Transcript Djevojke [157,06 KiB]

Doživljaj institucionalnog tretmana
djevojaka s problemima u ponašanju u
odgojnoj ustanovi
Tereza Oreb
Doc.dr.sc. Marijana Majdak
Pravni fakultet
Sveučilište u Zagrebu
Studijski centar socijalnog rada
Split, 23. lipnja, 2013.
2. Cilj i istraživačka pitanja
 Cilj istraživanja:
Ispitati doživljaj institucionalnog tretmana djevojaka s
problemima u ponašanju u odgojnoj ustanovi.
 Istraživačka pitanja:
1. Kako djevojke u odgojnoj ustanovi doživljavaju odgojnu
mjeru upućivanja u odgojni dom?
2. Kako djevojke smještene u odgojnu ustanovu doživljavaju
rad stručnih djelatnika zaposlenih u odgojnom domu?
3. Metoda
 Sudionice: djevojke (14-21 godina) koje su zbog problema u ponašanju
upućene na institucionalni tretman u odgojni dom; s različitim iskustvom
života u domu i različite životne dobi
 Uzorak: namjerni uzorak (istraživanje provedeno u odgojnom domu koji
jedini u RH provodi institucionalni tretman isključivo mladih djevojaka s
problemima u ponašanju), sudjelovanje je bilo ponuđeno svima, a u
samom istraživanju sudjelovale su one djevojke koje su dale svoj pisani
pristanak za sudjelovanje u istraživanju
 Postupak istraživanja: metoda prikupljanja podataka – fokusna grupa
(dvije fokusne grupe (10 i 11 ispitanica), prosječno trajanje oko 60 minuta,
suvoditeljski par, pristanak o sudjelovanju, snimano diktafonom)
 Obrada podataka: kvalitativna analiza sadržaja
 Tijek obrade podataka: uređivanje empirijske građe  uređenje
apstraktnih kodova iz zapisa  spajanje srodnih kodova u općenitije
kategorije  definiranje relevantnih kodova i kategorija
 Etički aspekti istraživanja: istraživanje je provedeno u skladu s Etičkim
kodeksom istraživanja s djecom (2003.) i Konvencijom o pravima djeteta
(Unicef, 2013.), poštivana su načela istraživačke etike
4. Rezultati (I)
 Kako djevojke u odgojnoj ustanovi doživljavaju odgojnu mjeru
upućivanja u odgojni dom?
 Edukativne aktivnosti (edukacija u školi, radno osposobljavanje, aktivnost
učenja)
''...idemo u školu...'' (21)
 Organizirane kreativne aktivnosti (sportske aktivnosti, likovne aktivnosti,
plesanje)
''...ponedjeljkom i petkom imamo sportsku od 4 do 6, idemo u dvoranu dolje i
igramo se...'' (6)
 Nezadovoljstvo prehranom u domu (loša hrana, prisiljavanje na jedenje hrane,
ponavljanje iste hrane na jelovniku, nedostatna količina hrane, smanjenje tjelesne
mase korisnica, mogućnost dobivanja ponovljene porcije samo u određenim
slučajevima, nemogućnost jela u bilo koje doba)
''... bljutava mi je hrana...'' (8)
4. Rezultati (II)
 Nezadovoljstvo džeparcem (nedostatan džeparac, nemogućnost raspolaganja
novcem u skladu s osobnim željama korisnica)
''... 100 kuna nam nije dovoljno na mjesec...'' (20)
 Nedobrovoljni fizički rad korisnica (rad u kuhinji, prikrivanje rada korisnica)
''...ovdje mi moramo prati tacne i tanjure i sve i glancati kuhinju...'' (5)
U članku 23. Ustava Republike Hrvatske stoji odredba: ''Zabranjen je prisilni i
obvezatni rad.'' (Ustav, NN 85/10)
- pitanje dvojbene naravi
4. Rezultati (III)
 Kako djevojke u odgojnoj ustanovi doživljavaju rad stručnih djelatnika
zaposlenih u odgojnom domu?
 Negativna verbalna komunikacija stručnih djelatnika (vikanje stručnih djelatnika,
korištenje neprimjerenih riječi stručnih djelatnika, vrijeđanje od strane
odgajatelja, ucjenjivanje od strane odgajatelja)
''...počela me vrijeđati da sam đubre...'' (6)
 Korištenje fizičke sile od strane stručnih djelatnika (udaranje)
''...ima onih koji su udarili...“ (17)
Zakon o sudovima za mladež (NN 84/11) propisuje da je svrha odgojnih mjera utjecati
na odgoj maloljetnika razvijanjem njegove cjelokupne ličnosti i jačanjem njegove
osobne odgovornosti, i to tako da mu se pruži zaštita, briga i pomoć.
 Nezadovoljstvo odnosom stručnih djelatnika (neujednačen odnos, gluma pred
drugima, nesuradljivost, nezainteresiranost za korisnice, naručivanje za razgovor)
''...njoj se moraš naručit’ da bi došao s njom pričat’...'' (18)
4. Rezultati (IV)
 Neujednačenost pravila u grupama (neujednačenost pravila o konzumiranju
cigareta, toleriranje pušenja korisnica, neujednačenost u pravilu oko nošenja
računa s izlaska, pravilo oko zaključavanja spavaće sobe)
''...jedna grupa smije kupovat cigarete, a mi ne...'' (18)
 Neizvršavanje profesionalnih obveza tijekom radnog vremena (odsutnost
odgajatelja, zauzetost odgajatelja drugim aktivnostima tijekom radnog vremena,
dugotrajno pijenje kave tijekom radnog vremena, međusobno druženje
odgajatelja, nedostupnost odgajatelja, manjak komunikacije s odgajateljima)
''...mi ne možemo sa svojim odgajateljima komunicirati jer su zauzeti...'' (3)
 Neprofesionalnost stručnih djelatnika i zaposlenika (utjecaj obiteljskog života na
profesionalni život odgajatelja, iskaljivanje na korisnicama, neprofesionalno
ponašanje, neznanje odgajatelja)
''...dođem i pitam ih da mi pomognu, a oni meni da to nisu učili...'' (17)
5. Zaključak
 Korisnice odgojnog doma imaju dvojaku percepciju institucionalnog
tretmana.
 S jedne strane, navode, na primjer, postojanje aktivnosti (organiziranih
i neorganiziranih), te dobar odnos s jednim ili više odgajatelja.
 S druge strane, navode nezadovljstvo prehranom, džeparcem,
ponašanjem stručnih djelatnika, neprofesionalnošću stručnih
djelatnika i neujednačenim pravilima u grupama unutar doma.
 Ne smije se zaboraviti da se radi o nedobrovoljnim korisnicama, stoga
su njihovi negativni odgovori i nezadovoljstvo u određenoj mjeri i
očekivani, no treba pažljivo razmotriti i uporabnu svrhu ovog i sličnih
istraživanja, koja leži u poboljšavanju institucionalnog tretmana te
odnosa stručnih djelatnika koji djeluju unutar njega, kako prema
samim korisnicima, tako i prema radu općenito.
Preporuke
 Uključivanje djevojaka u planiranje jelovnika
 Omogućiti stručnim djelatnicima odgojnih ustanova pravo na dodatne
edukacije i supervizije koje bi im pomogle u radu s ovom populcijom,
 Veća međusobna suradnja unutar ustanove i s drugim tijelima
 Omogućiti korisnicama da sudjeluju u planiranju načina rada, uvođenje
više raznovrsnijih slobodnih aktivnosti, uvesti provedbu još više malih
rehabilitativnih programa
 Veća uključenost roditelja i zajednice
 Korištenje resursa zajednice: stručnjaci s fakulteta, studenti, nevladine
udruge
 Socijalni radnici?? Rad s obitelji za vrijeme mjere i praćenje nakon
mjere
6. Literatura
1.
Bakić, D. (2001.). Evaluacija institucionalnog tretmana maloljetnih delinkvenata. Doktorska disertacija. Zagreb:
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
2.
Blažeka Kokorić, S., Majdak, M. & Rumenović, M. (2011.). Primjena odgojne drame u radu s maloljetnim
počiniteljima kaznenih djela. Kriminologija i socijalna integracija, 19 (1), 99-111.
3.
Carić, A. (2006.). Provedba standarda UN za maloljetničko pravosuđe u hrvatskom maloljetničkom kaznenom
zakonodavstvu. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 43(1), 1-16.
4.
Jeđud, I. (2011.). Doprinos perspektive korisnica Odgojnog doma Bedekovčina u razumijevanju rizičnosti kod
djevojaka. Doktorska disertacija. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
5.
Koller-Trbović, N., Žižak, A. & Jeđud, I. (2010.). Radna skupina za izradu analize kao i prijedloga standarda
definiranja, utvrđivanja i praćenja poremećaja u ponašanju djece i mladih. Radni materijal. Zagreb: Ministarstvo
obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
6.
Kos, J. (2006.). Izvršavanje maloljetničkih sankcija. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 13(2), 807-865.
7.
Kusturin, S. (2002.). Potrebe mladih u odgojnim domovima. Ljetopis socijalnog rada, 9(2), 321-348.
8.
Ratkajec, G. & Jeđud, I. (2009.). Razlike u procjeni razina rizika između dvije skupine korisnika institucionalnog
tretmana. Kriminologija i socijalna integracija, 17(2), 1-14.
9.
Sklepić, I. (2011.). Doživljaj institucionalnog tretmana mladih počinitelja kaznenih djela u odgojnom zavodu
Turopolje. Diplomski rad. Zagreb: Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada.
10. United Nations Children's Fund - Unicef (2013.). Convention on the Rights of the Child. Posjećeno dana
26.04.2013. na mrežnoj stranici Unicefa: www.unicef.org.
11. Ustav Republike Hrvatske. Narodne Novine, br. 85/2010.
12. Vijeće za djecu Vlade Republike Hrvatske (2003.). Etički kodeks istraživanja s djecom. Zagreb: Državni zavod za
zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
13. Zakon o sudovima za mladež. Narodne novine, br. 84/11.
14. Žižak, A., Maurović, I. & Jeđud, I. (2010.). Povezanost procjene rizika s osobnim, obiteljskim i drugim obilježjima
maloljetnica, korisnica različitih tretmanskih programa. Kriminologija i socijalna integracija, 18(2), 1-104.