Transcript Holandija
Bosna CARDS / Obuka u oblasti statistike Tužilaštvo/ Sudovi Sesija 2, 22.novembar Pregled Sistema krivičnog pravosuđa i statistike - Uvod With funding from the European Union DEVELOPMENT OF MONITORING INSTRUMENTS FOR JUDICIAL AND LAW ENFORCEMENT INSTITUTIONS IN THE WESTERN BALKANS 2009-2011 Phase three – Training Kontekst Prvi korak u organizovanju statističkih podataka jeste utvrditi organizacionu strukturu (Pravosudnog Sistema i Statistike) i utvrditi upotrebu i korisnike statističkih podataka: to je posebno komplikovano u BiH zbog postojanja različitih entiteta i različitih pravosudnih organa. Uloga i organizacija Tužilaštva i Sudova • Imaju veliki uticaj na oblast statistike. • To je jasno kada uzmemo u obzir različita područja nadležnosti? • Tri primjera: – Njemačka – Holandija (obje sa agencijama za krivično gonjenje kao BiH) i – Engleska (sa nedavno uspostavljenim sistemom tužilaštva sa manjim ovlastima i slabom prepoznatljivosti u javnosti) Njemačka i Holandija Evidentiranih Osumnjičeni počinitelji kaznenih djela Odluke/rješenja tužilaštva ‘‘Osuđeni’ Njemačka 7976 (100) 1067 (13) Holandija 7663 (100) 960 (13) Engleska 11078(100) 612 (6) •2003. god., na100,000 stanovnika • ‘Osuđeni’ obuhvata sve slučajeve gdje je počiniteljima izrečena zakonska kazna (npr. Strafbefehl, na holandskom ‘transactie’) Njemačka i Holandija Registrovanih Osumnjičeni počinitelji kaznenih djela Odluke tužiteljstva ‘Osuđeni’ Njemačka 7976 (100) 2858 (36) 5784 (73) 1067 (13) Holandija 7663 (100) 1280 (17) 960 (13) Engleska 11078(100) 2525 (23) 1018(9) 874(8) 1797 (23) •2003. god., na100,000 stanovnika • ‘Osuđeni’ obuhvata slučajeve gdje su počinitelji dobili ‘kaznu’ (Strafbefehl, na holandskom transactie’, engleskom caution) opomena 6000 USA 5000 4000 Greece 3000 North/West Turkey South Monaco Central Finland England & Wales East az ak hs ta Be n la ru U s kr ai ne Li th ua ni a 2000 1000 K Prosecutions per 100,000 Belgium Russia Latvia Moldova Georgia 0 0 5 10 15 20 Prosecutors per 100,000 25 30 35 1800 Canada Sweden 1500 the Netherlands Prosecutions per 100,000 Scotland Poland 1200 Croatia Northern Ireland Hungary Macedonia, FYR Portugal Luxembourg Slovenia Czech Republic North/West South Italy 900 Estonia Germany Iceland Ireland 600 Central Slovakia East Denmark Kyrgyzstan Bulgaria Romania 300 Albania Cyprus Malta Azerbaijan 0 0 3 6 9 Prosecutors per 100,000 12 15 Uloga i organizacija Tužilaštva i Sudova • Funkcija/uloga može biti drugačija za različita kaznena djela • Zbog toga i organizacija statističkih podataka može biti različita. • Holandija: tri tipa: upravni prestupi/prekršaji/ krivična djela • Engleska: optuživa/prekršaji • BiH (diskusija o strukturi kaznenih djela) Vrste kaznenih djela, Engleska • Legalno: Kaznena djela se dijele na optuživa i prekršaje: – Optuživa se moraju poslati direktno na viši sud – Prekršaje mogu riješiti niži sudovi ili policija (fiksnom kaznom ili opomenom) • Međutim, u praksi, i procesno pravo i praksa evidentiranja statistike su dosta slični pa je teško razlikovati različita krivična djela. Kategorija A Prekršaji Kategorija B Krivična djela Kategorija C Gotovo svi saobraćajni prekršaji: prekoračenje brzine, nepoštivanje saobraćajnih znakova i sl. Rješavaju se administrativno Prekršaji (admin) Wet Mulderzaken Kategorija A Prekršaji Kategorija B Krivična djela Kategorija C Prekršaji (admin) Prekršaji Privredni i okolišni prekršaji Krivična djela Svi krivična djela: sve vrste krađe, sva nasilna djela, itd. Takođe neki saobraćajni prekršaji (vožnja pod dejstvom) Kategorija B ‘Zločini’ Rechtbankzaken Kategorija C Svi drugi prekršaji (vožnja bez osiguranja, u pijanom stanju, kršenje javnog reda i mira, itd..) Prekršaji (admin) Prekršaji Krivična djela Prekršaji (drugo) Kantonzaken Kategorija B ‘Zločini’ Preksršaji (admin) Prekršaji Prekršaji (drugo) Krivična djela ‘Krivična djela’ 12000000 10000000 8000000 C: Crimes 6000000 B: Misdemeanors (other) A: Misdemeanors (admin) 4000000 2000000 0 Police input Offenders Prosecution input Courts Uloga i organizacija tužilaštva i sudova • Funkcija/uloga može biti drugačija za odrasle i maloljetnike i za ozbiljna/druga krivična djela • Zbog toga i organizacija statističkih podataka može biti drugačija. • Holandija: Gotovo nema razlika • Engleska: 1998-2012 posebna statistika za maloljetnike ali YJB (Odbor za maloljetničku pravdu) će biti ukinut i moguće je da će statistika biti kao i u Holandiji (tj. ista kao i za odrasle) • Engleska: različite statistike za različite sudove. • BiH (Diskusija o ulozi i organizaciji sudova) Uloga i organizacija tužilaštva i sudova • Da li tužilaštvo predmete dobija uvijek i samo od policije? • Da li tužilaštvo drži monopol nad procesuiranjem predmeta? • Holandija: takođe i druge istražne agencije. Tužilaštvo ima monopol (Holandija): Visok % (Eng) • Bosna (Razgovor o vezi između tužioca i suda) Uloga i organizacija tužilaštva i sudova • Može li policija/tužilaštvo izreći sankcije kao i sudovi? • U teoriji ili u praksi? • Holandija: Policija samo u teoriji ali u praksi tužilaštvo može, i to čini u velikom broju predmeta. • Engleska: Policija može dati opomenu i fiksne kazne, obično bez savjetovanja sa tužiocem: tužilac daje savjete o opomenama ali u veoma malom broju slučajeva. • Bosna (Diskusija o tome ko može nametnuti sankcije) Uloga i organizacija tužilaštva i sudova • Da li su predmeti bez poznatog počinioca dio radnog opterećenja tužioca? • Holandija: Ne • Engleska: Ne • Bosna (Diskusija o ‘ slučajevima bez poznatih osumnjičenih’) • Da li postoji samo jedna jurisdikcija? • Holandija: Da; Njemačka: Ne; UK: Ne • Bosna: nekoliko entiteta Uloga i organizacija tužilaštva i sudova • Da li postoji centralizovan registar kaznenih evidencija? • Holandija: Da. • Engleska ima Police National Computer državnu policijsku bazu za istrage, ali rijetko za statistiku • Bosna i Hercegovina (Diskusija o centralizovanim registrima) Organizacija statističkih podataka • ‘Monitoring podataka’ ima tri aspekta: • Operativne informacije Konkretni podaci o vođenju specifičnog slučaja • Upravljanje informacijama Podaci za nadgledanje izvedbe organizacija • Statistički podaci Podaci za istraživanje i politike • Iako bi, u idealnim uslovima, ove podatke trebali dobijati iz jednog izvora podataka, upotreba i korisnici su potpuno drugačiji • Ja ću govoriti o statistici, osim ako ne naglasim drugačije Organizacija statističkih podataka • Kako bi unaprijedili vrijednost krivično pravnih statističkih podataka, prikupljanje, analiza i objavljivanje podataka treba da bude dobro koordinirano između različitih agencija. • U tom slučaju moguće je koristiti zajedničke klasifikacije, procedure sakupljanja podataka i IT sisteme • Dobru statističku praksu možemo dijeliti • Poruke koje dobijemo putem statističkih podataka možemo dijeliti sa drugim agencijama • Možemo uspostaviti jedinstven pristup analizi • Možemo uspostaviti jedinstven pristup objavljivanju, što bi poboljšalo korisnost statističkih podataka i njihovo postojanje može postati poznato široj javnosti. Moguća uloga Centralnog Ureda za Statistiku (CSO) • Centralni ured za statistiku (CSO) je u mnogim zemljama mjesto u kojem je koncentrirano iskustvo o statistici. • Stoga ovaj Ured može imati glavnu ulogu u razvoju i prikupljanju krivično pravnih statističkih podataka • CSO može pomoći da – Omogući razgovor o zajedničkim problemima – Podijeli pozitivna iskustva između pravosudnih tijela/agencija – Razvije statističke kapacitete u različitim pravosudnim tijelima/agencijama • Ako CSO iz bilo kojeg razloga ne može preuzeti ovu ulogu, jedna od agencija bi je trebala preuzeti, npr. Odjel za statistiku Ministarstva pravde Razlozi za i protiv Centralnog Ureda za Statisiku (CSO) • Prednosti: – – – – – Uniformiranost Efikasnost Viđena je kao više nezavisna Statistika je njihov glavni posao Veza sa ostalim statističkim podatcima • Nedostaci: – Vremenski okviri – Detaljnost – Poznavanje oblasti Krivičnog prava Potreba za Odborom za krivično pravnu statistiku • Razgovore o zajedničkim temama vezanim za statistiku treba voditi u odboru ili sličnom forumu • Svi relevantni krivično pravni organi trebaju biti zastupljene u ovom forumu • Odbor treba odgovarajuće resurse i sastav na visokom nivou kako bi rukovodstvo krivično pravih organa ozbiljno shvatilo njegove zaključke • Uloga odbora treba biti jesno definirana a njegovim razvojem treba rukovoditi najviše rukovodeće strukture Prijedlozi za rutinski rad odbora za statistiku • Odbor se treba sastati bar tri puta godišnje • Ključne stavke trebaju obuhvatati izvještaje svake agencije o: o o o o o Napretku u razvoju prikupljanja statističkih podataka Napretku u dosljednosti klasifikacija Napretku o novim analizama i publikacijama Definiranje politika na osnovu statističkih podataka Razvoju infrastrukture, uključujući nove članove osoblja, treninge, nove analize, nove IT. • Zapisnici sa sastanaka trebaju biti postavljeni na web stranicu s ciljem transparentnosti. Prijedlozi za periodične aktivnosti odbora za statistiku • Sprovedite istraživanje među višim rukovodiocima, kako bi utvrdili koji bi statistički podaci bili korisni za razvoj politika, ali još nisu dostupni. • Objavite različitosti u radu agencija kako bi potakli usklađivanje. • Pozovite višeg zvaničnika, na nivou sudije ili komesara da se obrati odboru i iznese svoje viđenje o statistici. • Proučavanje krivično pravnih statističkih podataka iz drugih zemalja može potaći razvoj dobre prakse • Surađujte sa drugim zemljama iz regije koje imaju slične probleme. Integritet statističkih podataka Statistički podaci moraju biti prilagođeni za određenu svrhu: kako bi zadovoljili kriterije dobrog integriteta statističkih podataka neophodno ih je: • Sakupiti odgovarajućom učestalošću : npr. svakog mjeseca • Pročitati brzo, u protivnom njihova vrijednost drastično opada • Moraju biti interno dosljedne i dosljedne sa prethodnim podacima. ( npr. izlazna informacija tužiteljstva mora biti u skladu sa ulaznim informacijama suda) • Procesi i prikupljanja podataka i revizije postojećih ili prethodnih statistika moraju biti transparenti • Moraju biti dostupne javnosti i medijima. Upotreba i korisnici statističkih podataka Podaci o krivičnim djelima • Mogu se koristiti u različite svrhe: rješavanje počinjenih krivičnih djela (znamo da je krivac uvijek muž), sprječavanje krivičnih djela (lokalno, ali i uopšte), izrada politika, planiranje budžeta, obavještavanje šire javnosti, itd. Rukovođenje informacijama: • Radno opterećenje i resursi kako bi optimizirali procese • primjeri – Broj slučajeva po članovima osoblja – (Očekivani izlazni podaci prema očekivanom vremenu procesuiranja) Korisnici: rukovodioci agencija, tužilaštvo, sudovi Upotreba i korisnici statističkih podataka Statistika(1), odgovornost: • Uopštene informacije uglavnom o broju premeta/ počinilaca kaznenog djela • Npr.: – Sankcije u odnosu na vrstu krivičnog djela – Broj krivičnih gonjenja/osuđujućih presuda u odnosu na vrstu krivičnog djela Korisnici: parlament, mediji, međunarodna tijela, šira javnost Statistika (2), istraga: • Specifične informacije za krivičnu istragu i izrada politika • Npr.: – Recidivisti – Razvoj djela prema vrsti Korisnici: savjetnici za izradu politika, istraživači Upotreba i korisnici statističkih podataka Neki primjeri: • Monitoring stope recidivizma po grupi počinitelja kaznenog djela (potrebni podaci iz svih agencija kako bi se uspostavio precizan sistem) • Predviđanje zatvorskih kapaciteta (potrebni podatci iz svih agencija) • Ocjena mjera i politika ( potrebni podaci zavise od politike koja se razmatra) Arhitektura statističkih podataka Odakle dolaze podaci? • Nekoliko mogućnosti: – Grupiranje podataka/ detaljni podaci – (Djelimično) ručni/ potpuno automatizovani – Direktni pristup administrativnom sistemu / Periodični ili indirektni pristup – Izvod/ Promjena poruka Protok podataka, Holandija COMPAS: Administrative system used in 19 PS offices Information from appeal courts Special interface for CBS Mgmt Info System for 19 PS offices Interface for Criminal Record Register CBS Statistics Mgmt Info System for Central Prosecutor Office Central Criminal Record Register OMDATA (WODC) Crimes only Crimes and misdemeanors OBJD (WODC) Arhitektura statističkih podataka • Detaljni podatci su poželjni. Fleksibilni su, pogodni za istraživanje. Ali postoje pitanja vezana za poštivanje privatnost. • Potpuno automatizovana djeluje ekonomski isplativije. Ali po mom dosadašnjem iskustvu slabijeg je kvaliteta! • Direktan pristup je prevelik teret za primarni administrativni sistem. Takođe, IT arhitektura je više komplikovana. Sa periodičnim ili indirektnim pristupom postoje dvije opcije: • Jednom mjesečno/ sedmično/ … pravi se sažetak iz primarnog sistema • Svaki put kada se nešto važno desi u vezi sa slučajem (input, prosecution decision, court verdict, …) to se zapisuje privremeni bufffer.