Transcript FORENZIČKA PSIHIJATRIJA prof. dr. sc. Pavo Filaković DEFINICIJA  Forenzička psihijatrija (sudska psihijatrija) je psihijatrija primijenjena u sudske svrhe. CONSTITUTIO CRIMINALIS THERESIANA (1768)  "za zločin se može,

FORENZIČKA
PSIHIJATRIJA
prof. dr. sc. Pavo Filaković
DEFINICIJA
 Forenzička psihijatrija (sudska psihijatrija)
je psihijatrija primijenjena u sudske svrhe.
CONSTITUTIO CRIMINALIS
THERESIANA (1768)
 "za zločin se može, bez razlike staleža i
spola, okriviti svakoga tko posjeduje razum
i slobodnu volju, dok su naprotiv za zločin
nesposobni oni kojima jedno ili drugo
nedostaje".
SUDSKO-PSIHIJATRIJSKO
VJEŠTAČENJE
 Biološki moment je duševno stanje koje se
vještači.
 Psihološki moment je utjecaj tog stanja na
postupke osobe pri izvršenju djela u vezi
kojeg se vještači.
POSTUPAK VJEŠTAČENJA
 Postupak vještačenja se sastoji od:
proučavanja sudskog spisa, prikupljanja
podataka, pregleda osobe, dijagnostičke
obrade, promatranja i event. konzultiranja
drugih stručnjaka.
SADRŽAJ EKSPERTIZE
 Uvod: predmet i povod vještačenja, generalije
i pitanja koja je sud postavio vještaku.
 Nalaz: podaci iz spisa, anamneze, pregleda,
obrade i promatranja.
 Mišljenje: klinički dio (biološki moment),
forenzički dio (pravnički prikaz biološkog
momenta) i zaključak (precizni odgovori,
decidiran ili alternativni prikaz psihološkog
momenta).
KAZNENO-PRAVNI ASPEKTI
VJEŠTAČENJA
 Svaki duševno zdrav i duševno zreo
počinitelj kaznenog djela je uračunljiv.
 Kazneni zakonik RH:"nije kazneno
odgovorna osoba koja je učinila kazneno
djelo u stanju trajne ili privremene duševne
bolesti, privremene duševne poremećenosti
ili zaostalog duševnog razvoja, ukoliko
uslijed ovih stanja nije mogla shvatiti
značenje svojeg djela ili nije mogla
upravljati svojim postupcima".
KAZNENI ZAKONIK RH
 “Ako vještaci utvrde da je duševno stanje
okrivljenog poremećeno, odredit će narav,
vrstu, stupanj i trajnost bolesti odnosno
poremećaja i dati svoje mišljenje o tome
kakav je utjecaj takvo duševno stanje imalo
i kakav još ima na shvaćanje i postupke
okrivljenog, kao i je li i u kojoj mjeri
poremećaj duševnog stanja postojao u
vrijeme izvršenja kaznenog djela.
SUDSKO-PSIHIJATRIJSKI TERMINI
 Trajna duševna bolest - neizlječiva, ili joj se
izlječenje ne može u budućnosti predvidjeti
(schizoprenia).
 Privremena duševna bolest - kraćeg trajanja
(alkoholna psihoza, manična epizoda).
 Privremena duševna poremećenost - prolazni kraći
organski ili psihogeni poremećaji svijesti
(alkoholna intoksikacija, epileptički fenomeni,
afektivna suženja svijesti).
 Zaostali duševni razvoj - mentalna retardacija
(različiti stupnjevi – laka, srednja, teška).
ZAŠTITNE (SIGURNOSNE) MJERE
 Obvezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u
zatvorenoj zdravstvenoj ustanovi.
 Obvezno psihijatrijsko liječenje na slobodi.
 Obavezno liječenje alkoholičara i
narkomana.
PRISILNA HOSPITALIZACIJA
 Zakonu o zaštiti zdravlja: ako bolesnik zbog
svoje bolesti svojim ponašanjem ugrožava sebe,
svoju okolinu ili materijalna dobra, potrebno ga je
hospitalizirati protiv njegove volje.
 Ako se bolesnik opire hospitalizaciji, zdravstvenom
osoblju će pomoći policija.
 Psihijatrijska ustanova dužna je u odmah po
prisilnoj hospitalizaciji obavijestiti nadležni sud i
Centar za socijalnu skrb. Sud odlučuje hoće li se
hospitalizacija nastaviti ili će se bolesnik otpustiti.
Zdravstvena ustanova može bolesnika protiv
njegove volje, bez odluke suda, zadržati 72 sata
POSLOVNA SPOSOBNOST
 Ukoliko duševni bolesnik nije sposoban brinuti o
svojim pravima i interesima ili ih svojim
ponašanjem ugrožava sud će mu oduzeti poslovnu
sposobnost i dodijeliti skrbnika.
 Ako se radi o mentalno retardiranom djetetu, sud
će prije navršene 18. godine života produžiti
roditeljima roditeljsko pravo.
 Poslovna sposobnost se može oduzeti u potpunosti
ili djelomično.
VALJANOST UGOVORA
 Vještačenjem se utvrđuje postoji li kod
osobe psihički poremećaj te ukoliko postoji,
njegova narav, vrsta, stupanj i trajanje, kako
bi se utvrdio utjecaj duševnog poremećaja
na intelektualne (shvaćanje) i afektivnovoljne (upravljanja postupcima) funkcije.
SPOSOBNOST ZA BRAK I
ODGOJ DJECE
 Za sklapanje i održavanje braka su potrebne
znatne duševne sposobnosti. Ako roditelj
zbog svoje duševne bolesti nije kadar
brinuti o svojoj djeci, oduzima mu se
roditeljsko pravo.
VJEŠTAČENJE DODJELE DJECE

Ako se stranke u postupku razvoda
braka ne mogu dogovoriti oko uzdržavanja
djece, sud određuje psihijatrijsko
vještačenje. Vještače psihijatar, psiholog i
socijalni radnik. Pri vještačenju se primarno
vodi računa o zaštiti interesa djece
razvedenih roditelja.
VJEŠTAČENJE VOZAČKE
SPOSOBNOSTI
 Prema zakonu, duševni bolesnici nisu
sposobni upravljati motornim vozilima.
Kako je pojam duševnog poremećaja vrlo
širok, potrebno je svakom slučaju pristupiti
individualno tj. vještačiti.
VEŠTAČENJE VALJANOSTI
OPORUKE
 Testament (oporuka) je izraz testatorove
posljednje volje. Da bi tu volju mogao
izraziti, oporučitelj mora biti sposoban
shvaćati i upravljati svojim postupcima.
 Mogući uzroci koji isključuju te
sposobnosti su: psihoza, teža mentalna
zaostalost, demecija, alkoholiziranost,
utjecaj lijekova i teža sugestibilnost.
VJEŠTAČENJE STRAHA I
DUŠEVNE BOLI
Kod vještačenja straha i duševne boli potrebno
je istaknuti njihovu vrstu, intenzitet i trajanje.
Duševna bol može nastati kao posljedica
umanjenja životnih i radnih sposobnosti, ali
može biti i uzrokom umanjenja tih sposobnosti.
PSIHOPATOLOŠKA STANJA U
FORENZIČKOJ PSIHIJATRIJI
 Patološki afekt – abnormalno žestoka reakcija straha ili







bijesa praćena promjenom (suženjem) svijesti.
Impulzivni čin – nagonski čin s naglim prijelazom impulsa
u djelo, bez racionalne prorade.
Čin u afektu – čin pod utjecajem jakog afekta.
Čin kratkog spoja – čin u afektu koji zaobilazi cijelu
ličnost i izaziva kratkospojnu reakciju (bez prorade).
Prisilne radnje – nagonske radnje strane svjesnim težnjama
osobe, ali kojima se osoba ne može oduprijeti.
Simulacija – namjerno i svjesno prikazivanje simptoma.
Agravacija – namjerno i svjesno preuveličavanje simptoma
Disimulacija – namjerno prikrivanje simptoma.
PSIHIJATRIJSKI SINDROMI I POREMEĆAJI U
FORENZIČKOJ PSIHIJATRIJI







Reaktivna stanja (neurotska, afektivna, psihotična)
Poremećaji osobnosti (psihopatije, sociopatije)
Shizofrenija (akutna epizoda, remisija)
Paranoidna stanja (paranoia, patološka ljubomora)
Manično-depresivna psihoza (manična epizoda)
Organski uvjetovani duševni poremećaji (demencije)
Alkoholizam i bolesti ovisnosti (akutno pijanstvo,
patološko pijano stanje, alkoholne psihoze, apstinencijska
kriza alkoholičara i narkomana)
 Epilepsija (epizodične psihičke smetnje, epileptičarski
karakter)
 Duševna zaostalost (debilitet, imbecilitet, idiotija)
DJEČJA I ADOLESCENTNA
FORENZIČKA PSIHIJATRIJA
 U sudskom postupku za maloljetnike
isključuje se javnost.
 Kaznene mjere su različite odgojne mjere
(disciplinske, pojačan nadzor, smještaj u
zavod), a iznimno, kod starijih maloljetnika,
određuje se maloljetnički zatvor.
SEKSUALNE ABERRACIJE
 U tijeku je opći proces dekriminalizacije
seksualnih poremećaja (homoseksualnost,
fetišizam, voajerizam).
 Veće kriminogeno značenje ima pedofilija.
Vještači se samo osnovno psihičko stanje
počinitelja i prema njemu daje mišljenje.