preinake u kompilaciju uzetih tekstova Najviše u Digestima Kompilatori nisu označivali gdje su vršili preinake Neke interpolacije su otkrivene u 16. st. (Cuiacius i Faber) Interpolacionistička metoda i kritika se razvila u posljednjih pedesatak godina gloseme Justinijanova kodifikacija ostala osnovicom bizantskog pravnog sustava Zabrana pisanja komentara Digestima Teofilova grčka parafraza Institucija Počinju biti izdavani tijekom 8. i 9. st. Ekloga cara Leona III. Izaurijskog iz 740. g. Car Bazilije I. Makedonski objavio je Proheiron između 870.-879. g. , a kasnije Epanagogu (prošireno izdanje Proheirona) Jedinstveni grčki zbornik Dovršio ga je Leon IV. Mudri U 60 knjiga zajedno je po materijama spojena građa iz Digesta, Kodeksa, Institucija i Novela Vrlo opširna i dosta nepregledna Stvaraju se skraćeni priručnici za praksu: Synopsis Basilicorum i Tipucitus 1345. sastavio ga je solunski sudac Konstantin Harmenopulos Zbirka tada važećeg rimskog prava u šest knjiga