1 Uvod zdr\. psihologija HS

Download Report

Transcript 1 Uvod zdr\. psihologija HS

ZDRAVSTVENA
PSIHOLOGIJA
Prof. dr. sc. Jasminka Despot Lučanin
Katedra za zdravstvenu psihologiju
Zdravstveno veleučilište, Zagreb
I.
Ključni pojmovi
Zdravlje
 Psihologija
Pitanja za vas:
 Kako biste odredili zdravlje?
 Kako biste odredili psihologiju?
 Koje su im dodirne točke?

PSIHOLOGIJA U ZDRAVSTVU

Medicina i psihologija imaju zajednički
predmet proučavanja =
čovjek
organska stanja
psihičko funkcioniranje i
ponašanje
POVIJEST: razvoj zdravstvene
psihologije





Pretpostavke o utjecaju fizikalnih, psiholoških i socioloških
činilaca na otpornost organizma prema bolestima, kao i na
nastanak, razvoj i tijek bolesti, nalaze se već i u zapisima
starih Egipćana, Kineza, Grka…
Tradicionalno gledište o uskoj povezanosti duševnog i
tjelesnog održalo se do kraja 18.st.
Otkrića uzročnika infektivnih bolesti  biomedicinski model
zdravlja i bolesti
Kraj 19.st: brz razvoj niza znanosti  oživljavanje cjelovitog
pristupa zdravlju i bolesti – biopsihosocijalni model
SZO (1946.): “Zdravlje je stanje potpune tjelesne, mentalne
i socijalne dobrobiti.”
…povijest:…






Prva polovica 20.st.: psihologija se vezuje uz medicinu
ali primarno u području mentalnog zdravlja i psihičkih
bolesti.
Druga polovica 20.st: svestranije uključivanje psihologa
u zdravstvu, interes i za psihološke aspekte tjelesnih
bolesti.
70.-ih dolazi do šireg uključivanja psihologa u probleme
suvremene medicine zbog spoznaje da se starim,
biomedicinskim modelom ne mogu riješiti svi problemi
suvremene medicine.
U Hrvatskoj: 1987. prvi priručnik iz zdravstvene
psihologije:
Havelka, M. (1987), Zdravstvena psihologija. Zagreb:
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Uključenost u europska udruženja zdravstvenih
psihologa: EHPS - http://www.ehps.net/
Novija literatura u Hrvatskoj



Lacković Grgin, K. (2004), Stres u djece i
adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Zarevski, P., Škrinjarić, I., Vranić.A. (2005),
Psihologija za stomatologe. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Hudek Knežević, J., Kardum, I. (2006), Stres i
tjelesno zdravlje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Najnovija literatura u Hrvatskoj





Brlas, S., Gulin, M. (ur.) (2010). Psihologija u zaštiti
mentalnog zdravlja. Virovitica: Zavod za javno zdravstvo
„Sveti Rok“.
Lučanin, D., Despot Lučanin, J. (ur.) (2010).
Komunikacijske vještine u zdravstvu. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Pokrajac Bulian, A. (ur.) (2010). Pretilost – spremnost za
promjenu načina življenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Žegura, I. (2010). Psihologija koronarne srčane bolesti.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
Vuletić, G. (ur.) (2011). Kvaliteta života i zdravlje.
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku.
Zdravstvena psihologija u Hrvatskoj
danas








U području obrazovanja i znanosti – prilično
zastupljena
U području psihološke prakse – nedovoljno
zastupljena
U Hrvatskoj psiholozi zaposleni kao članovi timova
u radu s:
djecom
dijabetičarima
kardiološkim bolesnicima
onkološkim pacijentima
...?
II.

Pitanja za vas:
Što vi podrazumijevate pod pojmom
“psihološka skrb”?
Pitanja za vas:

Navedite neke od uobičajenih psiholoških
reakcija pojedinaca na bolest!
Pitanja za vas:

Na koje sve načine psiholozi skrbe za
klijente/pacijente? Gdje? Kako?
Pitanja za vas:

Zbog čega bi psihološka skrb bila jednako
potrebna klijentima kao i fizička skrb?
PROBLEMI SUVREMENE MEDICINE
KOJI DOVODE DO POTREBE ZA INTERDISCIPLINARNOM SURADNJOM
PSIHOLOGA I ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA

PROMJENE U POBOLU STANOVNIŠTVA







Nove masovne bolesti
Porast psihičkih bolesti i poremećaja
Veća osjetljivost populacije na sve sitnije simptome bolesti
Produžen životni vijek  prilagodba na kronične bolesti
PORAST TROŠKOVA U ZDRAVSTVU ≠
SVEOBUHVATNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
PORAST JATROGENIH BOLESTI
DEHUMANIZACIJA ODNOSA ZDRAVSTVENI
DJELATNIK - BOLESNIK
Uzroci dehumanizacije odnosa
zdravstveni djelatnik – bolesnik:



Povećanje medicinskog znanja 
orijentiranost na pojedine organske
funkcije
Primjena tehnologije
Nedostatno obrazovanje zdravstvenih
djelatnika
Dehumanizacija
Komunikacija?
… JE GRANA PRIMIJENJENE PSIHOLOGIJE
KOJA PRIMIJENJUJE ZNANJA, METODE I
POSTUPKE PSIHOLOŠKE ZNANOSTI U:
POVEĆANJU DJELOTVORNOSTI
ZDRAVSTVA
HUMANIZIRANJU ODNOSA U
ZDRAVSTVU
PSIHOLOGIJA U POJEDINIM
PODRUČJIMA ZDRAVSTVA




PREVENCIJA – sprječavanje nastanka bolesti:
npr. poticanje ljudi na bolje zdravstveno
ponašanje ili kontrole zdravlja;
DIJAGNOSTIKA – utvrđivanje bolesti: npr.
vještine informacijske i terapijske komunikacije;
LIJEČENJE – ublažavanje stresa, poticanje boljeg
suočavanja s bolešću, bolji odnos bolesnika i
zdravstvenih djelatnika;
REHABILITACIJA – osposobljavanje nakon
liječenja – poticati motivaciju, suradnju,
samostalnost, pružati podršku.
NAČINI PRIMJENE ZDRAVSTVENE
PSIHOLOGIJE U ZDRAVSTVU



SVAKODNEVNA SURADNJA U RJEŠAVANJU
PROBLEMA ZDRAVSTVENE PRAKSE – npr.
psihološka priprema za medicinske zahvate;
SURADNJA U INTERDISCIPLINARNIM
ISTRAŽIVANJIMA – npr. istraživanja raznih
čimbenika u nastanku malignih bolesti;
SURADNJA U OBRAZOVANJU ZDRAVSTVENIH
DJELATNIKA – npr. u komunikacijskim vještinama.
ZDRAVSTVENI PSIHOLOZI PRIMJENJUJU
PSIHOLOGIJSKA ISTRAŽIVANJA I METODE
U SVRHU:






promidžbe i očuvanja zdravlja;
prevencije bolesti:
boljeg suočavanja s bolešću;
utvrđivanja učinka psiholoških čimbenika
na tjelesne bolesti;
poboljšanja sustava zdravstvene zaštite;
oblikovanja zdravstvene politike.
GLAVNA PODRUČJA ISTRAŽIVANJA U
ZDRAVSTVENOJ PSIHOLOGIJI





ISTRAŽIVANJA MEHANIZAMA KOJI POVEZUJU
DOŽIVLJAVANJE I PONAŠANJE SA TJELESNIM
BOLESTIMA – STRES
REAKCIJE BOLESNIKA NA BOLEST I ULOGU
BOLESNIKA, PROBLEMI HOSPITALIZACIJE
UTJECAJ DOŽIVLJAVANJA I PONAŠANJA U NASTANKU
SPECIFIČNIH BOLESTI (malignih, krvožilnih,
gastrointestinalnih)
MEHANIZMI BOLI I POSTUPCI OTKLANJANJA BOLI
PRIDRŽAVANJE ZDRAVSTVENIH PREPORUKA I
SAVJETA
ŠTO SVI DJELATNICI U
ZDRAVSTVU TREBAJU ZNATI?




Rad s klijentima i pacijentima vrlo je
složen i zahtjevan u psihološkom smislu.
Uspješnost djelovanja ovisi o:
Uspostavljanju dobrog ljudskog odnosa
s klijentom;
Čuvanju vlastitog tjelesnog i psihičkog
stanja - sprječavanje izgaranja na poslu.
Psihološka skrb o klijentima
uključuje:
1. Osviješćenost o psihološkim pojavama:
Slušanje klijenta/bolesnika,
Komunikacija usmjerena na klijenta,
Zamjećivanje psihičkog stanja klijenta.
2. Intervencije - opažanje i nadziranje klijenta:
Informiranje i edukacija,
Emocionalna podrška,
Savjetovanje,
Podrška, zauzimanje, upućivanje.
3. Psihološki tretmani i terapija
SURADNJA ZDRAVSTVENIH
DJELATNIKA I PSIHOLOGA:





u edukaciji i istraživanjima – o zdravlju;
u obavješćivanju i promicanju – podizanje
zdravstvene svijesti ljudi;
u procjeni klijenata – “teški” klijenti,
anksiozni, depresivni, prestrašeni;
u timskom radu – suradnja s drugim
suradnicima, strukama i sl.;
u radu na sebi – sprječavanje izgaranja.
UČINCI PRIMJENE PSIHOLOŠKIH
ZNANJA NA ISHODE LIJEČENJA:




povećava se uspješnost liječenja - brže i točnije
dijagnoze, manje specijalističkih pretraga,
bolesnici se više pridržavaju uputa o liječenju –
veća motivacija bolesnika,
skraćuje se trajanje liječenja,
ubrzava se oporavak bolesnika – bolesnik je
spremniji na promjenu životnog stila.
KORISTI OD STJECANJA PSIHOLOŠKIH
ZNANJA ZA STRUČNE DJELATNIKE:
 bolja suradnja klijenta i stručnog djelatnika kroz
veće povjerenje klijenta,
 veće zadovoljstvo klijenta i stručnog djelatnika.
 ugodnije ozračje na poslu, gdje provodimo većinu
vremena u danu,
 bolji odnosi i suradnja s drugim djelatnicima,
 veća motivaciju za posao,
 bolji rezultati rada,
 veće osobno zadovoljstvo poslom,
 veće ukupno zadovoljstvo samim sobom!
Havelka, M. (1998.): Zdravstvena
psihologija. Naklada Slap, Jastrebarsko
POGLAVLJA:
 Psihologija u zdravstvu
 Komunikacija u zdravstvu
 Socijalna potpora, obitelj i samozaštita u unapređenju
zdravlja i liječenju bolesti
 Stres i tjelesno zdravlje
 Tjelesni nedostaci, bolesti i psihička stanja
 Psihološke teškoće bolesnika u bolnici
 O boli
 Zdravstvena psihologija i starenje
 Psihološke pojavnosti neizlječivih bolesti
 Zdravstvena psihologija i posao
 Etička pitanja u zdravstvenoj psihologiju