Transcript Teorije ponašanja potrošača I Teorija granične korisnosti

Teorije ponašanja potrošača I
Teorija granične korisnosti
Teorije ponašanja potrošača

Kardinalistički pristup


Teorija granične korisnosti
Ordinalistički pristup


Teorija indiferencije
Teorija otkrivene preferencije
Teorija granične korisnosti

Povijesni razvoj:

Gossenovi zakoni


“zakon zasićenosti potreba” i “zakon opadajuće
granične korisnosti”
“zakon izravnanja razine granične korisnosti”
Zakon opadajuće granične
korisnosti
Količina
1
2
3
4
5
6
7
8
TU
6
11
15
18
20
21
21
20
MU
6
5
4
3
2
1
0
-1
AU
6
5.5
5
4.5
4
3.5
3
2.5
Zakon opadajuće granične
korisnosti

Potražnja za nekim dobrom određena je
njegovom
GRANIČNOM KORISNOŠĆU
Potrošačev višak

Smisao razmjene:
pozitivna razlika između korisnosti robe i
korisnosti novca
Procjena viška korisnosti
A) pomoću ukupne korisnosti
Ako p = 3, potrošač kupuje 4 jedinice
(p = MU)
Odriče se 4 x 3 = 12 jedinica korisnosti
Dobiva 18 jedinica ukupne korisnosti
(6+5+4+3=18)
CS = 18 – 12 = 6

Procjena viška korisnosti
B) pomoću prosječne korisnosti
kod 4 jedinice:
AU = 4.5 (MU = 3) 4.5 > 3 za 1.5
4 x 1.5 = 6
TCS (ukupni potrošačev višak) = 6
ACS (prosječni potrošačev višak) = 1.5

Potrošačev višak

... je višak cijene koju bi potrošač bio
spreman platiti iznad one cijene koju
stvarno plaća radije nego da ostane bez
nekog dobra
Zakon izravnanja granične korisnosti
i ravnoteža potrošača

Problem:
izbor kombinacije proizvoda kojom u
granicama raspoloživog dohotka i pri
datim cijenama potrošač maksimizira
korisnost
Dohodak potrošača=13 novčanih jedinica
Zakon izravnanja granične korisnosti
i ravnoteža potrošača
Količina A
1
2
3
4
5
6
7
8
MUA
50
45
40
35
30
25
20
15
Količina B
1
2
3
4
5
6
7
8
MUB
40
36
32
28
24
20
16
12
Zakon izravnanja granične korisnosti
i ravnoteža potrošača
1.
2.
3.
4.
50
45
40
40
>
>
=
>
40
40
40
36
(A)
(A)
(B)
(A)
Rješenje: 13 = 7A + 6B
Zakon izravnanja granične korisnosti
i ravnoteža potrošača
MU1/p1=MU2/p2=...=MUn/pn=MUI/pI ...(1)
MUI = granična korisnost novčanog
dohotka
pI = cijena novca (= 1)
Zakon izravnanja granične korisnosti
i ravnoteža potrošača
Opći princip:
MUi = MUI X Pi ............(2)
S obzirom da je
MUI = const. i cijena novca pI = 1
slijedi da je
MU1/p1=MU2/p2=....=MUn/pn=1
Zakon izravnanja granične korisnosti
i ravnoteža potrošača
Ravnotežna solucija:
svaka novčana jedinica dohotka uložena
u kupovinu svakog dobra donosi
potrošaču jednaku korisnost
(Do kupovine dolazi ako vrijedi
MUi > MUI x pi )
Zakon izravnanja granične korisnosti
i ravnoteža potrošača
Uvodimo cijene:
pA = 2
pB = 1
I = 16 novčanih jedinica
Zakon izravnanja granične korisnosti
i ravnoteža potrošača
Količina A
1
2
3
4
5
6
7
8
MUA
40
35
30
25
20
15
10
5
Količina B
1
2
3
4
5
6
7
8
MUB
30
26
22
18
14
10
6
2
Zakon izravnanja granične korisnosti
i ravnoteža potrošača
Princip:
granična vrijednost mora biti ista u svim
upotrebama
MUA/pA = MUB/pB
ili
20/2 = 10/1
(npr. 5 kg i 6 l)
Zaključci:

Ako su date krivulje potražnje i cijene
svih dobara, potrošačev dohodak
odlučuje o strukturi efektivne
potrošačeve potražnje
Zaključci:

Ako neko dobro za više potreba
(novac), ukupna korisnost (TU) je
maksimalna kada je granična korisnost
(MU) tog dobra u svim upotrebama
izjednačena
Zaključci:
Da bi se postigla optimalna solucija za
potrošača (max korisnost) granična
korisnost svakog dobra koje se kupuje
(korisnost zadnje jedinice) mora biti
proporcionalna cijeni te jedinice
(u protivnom bi se ukupna korisnost (TU)
moga povećati realokacijom jedinica
novčanog dohotka)

Teorije ponašanja potrošača II
Teorija indiferencije
Ponašanje potrošača
Tri pitanja:
1) Kako potrošačeve preferencije
određuju potražnju?
2) Kako potrošači alociraju dohodak na
kupnju različitih dobara?
3) Kako potrošači čiji je dohodak
ograničen odlučuju koju kombinaciju
dobara kupiti?
Ponašanje potrošača
Tri koraka:
1) Preferencije
2) Budžetsko ograničenje
3) Ravnoteža potrošača
Preferencije

Subjektivna kategorija

Definira se kao binarna relacija

≿
U ekonomiji se naziva relacija
preferencije (omogućuje usporedbe
parova alternativa)
Preferencije


Izraz x ≿ y znači da je x barem
jednako tako dobar kao y
Iz njega definiramo druge dvije
relacije:
Relaciju stroge preferencije x  y
 Relaciju indiferencije x ~ y

Preferencije

Pretpostavke:




Uređene (potrošači mogu rangirati sve
košare dobara)(kompletnost preferencija)
Tranzitivne (ako potrošač preferira A u
odnosu na B i B u odnosu na C, onda on
preferira A u odnosu na C)
Uređene + tranzitivne = racionalne
Potrošač uvijek preferira više o odnosu na
manje (monotonost preferencija)
Preferencije

Pretpostavke:



Potrošač uvijek preferira više o odnosu na
manje (monotonost preferencija)
Blaža forma monotonosti: lokalna
nezasićenost
Konveksnost
Preferencije

Relacija preferencije može se predstaviti
funkcijom korisnosti samo ako je
racionalna (kompletnost + tranzitivnost)
i neprekidna
x

Funkcija korisnosti predstavlja relaciju
preferencije samo kada za sve parove
dobara vrijedi
u(x) ≥ u(y)  x ≿ y
Primjer raznih parova (košara) dobara
Košara dobara
Jedinica hrane
Jedinica odjeće
A
20
30
B
10
50
D
40
20
E
30
40
G
10
20
H
10
40
Primjer raznih košara dobara grafički
Odjeća 50
Potrošač preferira
A u odnosu na sve
kombinacije u žutoj
kutiji dok su sve
kombinacije u ljubičastoj
bolje od A.
B
40
H
30
E
A
20
D
G
10
10
20
30
40
Hrana
Primjer raznih košara dobara

Točke B i D imaju više od jednog dobra
ali manje od drugog u odnosu na A


Treba nam više informacija o potrošačevim
preferencijama
Ako potrošač odluči da je indiferentan
između B, A i D, onda kroz te točke
možemo ucrtati krivulju indiferencije
Krivulje indiferencije: Primjer
Odjeća
50
40
•Indiferentan
između B, A, i D
•E se preferira
u odnosu na U1
•U1 se preferira
u odnosu na H i
G
B
H
E
A
30
D
20
U1
G
10
10
20
30
40
Hrana
Krivulje indiferencije


Ali, kako smo do ove krivulje došli?
Kakva je veza krivulje indiferencije i
funkcije korisnosti?
Veza između funkcije korisnosti i
krivulja indiferencije

Pretpostavimo funkciju korisnosti tipa
Cobb-Douglas

U  f ( x, y )  x y

Grafički prikaz Cobb-Douglas funkcije
korisnosti u paketu Mathematica 6.0
U  f ( x, y)  2 x0.3 y 0.7
Plot3D[2*x^0.3*y^0.7,{x,2,40},{y,2,40}]
Funkcija korisnosti i krivulja indiferencije
U  f ( x, y )
I U
Mapa indiferencije –
nivo skupovi funkcije korisnosti
U3
U2
U1
I3  U 3
I2  U 2
I1  U 1
Krivulje indiferencije

Da bi opisali preferencije za sve
kombinacije dobara poslužit će nam
skup ili mapa krivulja indiferencije
Mapa krivulja indiferencije
Odjeća
Košara dobara A
preferira se u odnosu
na B. Košara dobara B
preferira se u odnosu
na D.
D
B
A
U3
U2
U1
Hrana
Krivulje indiferencije

Svojstva:



Opadajuće su s lijeva na desno
Konveksne su prema ishodištu
Nikada se ne sijeku
Krivulje indiferencije
Odjeća
U
U1
•B se preferira u odnsou
na D
•A je indiferentno
prema B i D
•B mora biti indiferentno
prema D ali to ne može
biti ako se B preferira u
odnosu na D
2
A
B
D
U2
U1
Hrana
Krivulje indiferencije


Oblik krivulje indiferencije opisuje kako
je potrošač spreman supstitutirati jedno
dobro drugim
Što više odjeće (a manje hrane)
potrošač ima to je više spreman
žrtvovati odjeće za dodatnu jedinicu
hrane
Krivulje indiferencije
Odjeća
A
16
14
12
Broj jedinica odjeće od kojih
potrošač odustaje za jednu
dodatnu jedinicu hrane pada
sa 6 na 1.
-6
10
B
1
8
-4
6
D
1
-2
4
E
1 -1
2
1
2
3
4
G
1
5
Hrana
Krivulje indiferencije

Kako potrošač zamjenjuje jedno dobro
drugim mjeri
granična stopa supstitucije (MRS)
MRS = nagib krivulje indiferencije u
određenoj točci
Granična stopa supstitucije
Odjeća
A
16
MRS   C
14
12
-6
10
B
1
8
-4
6
D
1
-2
4
E
1 -1
2
1
1
2
3
4
5
G
Hrana
F
Granična stopa supstitucije



MRS je opadajuća kada se kreće po
krivulji indiferencije od lijeva na desno
Različiti oblici impliciraju različite
spremnosti supstitucije
Dva ekstremna slučaja:


Savršeni supstituti
Savršeni komplementi
Savršeni supstituti

Funkcija korisnosti oblika
U ( x, y )   x   y  ,  

MRS 

pozitivne
konstante
nagib je konstantan
Preferencije potrošača
Sok od
4
Jabuke
(broj čaša)
Savršeni
supstituti
3
2
1
0
1
2
3
4
Sok od naranče
(broj čaša)
Savršeni komplementi

Funkcija korisnosti oblika
U ( x, y )  min( x,  y )
npr. U ( x, y )  min( x,8 y )
8 g of coffee and 1 g of creme provide 8 units of utility
16 g of coffee and 1 g of creme still provide onlyy 8 units of utility
MRS  0
Preferencije potrošača
Lijeve
cipele
Savršeni
komplementi
4
3
2
1
0
1
2
3
4
Desne cipele
Preferencije potrošača-Primjer


U dizajnu automobila, proizvođači
moraju procijeniti koliko vremena i
novaca potrošiti na promjene stila a
koliko na tehničku performansu
Potrebna analiza preferencija
Preferencije potrošača-Primjer
Stil
Ovi potrošači
pridaju veću
vrijednost
performansi
nego stilu
Performansa
Preferencije potrošača-Primjer
Stil
Ovi potrošači
pridaju veću
vrijednost stilu
nego performansi
Performansa
Preferencije potrošača-Primjer

Poznavanje preferencija omogućit će
proizvođaču racionalno ulaganje novca i
vremena
Korisnost – praktični primjer


Funkcija korisnosti = formula koja
individualnim košarama dobara
pridružuje razinu korisnosti
Ako je funkcija korisnosti
U(F,C) = F + 2C
tada košara sa 8 jedinica hrane i 3
jedinice odjeće daje korisnost
14 = 8 + 2(3)
Korisnost - Primjer
Košara
dobara
Hrana
Odjeća
Korisnost
A
8
3
8 + 2(3) = 14
B
6
4
6 + 2(4) = 14
C
4
4
4 + 2(4) = 12
Korisnost - Primjer

Košare dobara za svaku razinu
korisnosti može se grafički prikazati
kako bi se dobile krivulje indiferencije

Za pronaći krivulju indiferencije koja
reprezentira razinu korisnosti 14,
mijenjamo kombinacije hrane i odjeće koje
daju ukupnu korisnost 14
Korisnost - Primjer
Odjeća
Košara
C
A
B
15
U = FC
25 = 2.5(10)
25 = 5(5)
25 = 10(2.5)
C
10
U3 = 100
A
5
B
U2 = 50
U1 = 25
Hrana
0
5
10
15
Budžetsko ograničenje


Preferencije same ne objašnjavaju
ponašanje potrošača
Dohodak ograničava mogućnosti
potrošača
Budžetsko ograničenje

Budžetski pravac


Pokazuje sve kombinacije kupnje dva dobra
za koje su ukupni izdaci jednaki ukupnom
dohotku
Pretpostavljamo da se troše samo 2 dobra i
da nema štednje (sav dohodak se potroši)
Budžetsko ograničenje




Neka je F količina hrane koju potrošač
kupuje a C je količina odjeće
cijena hrane = PF
cijena odjeće = PC
PF F je iznos novca koji se troši na
hranu a PC C iznos novca koji se troši na
odjeću
Budžetsko ograničenje

Izraz za budžetski pravac
P FF  P C C  I
Budžetsko ograničenje

Mogu se odrediti različite kombinacije
hrane i odjeće na koje potrošač potroši
cijeli dohodak


Ovi izbori određuju budžetsko ograničenje
Primjer:

Pretpostavimo dohodak $80/tjedan, PF =
$1 i PC = $2
Budžetsko ograničenje
Košara
dobara
Hrana
PF = $1
Odjeća
PC = $2
Dohodak
A
0
40
$80
B
20
30
$80
D
40
20
$80
E
60
10
$80
G
80
0
$80
I = PFF +
PCC
Budžetski pravac
Odjeća
(I/PC) = 40
A
C
1
PF
Nagib 
 - F
2
PC
B
30
10
20
D
20
E
10
G
0
20
40
60
80 = (I/PF)
Hrana
Budžetski pravac




Nagib budžetskog pravca mjeri relativni
trošak cijene u jedinicama odjeće
Nagib je negativni omjer cijena dva
dobra
Nagib je stopa zamjene dva dobra bez
da se mijenja iznos dohotka
Općenito,
Budžetski pravac
I  PX X  PY Y
PY Y  I  PX X
I PX
X

Y
PY PY
Budžetski pravac



U našem slučaju, X = F i Y = C
I/PC ilustrira maksimalnu količinu c koju
potrošač može kupiti sa dohotkom I
I/PF ilustrira maksimalnu količinu F koju
potrošač može kupiti sa dohotkom I
Budžetski pravac:
Komparativna statika

Efekti promjene Dohotka


Porast dohotka pomiče budžetsku liniju
paralelno u desno (i obrnuto)
Potrošač može kupiti više od oba dobra
Budžetski pravac:
Komparativna statika
Odjeća
Povećanje dohotka
pomiče budžetski
pravac paralelno
u desno.
80
60
Smanjenje dohotka
pomiče budžetski
pravac paralelno
u lijevo
40
20
L3
(I =
$40)
0
40
L1
L2
(I = $80)
80
120
(I = $160)
160
Hrana
Budžetski pravac:
Komparativna statika

Efekt promjene cijene

Ako cijena jednog dobra naraste, budžetski
pravac rotira u desno sa središtem u
vertikalnom hvatištu
Budžetski pravac:
Komparativna statika
Odjeća
Smanjenje cijene hrane
na $.50 mijenja nagib
budžetskog pravca i
rotira ga u desno
Povećanje cijene hrane
na $2.00 mijenja nagib
budžetskog pravca i
rotira ga u lijevo
40
L3
(PF = 2)
L2
L1
(PF = 1/2)
(PF = 1)
40
80
120
160
Hrana
Budžetski pravac:
Komparativna statika

Efekti promjena obje cijene


Ako se promijene cijene oba dobra a njihov
omjer ostane isti, nagib se neće promijeniti
Ako su cijene pale, budžetski pravac će se
pomaknuti paralelno u desno
Ravnoteža potrošača


Uz date preferencije i budžetska
ograničenja, kako potrošači odlučuju što
kupiti?
Potrošači odabiru kombinaciju dobara
koja će maksimizirati njihovu korisnost
uz ograničenje dohotka kojim raspolažu
Ravnoteža potrošača

1.
Odabrana košara dobara mora
zadovoljiti dva uvjeta:
Da je locirana na budžetskom
ograničenju
(Potrošač troši sav dohodak)
2.
Da daje potrošaču najvišu razinu
korisnosti
(Više je bolje)
Problem optimizacije uz ograničenje:
ravnoteža potrošača
svijetloplavo  budžet
zeleno  funkcijakorisnosti
tamnoplavo  razinakorisnosti
crveno  unutarnjerješenje
Ravnoteža potrošača
Odjeća
•A, B, C na budžetskom
pravcu
•D najviša korisnost ali
košara nedostupna
•C najviša dostupna
korisnost
•Potrošač bira C
40
A
30
D
20
C
U3
U1
B
0
20
40
80
Hrana
Ravnoteža potrošača


U točci C budžetski pravac je tangentan
na krivulju indiferencije
U toj točci nagib budžetskog pravca
jednak je nagibu krivulje indiferencije
Ravnoteža potrošača

Podsjetnik: nagib krivulje
indiferencije
C
MRS  
F
Ravnoteža potrošača
PF
Nagib  
PC


Nagib budžetskog pravca
Prema tome, u točci optimalnog izbora
potrošača vrijedi
PF
MRS 
PC
Ravnoteža potrošača

Korisnost je maksimalna kada je
granična stopa supstitucije (F za C)
jednaka omjeru cijena (PF i PC)

Ovo vijedi SAMO u točci optimalne
potrošnje
Ravnoteža potrošača



Optimalna potrošnja je tamo gdje su
granične koristi jednake graničnim
troškovima
MB = MRS = korist od potrošnje jedne
dodatne jedinice hrane
MC = trošak dodatne jedinice hrane


1 jedinice hrane = ½ jedinice odjeće
PF/PC
Ravnoteža potrošača


Ako je MRS ≠ PF/PC tada potrošač može
realocirati potrošnju i povećati korisnost
Ako MRS > PF/PC
Potrošač će kupovati više hrane dok ne postane
MRS = PF/PC


Ako MRS < PF/PC

Potrošač će kupovati više odjeće dok ne postane
MRS = PF/PC
Ravnoteža potrošača
Odjeća
Točka B ne
maksimizira korisnost
jer
MRS =10/10 = 1
što je veće od omjera
cijena = 1/2
40
30
B
-10C
20
+10F
0
20
40
U1
80
Hrana
Ravnoteža potrošača: Primjer
Stilska
poboljšanja
$10,000
Ovi potrošači žele
performansu za $7000 i
stilska poboljšanja
za $3000
$3,000
$7,000
$10,000 Performansa
Ravnoteža potrošača: Primjer
Stilska
poboljšanja
$10,000
Ovi potrošači žele
stilska poboljšanja
za $7000 i
performansu
za $3000
$7,000
$3,000
$10,000 Performansa
Ravnoteža potrošača

Ako potrošač uz dati dohodak može
konzumirati samo jedno dobro, ta se
solucija naziva kutno rješenje (corner
solution)

MRS u tom slučaju nije jednaka omjeru
cijena PA/PB
Kutno rješenje
Ledeni jogurt
(broj kuglica)
A
U1
U2
U3
B
Kutno rješenje
nalazi se u točci B
Sladoled (broj kuglica)
Kutno rješenje



U točci B, MRS sladoleda za ledeni
jogurt veća je nego nagib budžetskog
pravca
Kada bi potrošač mogao zamijeniti
ledeni jogurt sladoledom, on bi to učinio
Obrnuto bi vrijedilo kada bi se kutno
rješenje nalazilo u A
Kutno rješenje

Općenito vrijedi da u kutnom rješenju
potrošačeva MRS nije jednaka omjeru
cijena, ili
PSladoled
MRS 
PLed . jogurt
Granična korisnost i teorija
indiferencije


Prema zakonu opadajuće granične
korisnosti što više potrošač konzumira
neko dobro, dodatna korisnost koju on
dobiva od svake dodatne jedinice bit će
sve manja
Ukupna korisnost će rasti ali sve sporije
Granična korisnost i teorija
indiferencije

Kako se potrošnja kreće po krivulji
indiferencije:

Dodatna korisnost dobivena od povećanja
potrošnje jednog dobra, hrane (F), mora
biti izbalansirana gubitkom korisnosti od
smanjenja potrošnje drugog dobra, odjeće
(C)
Granična korisnost i teorija
indiferencije

Formalno:
0  MUF(F)  MUC(C)
Nema promjene u ukupnoj
korisnosti po krivulji indiferencije
Zamjena jednog dobra drugim
daje potrošaču jednaku
korisnost
Granična korisnost i teorija
indiferencije

Preuređenjem dobivamo
 C / F   MU F / MU C
 C / F   MRS od F za C
Slijedi
MRS  MUF/MUC
Granična korisnost i teorija
indiferencije

Kada potrošači maksimiziraju korisnost
MRS  PF/PC
MRS je također jednaka omjeru graničnih korisnosti F i C
MUF/MUC  PF/PC
Granična korisnost i teorija
indiferencije

Preuređenjem dobivamo
MU F / PF  MU C / PC
Granična korisnost i teorija
indiferencije


Ukupna korisnost je maksimalna kada je
dohodak alociran tako da je granična
korisnost po jedinici dohotka jednaka za
svako dobro koje potrošač kupuje
Ovaj se princip naziva ekvimarginalni
princip (drugi Gossenov zakon)