Bečka klasika 1770.-1820. KARAKTERISTIKE KLASIKE: MELODIJA: pjevna i jednostavna teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva simetrična i djeljiva na manje.
Download ReportTranscript Bečka klasika 1770.-1820. KARAKTERISTIKE KLASIKE: MELODIJA: pjevna i jednostavna teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva simetrična i djeljiva na manje.
Slide 1
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 2
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 3
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 4
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 5
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 6
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 7
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 8
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 9
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 10
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 11
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 12
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 13
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 14
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 15
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 16
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 2
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 3
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 4
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 5
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 6
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 7
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 8
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 9
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 10
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 11
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 12
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 13
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 14
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 15
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.
Slide 16
Bečka klasika
1770.-1820.
KARAKTERISTIKE
KLASIKE:
MELODIJA:
pjevna i jednostavna
teme melodija uzimaju se iz folklornih ili popularnih napjeva
simetrična i djeljiva na manje cjeline
RITAM:
raznolik (upotrebljavaju se sve vrste nota i pauza)
TEMPO:
po prvi put se zapisuju oznake za tempo
DINAMIKA:
po prvi put se zapisuje
naglašava se cressendo i decressendo
VIŠE SE NE KORISTI BASSO CONTINUO
PREVLADAVA HOMOFONIJA
KLASIČNI ORKESTAR:
gudači, drveni i limeni puhači te udaraljke
temelj orkestra su gudači koji donose melodiju
nema dirigneta, prati se sviranje prvog violiniste ili čembaliste
INSTRUMENTALNI OBLICI:
simfonija, sonata, koncert, komorna glazba (gudački kvartet), tema s
varijacijama, složena trojelna pjesma, rondo
VOKALNO- INSTRUMENTALNI OBLICI:
opera, oratorij, misa
BEČKA TROJKA
U slavne bečke klasike spadaju:
Joseph Haydn
Wolfgang Amadeus Mozart
Ludwig van Beethoven
JOSEPH HAYDN
( R O H R A U, 3 1 . O Ž U J K A 1 7 3 2 . - B E Č , 3 1 . S V I B N J A 1 8 0 9 . )
Izrazito instrumentalni skladatelj i dirigent.
Razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju.
Glazba koju je skladao prožeta je narodnim duhom.
U operi daje veću važnost karakterizaciji likova.
Uvodi menuet kao 3. stavak simfonije te kao finalni simfonijski stavak
stavlja rondo.
Proširio je orkestar čime je otvorio put prema modernom orkestru.
Oslobodio glazbu od basso continua.
Napisao: 104 simfonije, 24 klavirska orkestra, 5 koncerta za
violončelo, 30-ak opera, oratorije, mise, kantate, mnoštvo komornih
skladbi za različite instrumente i ansamble
Od simfonija najznačajnije su: Simfonija rastanka, Oxfordska, 6
Pariških i 12 Londonskih simfonija
W. A. MOZART
( S A L Z BU RG, 2 7 . S I J E Č N JA 1 7 5 6 . - BE Č , 5 . P RO S I N C A 1 7 9 1 . )
Austrijski skladatelj, violinist, klavirist, čembalist.
Mozart je bio čudo od djeteta. Početno znanje stječe od oca.
Wolfgang Amadeus Mozart vrlo rano je stekao posebnu glazbenu naobrazbu.
S 9 godina piše prve opere, a s 13 godina dobiva mjesto koncertnog majstora
u orkestru salzburškog nadbiskupa.
Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani
temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima.
Da bi preživio Mozart daje poduke iz glasovira i sklada po narudžbi
mecena.
Umire u siromaštvu i bijedi. Ne zna se gdje mu je grob.
Njegova golema ostavština :
- 17 opera
- Stotinjak violinskih , klavirskih sonata , gudačkih kvarteta i kvinteta
- 27 klavirskih koncerata
- 5 violinskih koncerata
- 49 simfonija
- 4 koncerata za rog , i mnogi drugi koncerti za puhače
Poznatija djela: 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24,
Otmica iz saraja, Krunidbena misa u C- duru, Čarobna frula, 39.
simfonija, 40. simfonija, 41. simfonija „ Jupiter”, Requiem u d- molu,
Figarov pir, Don Giovanni
LUDWIG VAN BEETHOVEN
(BONN, 16./17. PROSINCA 1770. - BEČ, 26. OŽUJKA 1827.)
Ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i
romantične ere.
Uči kompoziciju od Mozarta i Haydna.
Vrlo brzo postaje slavni pijanist virtuoz.
U 29. godini života osjetio je prve simptopme gluhoće, ali ga to ne
ometa u njegovom skladanju novih djela.
U 44. godini gubi u potpunosti sluh te prestaje nastupati pred
publikom kao dirignet i pijanist.
Njegova djela govore o radosti i ljubavi prema životu, prema
ljudima i Bogu.
Napisao je oko 650 skladbi: 9 simfonija, veliki broj orkestralnih djela,
koncerte za solo instrument i orkestralnu pratnju (klavirski koncerti,
violinski koncerti, te koncert za violnu, violončelo, klavir i orkestar),
brojna djela komorne glazbe (klavir uz jedan ili više drugih instrumenata,
gudački komorni sastavi, različite komorne kombinacije sa puhačkim
instrumentima),1 oratorij i 2 mise, 1 operu (Fidelio) i 2 operne uvertire ,te
10 orkestralnih skladbi kao uvod ili dio drugih scenskih djela te niz
vokalnih djela
Poznatija djela: Simfonija br. 9, Koncert za glasovir u C-Duru,
Koncert za glasovir u B-Duru op. 19,Koncert za glasovir u c-molu,
Koncert za glasovir u G-Duru,Koncert za glasovir u Es-Dur , Koncert za
violinu D-Dur, Koncert za glasovir, violinu i violončelo C-Dur, Opera
Fidelio (Leonore) , Opereta Egmont , Sonata Ruševine Atene , Sonate za
gudačke instrumente, Missa Solemnis u D-Duru , Sonate za glasovir
(Pathétique, Sonata quasi una fantasia, Apassionata), klavirska djela
(Bagatelle "Für Elise" u a-mollu)
PAR PRIJEDLOGA ZA
SLUŠANJE
http://www.youtube.com/watch?v=ucP3mYBhbB4
http://www.youtube.com/watch?v=co1ILwL607o
http://www.youtube.com/watch?v=JTc1mDieQI8
http://www.youtube.com/watch?v=hcpM0yN7p0c
http://www.youtube.com/watch?v=qvFUw9HvRf8
http://www.youtube.com/watch?v=5-MT5zeY6CU
http://www.youtube.com/watch?v=XFX8S9aAgvw
http://www.youtube.com/watch?v=_mVW8tgGY_w
Nakon Beethonove smrti dolazi razdoblje
ROMANTIZMA.