Transcript Stigmatiziranost maloljetnih počinitelja kaznenih djela u Hrvatskoj i
STIGMATIZIRANOST MALOLJETNIH POČINITELJA KAZNENIH DJELA OD STRANE NJIHOVIH VRŠNJAKA U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI
Marijana Majdak Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu Studijski centar socijalnog rada Mirjana Sabljo Centar za socijalni rad Posušje Ilija Krišto Centar za socijalni rad Posušje i Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Sudij socijalnog rada
Delinkventni maloljetnik
= zakonski termin / etiketa za maloljetnu osobu koja zbog počinjenog kaznenog djela prolazi postupak pred nadležnim državnim institucijama (DO/županijsko tužiteljstvo i sud), te joj se nakon provedenog postupka određuje mjera u skladu sa Zakonom = formalna stigmatizacija
Etiketiranje
– pridodavanje etikete “oznake”, pozitivne ili negativne, formalno i neformalno etiketiranje
Stigma
(grč. žig, znamenje, sramota, ruglo) negativna etiketa, nositelj je manje vrijedan od drugih, predstavlja socijalni konstrukt i uključuje: 1. prepoznavanje različitosti na temelju neke oznake i 2. obezvređivanje osobe koja je nositelj te oznake
Stigmatizacija
je posljedica negativnog etiketiranja Stigmatizacija je povezana sa stavovima, predrasudama i stereotipima Posljedice stigmatizacije: obezvređivanje, omalovažavanje, lošije samopoštovanje i samopoimanje, nedostupnost sredstava i mogućnosti koje su dostupne ostalim mladima
U Hrvatskoj: Kazneni Zakon RH, Zakon o prekršajima, Zakon o sudovima za mladež RH Narodne Novine 111/97, 27/98, 12/02, Zakon o izvršenju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje Narodne Novine 153/09 U BiH: Kazneni zakon Federacije BiH Službene novine Federacije BiH, br.36/03, 37/03, 21/04 i 18/05. , Zakon o kaznenom postupku Federacije BiH , Zakon o izvršenju kaznenih sankcija Federacije BiH , Odluka o primjeni odgojnih mjera prema maloljetnicima Službene novine Federacije BiH, br.06/09 Statistički podaci pokazuju da je i u Hrvatskoj i u BiH trend primjene alternativnih mjera prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela: Primjena načela oportuniteta ili svrhovitosti Izvansudska nagodba Najčešća sudska mjera u obje države je: Pojačana briga i nadzor Posebne obveze
Saznanja koja imamo na osnovu istraživanja provedenih u svijetu pokazuju slijedeće:
Negativne/stigmatizirajuće reakcije na društveno neprihvatljivo ponašanje maloljetnika utječu na njihovo samopoštovanje (Kaplan i Johnson, 1991.), samopoimanje (Harris, 2006.), školovanje (Bodwitch, 1993.), učestalije delinkventno ponašanje (Adams i sur., 2003., Gray-Ray i Ray, 2003.), smanjene životne šanse u budućem životu (Bernburg i Krohn, 2003; Hirschfield, 2004.)
Saznanja vezana uz to od koga stigmatizacija dolazi pokazuju da:
stigmatizacija od strane roditelja najzanačajniji je prediktor delinkvencije (Aultman i Wellford, 1979., Matsueda, 1992.) stigmatizacija od strane roditelja, nastavnika i vršnjaka utječe na veću uključenost u delinkventno ponašanje (Adams, Robertson, Gray Ray i Ray, 2003.) te se smatra najznačajnijim prediktorom ozbiljne delinkvencije maloljetni počinitelji kaznenih djela u Hrvatskoj doživljavaju najviše stigmatizirajućih reakcija od strane nastavnika, roditelja i rođaka (Majdak, 2009.)
Odnos stigmatizacije i slike o sebi
Sliku o sebi (samopoimanje i samopoštovanje) stvaramo u interakciji s drugima (Landry, 2002.) U adolescenciji, kada je naglašen razvoj identiteta, slika o sebi je vrlo važna i određuje ponašanja ali i reakcije drugih ljudi Recipročni determinizam (Bandura, 1979.) Ponašanje Uloga Vlastita očekivanja Očekivanja drugih Samoispunjavajuće proročanstvo (Merton, 1949.), koncept bihevioralne potvrde (Snyder, 1984.), “Rosenthalov efekt” (Rosenthal, 1968.) – naša uvjerenja o nekome mogu se ostvariti jer našim ponašanjem potaknemo da se ona ostvare
Teorijska utemeljenost
teorije etiketiranja ekološke teorije teorija simboličkog interakcionizma teorije učenja teorija subkulture teorija akumulacije nepovoljnosti
Cilj istraživanja:
Ispitati stigmatizaciju maloljetnih počinitelja kaznenih djela u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od strane njihovih vršnjaka (polaznika srednjih škola) Problemi istraživanja: 1.
Ispitati razinu stigmatizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela od strane njihovih vršnjaka u Hrvatskoj i BiH na ukupnom rezultatu i po subskalama
2. Provjeriti razliku između razine stigmatizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela od strane njihovih vršnjaka prema državnoj pripadnosti H2 Očekujemo da neće postojati razlika u razini stigmatizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela od strane njihovih vršnjaka prema državnoj pripadnosti na ukupnom rezultatu na Upitniku stigmatizacije kao ni na subskalama Upitnika
3. Ispitati razliku između razine stigmatizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela od strane njihovih vršnjaka prema školskom usmjerenju H3 Očekujemo da će da će polaznici srednjih strukovnih škola u manjoj mjeri stigmatizirati maloljetne počinitelje kaznenih djela nego polaznici gimnazija (Radin, 2002., Blažeka 2002, Družić Ljubotina 2004., Majdak 2009.)
Sudionici istraživanja
Polaznici srednjih škola u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj (2 strukovne škole i 2 gimnazije u obje države)
Škola Gimnazija Strukovna Ukupno Hrvatska BiH Ukupno 84 75 159 73 73 146 157 148 305
Sudionici
Spol i dob sudionika
Škola Gimnazija Strukovna Ukupno M 112 119 231 Ž 47 27 74 Škola Gimnazija Strukovna Ukupno Ukupno 159 146 305 14-16 71 70 141 17-19 Ukupno 88 159 76 164 146 305
Instrumenti
1.
Uvodni dio pitanja o sociodemografskim podacima
(dob, spol, škola, ponavljanje razreda, s kim živi, bračnost roditelja, zaposlenost roditelja, obrazovanje roditelja, materijalno stanje obitelji, broj braće i sestara, red rođenja, prethodni tretman obitelji u Centru za socijalnu skrb, prethodno izrečene mjere maloljetniku za kazneno djelo) 2.
Upitnik za procjenu razine neformalne stigmatizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela od strane vršnjaka (UNS-A), autorice Majdak i Kamenov, 2006.
mjeri razinu stigmatizacije od strane vršnjaka na tri faktora (35 čestica): F1negativan odnos prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela(15 čestica, Cronbach alpha 0,89), F2 pozitivan odnos prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela (11 čestica, Cronbach alpha 0,81), F3 uvjerenja o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela (9 čestica, Cronbach alpha 0,82).
Cronbach alpha za cijelu skalu je 0,91. Rezultat se može kretati od 35 175. Veći rezultat predstavlja negativniji stav prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela.
Metoda i obrade podataka
Deskriptivna statistika sudionika za ispitivanje socio demografskih obilježja Hi-kvadrat test za ispitivanje razlike u socio-demografskim obilježjima sudionika prema vrsti školskog usmjerenja i prema pripadnosti sudionika državljanstvu BiH i Hrvatske T-test za ispitivanje razlike u razini stigmatizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela prema vrsti školskog usmjerenja i prema pripadnosti sudionika državljanstvu BiH i Hrvatske
Rezultati
Rezultati: Socio demografska obilježja sudionika prema državnoj pripadnosti
Prema pripadnosti državi BiH ili Hrvatskoj provedbom Hi-kvardrat testa pronađene su statistički značajne razlike između maloljetnika u BiH i Hrvatskoj u slijedećim socio-demografskim obilježjima Spol (među maloljetnicima u Hrvatskoj manji je broj djevojaka /NŽ=50/ nego među maloljetnicima u BiH /NŽ=74, ukupni N sudionika 305) hi kvadrat=0,00 Dob (najveći broj mlt. je u dobi od 17-19 godina, maloljetnici u Hrvatskoj u prosjeku su stariji od maloljetnika u BiH, prosječna dob mlt. u H=17 i 18, a u BiH=15 i 16) hi-kvadrat=0,00 Bračnost roditelja (najveći broj roditelja mlt. su u braku, kod mlt. u Hrvatskoj veći je broj roditelja koji su rastavljeni, ne žive zajedno i nisu u braku u odnosu na BiH, a u BiH nema rastavljenih roditelja ali ima više slučajeva gdje je jedan roditelj umro u odnosu na Hrvatsku) hi-kvadrat=0,02 Zaposlenost majke majka je u većem broju nezaposlena nego kod mlt. u Hrvatskoj) hi kvadrat=0,00 (najveći broj majki mlt. su zaposlene, kod mlt. u BiH
Rezultati: Socio sudionika demografska obilježja
Nastavak........
Obrazovanje majke (u najvećem broju majke mlt. imaju srednjoškolsko obrazovanje, kod mlt. u BiH majke su nešto obrazovanije u odnosu na majke mlt. u Hrvatskoj) hi-kvadrat=0,00 Koje je mlt. dijete po redu rođenja (u najvećem broju mlt. je najstarije ili drugo po redu dijete u obitelji, u BiH mlt. je u većem broju treće, četvrto i peto dijete u obitelji u odnosu na mlt. u Hrvatskoj) hi-kvadrat=0,00 Prethodni tretman obitelji maloljetnika u Centru za socijalnu skrb tretmanu CZSS nego kod mlt. u BiH) hi-kvadrat=0,04 (kod najvećeg broja mlt. obitelji nije prethodno bila u tretmanu Centra za socijalnu skrb, kod mlt. u Hrvatskoj u nešto većem broju je obitelj bila u Ranije izrečena mjera državnog odvjetništva ili suda maloljetniku (najvećem broju mlt. nisu ranije bile izricane mjere od DO ili suda, među mlt. u Hrvatskoj veći je broj onih kojima su bile izricane novčane kazne ili posebna obveza humanitarnog rada u odnosu na mlt. u BiH) hi-kvadrat=0,00
Rezultati: Socio demografska obilježja sudionika prema školskom usmjerenju
Prema školskom usmjerenju provedbom Hi-kvardrat testa pronađene su statistički značajne razlike između maloljetnika koji polaze gimnaziju i maloljetnika koji polaze strukovnu školu u slijedećim socio demografskim obilježjima Spol (u strukovnim školama puno je manje maloljetnica nego maloljetnika) hi-kvadrat=0,01 Dob (Najveći broj maloljetnika u gimnazijama je u dobi od 17 i 16 godina a u strukovnim školama 18 godina) hi-kvadrat=0,00 Ponavljanje razreda (najveći broj maloljetnika u uzorku nije ponavljao razred, jednom ili više puta su razred ponavljali češće polaznici strukovnih škola) hi-kvadrat=0,00 Prethodni tretman obitelji maloljetnika u Centru za socijalnu skrb polaznika strukovnih škola češće su bile u tretmanu CZSS nego obitelji polaznika gimnazija) hi-kvadrat=0,02 (obitelji Izricane ranije mjere maloljetniku bile izricane mjere od strane DO ili suda zbog počinjenog kaznenog djela) hi-kvadrat=0,01 (polaznicima strukovnih škola češće su
Percepcija maloljetnih počinitelja kaznenih djela u Hrvatskoj i BiH od strane vršnjaka/stigmatizacije
Upitnik stigmatizacije
F1
odbacivanje
F2 F3
prihvaćanje uvjerenja
Ukupno
Državna pripadnost
Hrvatska BiH Hrvatska BiH Hrvatska BiH Hrvatska BiH
N
157 148 157 148 157 148 157 148
M
36,07 41,20 30,83 30,30 29.74
31,62 96,64 103,39
df p 298,18 0,00 302,97 0,57 301,23 0,05 299,69 0,00
Percepcija maloljetnih počinitelja kaznenih djela od strane vršnjaka prema školskom usmjerenju
Upitnik stigmatizacije
F1
odbacivanje
F2 F3
prihvaćanje uvjerenja
Ukupno
Državna pripadnost
Gimnazija Strukovna Gimnazija Strukovna Gimnazija Strukovna Gimnazija Strukovna
N M
159 145 159 146 159 146 159 145 39,00 38,06 29,54 31,69 31,05 30,23 99,59 100,25
df p 298,50 0,51 302,65 0,02 300,42 0,40 300,69 0,76
Zaključak
Sociodemografski podaci pokazuju da
srednjoškolci u Hrvatskoj u odnosu na srednjoškolce u BiH dolaze u većem broju iz obitelji gdje su roditelji rastavljeni, ne žive zajedno i nisu u braku, obitelji su češće bile u tretmanu CZSS zbog nekih poteškoća i češće su im bile izricane mjere DO ili suda, dok kod srednjoškolaca u BiH su majke obrazovanije ali i u većem broju nezaposlene nego kod srednjoškolaca u Hrvatskoj
Srednje strukovne škole u manjem broju pohađaju djevojke a u većem dečki, srednjoškolci u strukovnim školama prosječno su stariji nego srednjoškolci u gimnazijama, češće ponavljaju razred, češće su im obitelji bile u tretmanu CZSS i češće su im bile izricane mjere DO ili suda Stigmatizacija
Srednjoškolci ukupno gledajući imaju stigmatizirajuće reakcije prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela (vrijednosti se kreću prema višima).
Maloljetne počinitelje kaznenih djela manje stigmatiziraju srednjoškolci u Hrvatskoj i polaznici strukovnih škola
Preporuke
Edukacija i senzibilizacija medija i javnosti Edukacija i senzibilizacija nastavnika i srednjoškolaca o tome koji su to rizici koji dovode do društveno neprihvatljivog ponašanja mladih, te kako vršnjaci mogu pomoći u prevenciji i suzbijanju društveno neprihvatljivog ponašanja Veća uključenost socijalnih radnika u prevenciju društveno neprihvatljivog ponašanja mladih, veća suradnja sa školama: Školski socijalni rad?