Prava djece i mladih u odgojnim ustanovama

Download Report

Transcript Prava djece i mladih u odgojnim ustanovama

Prava djece i mladih u odgojnim
ustanovama
PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
STUDIJ SOCIJALNOG RADA
DOC.DR.SC. MARIJANA MAJDAK
Socijalni rad i prava djece
• Suvremena međunarodna definicija socijalnog rada kao
temeljnu zadaću profesije navodi promociju i zaštitu
ljudskih prava.
• Veliki utjecaj imali su u promociji i zaštiti prava djece,
žena, osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja,
osoba s posebnim potrebama i svih drugih grupa
korisnika s kojima rade (rad s korisnicima, informiranje
i osnaživanje, zagovaranje i strukturalno osnaživanje)
Socijalni rad i prava djece
• Zaštita najboljeg interesa djeteta (U svim djelima koje
radi djece poduzimaju javne ili privatne ustanove
socijalne skrbi, sudovi, upravne vlasti ili zakonodavna
tijela, interesi djeteta trebaju imati prednost, Hrabar
2006.)
• Najbolji interes djeteta procjenjuje se ovisno o situaciji u
kojoj se dijete nalazi, interes djeteta znači “donošenje
odluke i postupanje u skladu s onim što bi dijete za sebe
(i o sebi) odlučilo kada bi za to bilo sposobno”, Hrabar,
2006.
Socijalni rad i prava djece
• Slaganje ili ne slaganje stručnjaka o rizicima za dijete i
načinu djelovanja i potrebnim intervencijama
• Međusobna suradnja i povezanost odjela i službi na svim
razinama
• Stručnjaci (suci, pravnici, socijalni radnici, socijalni
pedagozi, psiholozi) = Suradnici jer je to u najboljem
interesu djeteta!
Djeca i mladi s problemima u
ponašanju i mladi u sukobu sa
zakonom
• Posebna kategorija u sustavu socijalne skrbi i u
pravosudnom sustavu
• Često dolaze iz obitelji opterećenih brojnim poteškoćama
• Prolaze postupak pred nadležnim organima – imaju
iskustvo kontakta s državnim tijelima u ostvarivanju
prava i odgovaranju za svoje postupke
• Zakon o sudovima za mladež (NN 84/11)
Mladi kojima su izrečene
institucionalne mjere?
• Cilj: izdvajanje je privremena mjera, resocijalizacija,
vraćanje u sredinu s zdravijim potencijalima
• Imaju pravo na odgovarajuću skrb, odgovarajuće uvjete
života, obrazovanje, stručno postupanje u skladu s
njihovim potrebama koje procjenjuju stručne osobe u
ustanovama
• Ustanove: uređeni svi aspekti života (primarni,
obrazovanje, rad, kulturne potrebe i aktivnosti u
slobodno vrijeme, grupni i individualni rad)
• Pravo korisnika na izražavanje mišljenja (čl.12
Konvencije) i uključivanje korisničke perspektive u
planiranje i provođenje postupka, stručnog tretmana
Neka istraživanja
• Mladi u odgojnim ustanovama (Centar za odgoj djece i
mladeži Osijek, Karlovac, Split, Odgojni domovi
Pahinsko Ivanec i Mali Lošinja) (Majdak, 2009.) jesu
stigmatizirani
• Najviše stigmatizacije doživljavaju od strane nastavnika,
roditelja i rođaka, susjeda, vršnjaka
• Njihova slika o sebi (samopoimanje i samopoštovanje) je
lošija u odnosu na njihove vršnjake i mlade s izrečenim
izvaninstitucionalnim mjerama
• Potreba za dodatnim načinima rada u ustanovama
(Blažeka Kokorić, Majdak i Rumenović, 2011.)
Institucionalni tretman
• Institucionalni
tretman
maloljetnih
počinitelja
kaznenih djela je svaki sistematizirani i barem donekle
teorijski utemeljen skup postupaka koji se provodi u
ustanovama, koji za cilj ima redukciju kriminalnog
recidivizma i koji pri tome uvažava međunarodno
prihvaćena prava osuđenih osoba općenito, te specifična
pravila za primjenu sudskih postupaka prema
maloljetnicima (Bakić, 2001.).
• Poteškoće u izvršavanju institucionalnih mjera (Kos,
2006., Maloić, 2006.), neadekvatan prostor heterogenost
maloljetnika, organizacijski uvjeti i zaposlenici, način
rada s korisnicima (Kusturin, 2002., Majdak, 2009.,
Blažeka Kokorić, Rumenović i Majdak, 2010.)
Institucionalni tretman
•
•
•
•
Tijekom izvršenja odgojnih mjera prema maloljetnicima
treba postupati s poštovanjem njihove ličnosti i
dostojanstva, poticati njihov tjelesni, moralni i
intelektualni razvoj i čuvati njihovo tjelesno i duševno
zdravlje (Kos, 2006.).
Zadaci odgojnog rada (ministarstvo pravosuđa RH
2011)
Profesionalne uloge i odgovornosti stručnih djelatnika
u odgojnim ustanovama
Odgajatelj je (Ribarić, 2008.): pomagač, roditelj,
višestruke uloge, višestruke kompetencije, model,
osoba, poslovan
Korisnička perspektiva
Perspektive: korisnička, profesionalna,,
znanstvena i socijalno-politička
• Mišljenje o mjeri
• Mišljenje o stručnom radu osoba koje s njima rade
• Prijedlozi za unaprijeđenje
Doživljaj odgojne mjere može biti itekako značajan za
provedbu mjere i budućnost mlade osobe
DOŽIVLJAJ ODGOJNOG RADA S MALOLJETNIM
POČINITELJIMA KAZNENIH DJELA U ODGOJNOM
ZAVODU, Sklepić i Majdak, 2011.
• Cilj istraživanja
Cilj istraživanja bio je ispitati doživljaj institucionalnog tretmana
mladih počinitelja kaznenih djela.
• Istraživačka pitanja
1. Kako mladi počinitelji kaznenih djela doživljavaju odgojnu mjeru
upućivanja u Odgojni zavod?
2. Kako mladi počinitelji kaznenih djela, smješteni u Odgojni zavod
doživljavaju stručni rad u ustanovi?
Sudionici
• Odgojni zavod Turopolje - mladići u dobi od 14 do 21 godine
• Uzorak – namjerni (Milas, 2005.)).
• Mladi koji su najmanje godinu dana u Odgojnom zavodu Turopolje,
bez obzira na dob.
Postupak istraživanja i etička načela
• Službeni pristanak za istraživanje: Etičko povjerenstvo
Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ministarstvo pravosuđa odsjeka za zatvorski sustav te Odgojni zavod Turopolje
• 2 fokusne grupe, u svakoj po 6 sudionika. Provedba
fokusnih grupa u jednoj od prostorija Odgojnog zavoda
Turopolje i snimanje diktafonom
• Obrazac za pristanak za sudjelovanje u grupom
razgovoru
Postupak istraživanja i etička načela
•
•
•
•
Poštivan Etički kodeks istraživanja s djecom
Prosječno trajanje foksne grupe bilo je 1h i 15min
Podatke smo obradili kvalitativnom analizom sadržaja
Značajan etički aspekt - unapređenje neposredno
dobrobiti sudionika, odnosno korištenje rezultata za
unapređenje života korisnika Odgojnog zavoda
Turopolje
Rezultati
1.
•
•
•
•
•
•
Kako mladi počinitelji kaznenih djela doživljavaju
odgojnu mjeru upućivanja u Odgojni zavod?
Nehigijenski prostorni uvjeti
Nedovoljno aktivnosti
Uskraćivanje prava korisnicima na pritužbe i
komunikaciju
Psihičke poteškoće korisnika zbog odgojne mjere
Izostanak pozitivnih promjena ponašanja po završetku
odgojne mjere
Diskriminacija unutar ustanove i stigmatizacija u
zajednici zbog boravka u ustanovi
Rezultati
2.
Kako mladi počinitelji kaznenih djela, smješteni u
Odgojni zavod, doživljavaju stručni rad u
ustanovi?
•
Nasilje i podržavanje nasilja pravosudnih policajaca prema
korisnicima od strane odgajatelja
Neprikladno i provokativno oblačenje odgajateljica
Neizvršavanje profesionalnih obveza i neutemeljeno pripisivanje
farmakološke terapije od strane zdravstvenih djelatnika
Neprofesionalnost i neizvršavanje profesionalnih obveza stručnih
djelatnika zavoda (ovisnost o opojnim sredstvima pojedinih
stručnih djelatnika zavoda, nelegalno donošenje i prodavanje
opojnih sredstava korisnicima)
Zadovoljstvo postupanjem pojedinih stručnih djelatnika zavoda
•
•
•
•
Zaključak
• Dobar korak već je napravljen provođenjem humanitarne akcijenastaviti u tom smjeru (poboljšanje prostornih uvjeta)
• Uvođenje više raznovrsnijih slobodnih aktivnosti
• Dodatna edukacija pravosudnih policajaca za rad i pristup mladima
s poremećajima u ponašanju
• Uvođenje određenog koda oblačenja odgajatelja
• Uvesti alternativne metode liječenja emocionalnih tegoba, a
korisnicima zavoda kojima je neophodna farmakološka terapija
uvesti strogi nadzor nad uzimanjem iste (vanjski stručnjaci)
• Veća međusobna suradnja i organiziranje dodatnih edukacija
stručnih djelatnika (i supervizije) kako bi se spriječila neželjena i
neadekvatna postupanja stručnih djelatnika
• Potrebna je intervencija i veći angažman nadležnog ministarstva
Prijedlozi
• Poboljšati prostorne uvjete
• U cilju kvalitetnijeg provođenja mjere potrebno je
omogućiti stručnim djelatnicima odgojnih ustanova pravo
na dodatne edukacije i supervizije
• Omogućiti korisnicima da sudjeluju u planiranju načina
rada
• Veća uključenost roditelja i zajednice
• Također, uvesti provedbu malih rehabilitativnih programa
koje bi provodili stručnjaci izvana, nevladine udruge,
studenti viših godina fakulteta pomažućih struka
• Bolji i veći agnažaman nadležnih tijela
•
Hvala na pažnji!