Transcript Prvo predavanje 2015. [399,5 KiB]

Uvod u problematiku
mladih u sukobu sa
zakonom
doc. dr. sc. Marijana Majdak
[email protected]
Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada
23.10.2015. Teme

Određenje pojmova

Uzroci i teorijska objašnjenja delinkvencije

Temelji postupanja prema mladim počiniteljima kaznenih
djela

Kaznena djela mladih

Planiranje posjeta ustanovama
Definiranje delinkventnog
ponašanja
Definiranje delinkventnog ponašanja
mladih

Delinkventno ili kriminalno ponašanje mladih poseban je dio
općenitijeg fenomena kojeg se naziva različitim izrazima (asocijalno,
devijantno, problematično, antisocijalno i sl.) a najčešće se govori o
društveno neprihvatljivom ponašanju ili poremećajima u ponašanju.

Društveno neprihvatljiva ponašanja su rizična, pred-delinkventna,
antisocijalna i delinkventna ponašanja. Mogu se klasificirati putem
DSM – IV klasifikacije, klasifikacije u sustavu edukacije i klasifikacije
prema dimenzijama ponašanja (Koller-Trbović, 2004.).

Asocijalno, poremećeno, devijantno, neprilagođeno ponašanje
postaje kriminalnim onog trenutka kada ga društvo pomoću
službenih mehanizama počinje sankcionirati. To ponašanje
postaje predmetom kaznenog prava i dobija naziv delinkventno ili
kriminalno ponašanje.“ Kriminalno ili delinkventno ponašanje je u
punom smislu riječi «proizvod» zakona.
Mladi u sukobu sa zakonom

Mladi u sukobu sa zakonom/mladi počinitelji kaznenog djela je
zakonski termin za mlade osobe koje zbog počinjenog kaznenog
djela prolaze postupak pred nadležnim Državnim Odvjetništvom i
maloljetničkim sudom (dakle etiketa koju im društvo pridaje) i budu
im izrečene mjere u skladu sa Zakonom o sudovima za mladež ili
Prekršajnim zakonom.

Kazneno djelo otkriveno

Kazneno djelo procesuirano

Izrečena mjera

Evidentirani su kao počinitelji kaznenog djela
Pitanja za uvod u temu
Da li možete navesti neka obilježja kojima
bi opisali mlade u sukobu sa zakonom
(bilo da se odnose na njihovo ponašanje,
razmišljanje, izgled ili sl...)?

Jeste li bili kada u kontaktu s mladima koji
krše zakon?
 Jeste li imali ili imate vršnjake/prijatelje
delinkventnog ponašanja?
 Da li ste se družili s mladima delinkventnog
ponašanja?
 Što mislite o njima?
 Da li se mladi rado druže s njima ili ih
izbjegavaju? Zašto???

Što biste kada bi se vaša sestra, brat,
dijete družilo s takvim mladima?
 Kada bi Vaše dijete imalo obilježja
delinkventnog ponašanja biste li potražili
pomoć i od koga ili sami pokušali
rješavati? Zašto???

Teorijska tumačenja
Pitanja za uvod u temu
Koji su uzroci / što sve doprinosi nastanku
i razvoju delinkventnog ponašanja?
 Na kojim se sve razinama djeteta ili mlade
osobe uzroci delinkvencije mogu
promatrati?

Da se prisjetimo.....neka teorijska
tumačenja o nastanku i razvoju
delinkventnog ponašanja
Teorije individualnog izbora
Teorije o crtama ličnosti
Suvremene bio-socijalne teorije
Psihološke teorije delinkvencije (psiho-dinamska, bihevioralna i kognitivna)
Teorije društvene strukture (društvene stratifikacije, društvene dezorganizacije,
o podrijetlu i kulturne devijacije)
Teorije o društvenim procesima (učenja, kontrole i konstruktivne razvojne)
Teorije društvene reakcije (etiketiranja i društvenih konflikata)
Biološki pristup
Psihološki pristup
Sociološki pristup
Cesare Lombroso, kraj 19. st
(kriminalno ponašanje je
biološki uvjetovano)
Alfred Binet, poč. 20 st veza
između inteligencije i
kriminalnog ponašanja
Clifford Shaw i Henry McKay,
poč. 20. st Čikaška škola
Francis Gall, kraj 19. st
frenologija
William Sheldon, prva pol. 20.
st tipovi tijela određuju
ponašanje, temperament i
osobnost
XYY kromosomi- jedan Y
kromosom viška povećava
vjerojatnost za nasilno
ponašanje
C.J.Ray, druga pol. 20. st
mozak i centralni živčani
sustav, ponašanje je rezultat
kompleksnih interakcija
genetskih predispozicija i
okoline
Eysenckova teorija
kriminaliteta, sred. 20. st viši
rezultati na skalama
psihoticizma, neuroticizma i
ekstraverzije
Dollardova teorija frustracije,
prva pol. 20. st veza
frustracije i agresije
Motivacijske teorije, sred. 20.
st tri koncepta motivacije za
krim. pon. instinkc., motivac.
i interakcijska
Psihoanalitičke teorije, kraj
20.st Freud
Psihopatološke, kraj 20.st
delink. je psihički
abnormalna osoba
Edwin Sutherland, prva pol.
20.st Teorija diferencijalne
asocijacije – naučena
ponašanja
Ronald Akers, sred.20 st
Teorija socijalnog učenja,
nagrade i kazne
Robert K, Merton sred.20 st
Teorija soc. strukture i
anomije, nemogućnost
ostvarenja ciljeva neprihvatljiv
Travis Hirschi, 60-te 20.st
Teorija kontrole, slabije soc.
veze
Edwin Lemert, sred. 20 st
Teorija etiketiranja
Georg Vold i Austin Turk,
sred. 20 st. Teorija konflikata,
ugroženi se bune
Razvojni pristupi/teorije
Razvojna kriminologija 1990. (Loeber & Le Blanc) usmjerena je na tri
glavna pitanja: razvoj kriminalnog i antisocijalnog ponašanja, rizične
faktore u različitoj dobi i utjecaje važnih životnih događaja na razvoj
kriminalnog ponašanja (Farrington, 2003.).
1.
Podupiranje opisa individualnih promjena u vršenju kaznenih djela
u vremenskoj perspektivi.
2.
Utvrđivanje uzročnih faktora odnosno faktora koji objašnjavaju
kako neka prethodna ponašanja imaju učinak na razvoj
delinkvencije.
3.
Izučavanje tranzicija u životnom ciklusu i korelata koji mogu
utjecati na delinkventno ponašanje. Npr. pomak usmjerenosti s
roditelja na vršnjake kao referentnu skupinu, ili prijelaz iz škole na
posao, ili prijelaz od vršnjačke grupe istog spola u vršnjačku
grupu suprotnog spola.
Teorija delinkvencije u IV stupnja
Farrington (1995.)
1°Motiv
2°Antisocijalne tendencije
3°Internalizirane vrijednosti
4°Cost-benefit analiza
Prediktori delinkventnog ponašanja u djetinjstvu
 Pup u školi
 Hiperaktivnost, impulzivnost i poteškoće pozornosti, slaba
koncentracija, psihomotorni nemir, pustolovnost, neustrašivost
 Manja inteligencija i slabije školsko postignuće
 Kriminalitet u obitelji
 Siromaštvo u obitelji, niski prihodi, veliki broj članova obitelji, slabi
uvjeti stanovanja
Integrativne teorije


(Andrews, Bonta i Wormith, 2006.)
Velika četvorka rizičnih čimbenika:
obitelj, škola/posao, slobodno vrijeme, konzumiranje sredstava ovisnosti
Povijest antisocijalnog ponašanja
Antisocijalne veze
Antisocijalni obrazac osobnosti
(traženje avantura i uzbuđenja)
Antisocijalna kognicija
(stavovi, vrijednosti, uvjerenja, identitet)
Utjecaj pojedinih čimbenika na
razvoj delinkventnog ponašanja
“Situacija čini lopova”? Luciferov učinak
Zimbardo (1971.)
Na Sveučilištu Stanford proveo eksperiment sa studentima koji su svi
prošli psihološka testiranja.
Eksperiment se sastojao od simulacije zatvora u sveučilišnom
podrumu.
Sudenti su podijeljeni u dvije grupe: stražari i zatvorenici.
Eksperiment je prekinut šesti dan jer su studenti koji su imali ulogu
stražara zaista u pravom smislu riječi preuzeli ulogu i uslijedila su
zlostavljanja zatvorenika dok su kod zatvorenika uslijedila psihička
slamanja.
Zaključak: “Normalni i dobri ljudi” mogu u određenim situacijama u
kojima im je dana određena uloga i moć (kontekstualne i sistemske
sile) postati zli.
Zimbardo promovira ideju HEROJSTVA. Heroji su oni koji u takvim
Situacijama ostanu dobri.
Utjecaj obilježja ličnosti

Istraživanja o povezanosti između delinkventnog ponašanja (+ kriminalitet) i
nižih rezultata na testovima inteligencije (nakon eliminiranja nekih
čimbenika: rasa, socijalni status i motivacija za testiranja) (Lynam, Moffitt,
Stouthamer-Loeber, 1993., Rutter, Giller, 1983., Quay, 1987.) pokazala su
da postoje znatne razlike između motoričke i verbalne inteligencije u
adolescenata koji pokazuju različite oblike društveno neprihvatljivog
ponašanja / razlog za vezu između niske ukupne inteligencije i asocijalnog
ponašanja (niska razina verbalne inteligencije).

Kovačević, Momirović i Singer, 1974. pronalaze razlike u simboličnim
faktorima između delinkventne i nedelinkventne skupine maloljetnih
ispitanika koje upućuju na zaključak da je posrijedi različita struktura
kognitivnih prostora. Iz toga se može zaključiti da svi maloljetni počinitelji
kaznenih djela funkcioniraju na nižoj intelektualnoj razini.

Athtar, Bradley, 1991., Crick, Dodge, 1994. uvode novu varijablu “sklonost
agresivnim i neprijateljskim interpretacijama”. govore o povezanost između
neprijateljskih interpretacija i agresivnog ponašanja (Dodge, Price,
Bachorowski, Newman, 1990., Graham, Hudley, Williams, 1992.)
Utjecaj obiteljskih prilika

Povezanost između obiteljskih prilika i devijacija u ponašanju djece i
mladeži isticao je u nas Šilović još prije pola stoljeća. Godine 1935.
piše “došao sam do zaključka da su kod nas dva glavna uzroka
zločina, i to alkoholizam i zapuštanje i zanemarivanje djece”.

Socio-ekonomski status (Currie, 1985., Sampson, 1987., Singer,
Mikšaj-Todorović, 1993.)

Uvjeti stanovanja (Relenberg, 1970., Deilman, 1973.)

Zaposlenost roditelja (Regoli, Hewitt, 1991.)

Bračni status roditelja, sastav i veličina obitelji (Rutter, 1972.,
Hetherington i sur., 1977., Wallerstein i Blakeslee, 1989., Regoli i
Hewitt, 1991., Wright i Wright, 1994., Jenkins, 1995.)

Odnosi u obitelji (Minuchin, 1978., Liska, Reed, 1985., Cernekovich,
Giordano, 1987., Laub i Sampson, 1988., Messner, Krohn, 1990.,
Goldstein, 1990., Wright, Wright, 1994.)

Kakvoća i način odgoja (Messner, Krohn, 1990., Ajduković,1990.)
Vuchinich, Bank, Patterson, 1992., Weiss, Dodge, Bates, Pettit,
1992., Rutter, 1994., Denton, Kampfe, 1994., Gorman-Smith i sur.,
1996.

Asocijalne pojave (Singer i sur., 1985., Mikšaj-Todorović, 1987.,
Sampson, Laub, 1994.)

Tijek školovanja (Schafer, Polk, 1972., Poldrugač, Mikšaj-Todorović,
1984., Thornberry, Moore, Christenson, 1985., Goldstein, 1990.)

Društvena zajednica (Hagan, 1993., Bursick, Grasmick, 1993.,
Sampson, Laub, 1993.)
Čemu mladi pripisuju uzroke vlastitog
delinkventnog ponašanja
Neven Ricijaš (2009)
Rezultati:
mladi u većoj mjeri pripisuju svoje delinkventno ponašanje internalnim
čimbenicima (vlastitim obilježjima)

Rizičniji maloljetnici više pripisuju svoje ponašanje vlastitim
antisocijalnim tendencijama, osobnoj frustraciji, druženju s
antisocijalnim vršnjacima, siromaštvu i materijalnoj dobiti kroz
činjenje kaznenih djela, te utjecajima droge i alkohola

Maloljetnici koji čine prekršaje i kaznena djela najviše svoje
delinkventno ponašanje pripisuju drogi, antisocijalnim tendencijama,
siromaštvu i materijalnoj dobiti, alkoholu i osobnoj frustraciji
Nastavak

Maloljetnici s nepoželjnim normativnim ponašanjima, lakšim
deliktima i prekršajima svoje ponašanje atribuiraju
nepromišljenosti, antisocijalnim tendencijama, antisocijalnim
vršnjacima, osobnoj frustraciji i situaciji

Maloljetnici koji manifestiraju samo nepoželjna normativna
ponašanja atribuiraju svoje ponašanje lošim obiteljskim odnosima,
alkoholu i situaciji.
Kakva to kaznena djela mladi
čine?
Kaznena djela mladih

Kaznena djela protiv imovine

Kaznena djela protiv života i tijela

Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa

Kaznena djela protiv sigurnosti ljudi, imovine i sigurnosti prometa

Kaznena djela protiv javnog reda i mira
Kaznena djela vezana uz zlouporabu opojnih droga –k.d.zaštićena
međunarodnim pravom


Kaznena djela počinjena u sudioništvu

Kaznena djela počinjena u povratu
Kaznena djela mladih – rangiranje k.d.
mladih


1. imovinski delikti
2. i 3. mjesto kaznena djela protiv života i tijela, odnosno nasilnički
delikti i zlouporaba opojnih droga – ovisno o mijenjanju zakona i
društvenim promjenama
Kaznena djela protiv imovine

Najčešća kaznena djela maloljetnika

Većina maloljetnika svoju delinkventnu karijeru počinju upravo
krađama

Prisvajanje ili oštećenje tuđe pokretne stvari

Lakša krađa, teža krađa, razbojništvo /drska krađa, često se radi o
nasilničkom ponašanju s prethodno neplaniranim prisvajanjem
imovine

Bitan je motivacijski proces: želja za novcem ili određenim
predmetima ili dokazivanje
Tko su mladi počinitelji krađe i
razbojstava?

kaznena djela razbojništva i krađe češće čine mlađi maloljetnici,

u urbanim mjestima,

već su ranije bili prijavljivani i sankcionirani.

roditelji su češće razdvojeni (razvod ili smrt roditelja),

već su ranije bili u tretmanu Centra za socijalnu skrb.
Kaznena djela protiv života i tijela

Najčešće se radi o situacijskim deliktima: afektivna napetost,
preosjetljivost, naglost i izazvanost u stjecaju s psihičkom
nestablinošću (javlja se panika, strah, poniženje, strast, srdžba), ali
može biti i smišljeni nasilnički oblik ponašanja obično u skupini ili
sudioništvu maloljetnika i mlađih punoljetnika

Nasilje je najčešće povezano s izrazitom agresivnošću počinitelja i
njegovom smanjenom mogučnošću kontrole agresije (češće kod
mladih osoba)

Kod teških tjelesnih ozljeda s posljedicom smrti maloljetnici su
često i sami iznenađeni ishodom

Najčešće udarci u glavu i druge osjetljive predjele tijela
Kaznena djela protiv života i tijela

Rezultati istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da maloljetni počinitelji
ubojstava nisu u pravilu posebno društveno opasne, patološke ili na
lišavanje života drugih osoba usmjerene ličnosti, većina ih dolazi u
tu situaciju stjecajem okolnosti među kojima i žrtva svojim
ponašanjem može pridonjeti delikatnoj situaciji

Rijetki su maloljetnici koji djelo planiraju pažljivo birajući žrtvu

Društvo: fizička snaga, nadmoć, nadmetanje, iskazivanje agresije

Najčešće su prolaznog karaktera ako nisu pod utjecajem skupine u
kojoj dominiraju odrasle osobe

Važan elemenat je konzumiranje alkohola i drugih opojnih sredstava
Tko su mladi počinitelji nasilnih delikata

mlade osobe niskog socio-ekonomskog statusa

prijavljivani su prije 14.godine života,

tendiraju ranijoj evidenciji Centra za socijalnu skrb,

druže se s osobama asocijalnog ponašanja, skloni su agresivnim
modelima ponašanja, često bježe od kuće i iz škole,

dolaze iz obitelji s većim brojem članova, imaju veći broj braće i
sestara, češće su privremeno ili trajno živjeli izvan roditeljske kuće,

u vrijeme izvršenja k.d. većina ih živi samo s jednim roditeljem ili s
drugim osobama, žive u većim urbanim središtima, izloženi su teško
poremećenim međuljudskim odnosima u obitelji, očevi su im
većinom skloni neradu, skitnji, alkoholu i kriminalnom ponašanju, u
njihovim obiteljima prisutni su različiti oblici socijalno-patološkog
ponašanja, roditelji su im češće nižeg obrazovanja, loše materijalne
situacije i neadekvatnih stambenih uvjeta
Tko su mladi počinitelji ubojstava? (Hrvatsko
udruženja za kaznene znanosti i praksu, 1999.)

stariji maloljetnik, učestalo bježi od kuće, pokazuje sklonost skitnji, druži se
s osobama devijantnog ponašanja,

čini kaznena djela u povratu,

pokazuje razlike između kronološke i obrazovne dobi,

ponavlja razred u osnovnoj školi, bježi iz osnovne škole,

živi s oba roditelja, ali odgojem se uglavnom bavi samo jedan roditelj,

živi u većem gradu ili pak u mjestu s izrazitim ruralnim obilježjima,

materijalna situacije njegove obitelji je prosječna,

obitelj je opterećena dugotrajno i teško poremećenim odnosima, sukobima i
napetostima
Kaznena djela protiv spolne slobode i
spolnog ćudoređa

Maloljetnici: snaga i strast u kulminaciji a um još nije dosegao
dovoljnu kontrolu da bi gospodario nad njihovim utjecajima

Najčešće nad poznatim osobama, nije unaprijed planirano, nije izraz
negativnog procesa razvoja ličnosti i nema negativnu prognozu
daljnjeg razvoja

Tamna brojka, malo ih se procesuira

Razlozi: obitelj počinitelja ali i žrtve (podcjenjivanje, strah...),
sumnjičav stav policije i dr. društvenih službi, nemogućnost žrtve da
opiše što se je zaista dogodilo, umanjivanje značaja zbog dobi
maloljetnog počinitelja, stavovi
Kaznena djela protiv spolne slobode i
spolnog ćudoređa

Najčešće obljuba, seksualno zlostavljanje: seksualni čin/spolni
odnošaj s drugom osobom koja ne daje ili ne može dati svoj
pristanak: dijete, nemoćna osoba (namjera je da se nanese šteta,
ponizi osobu, a bitno je da žrtva to tako percipira)

Zlostavljanje bez kontakta; egzibicionizam, voajerizam, bizarni tel.
Pozivi

Seksualno maltretiranje; niz zlostavljačkih ponašanja

Seksualni kriminalni napadi; silovanje, pokušaj silovanja
Kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi
i imovine i sigurnosti prometa

Nasilničko ponašanje koje se ostvaruje kombinacijom vlastite fizičke
snage maloljetnika i pomoću različitih drugih predmeta, oruđa,
hladnog i vatrenog oružja

Ne pokazuju nikakva preddelinkventna stanja

Najčešće situacijski uvjetovano
Kaznena djela protiv javnog reda

Posebno aktualna u poratnim zemljama

Preglasno puštanje muzike, stvaranje nesnosne galame koja ometa
normalan život osoba u okolini, neredi na nogometnim utakmicama i
vezano uz nogometne utakmice
Kaznena djela vezana uz zlouporabu
opojnih droga

Posjedovanje za osobne potrebe (od 2 do 5 grama marihuane,
varira)

Od nedavno marihuana je legalizirana i u Hrvatskoj ali samo u
medicinske svrhe!

Preprodaja, krijumčarenje, organizirani kriminal

Konzumenti: povodiljive osobe, pretjerano emocionalne, bojažljive,
bježe od stvarnosti.....
Kaznena djela počinjena u sudioništvu

Karakteristično za maloljetne počinitelje, s vršnjacima

Primarna želja je za zajedničkim uzbudljivim doživljajima i
stjecanjem iskustva, iskušavanjem snage i odvažnosti,
samopotvrđivanjem, stjecanjem odgovarajućeg statusa i
pripadanjem skupini vršnjaka

Maloljetnicima koji kazneno djelo počinjaju sami pripisujemo
negativniju kriminološku prognozu

Što je mlada osoba manje vezana uz obitelj i slabije integrirana u
odgojno-obrazovni proces to je veći mogućnost integracije u
devijantnu i delinkventnu skupinu

U Hrvatskoj zajedništva maloljetnih počinitelja kaznenih djela
najčešće su temeljena na činjenici da pohađaju istu školu, stanuju u
istom susjedstvu, igraju se na istim mjestima

Sudioništvo nosi rizik nastupanja težih posljedica
Kaznena djela počinjena u povratu

Što ranije mladi počnu s činjenjem kaznenih djela to je veća
mogućnost da će nastaviti

To je osobito prisutno kod imovinskih delikata

Tome naravno doprinose različite okolnosti u budućnosti

Primjeri nekih stvarnih slučajeva
kaznenih djela koja su počinili mladi....