Transcript 8\. Uvod u krivnju, ubrojivost\[1\] [397 KiB]

Uvod u krivnju
Načelo krivnje




krivnja – subjektivni odnos počinitelja prema djelu zbog
kojeg mu se može uputiti prijekor
vodeći računa o krivnji suvremeno kazneno pravo odbija
objektivnu odgovornost
Načelo krivnje: nitko ne može biti kažnjen ako nije kriv
za počinjeno djelo (nulla poena sine culpa)
Krivnja je temelj kazne i mjera kazne
Sloboda i krivnja
indeterminizam  determinizam
Teorije krivnje





1. Psihološke teorije krivnje – krivnja je subjektivni
odnos počinitelja prema djelu
2. Normativne teorije krivnje – naglašavaju prijekor
kao bitno obilježje krivnje (slučaj neposlušnog konja)
(a) psihološko-normativne teorije – krivnja je
jedinstvo psihičkog supstrata i suda o njemu (vladajuća
u Hrvatskoj)
(b) čisto normativne teorije – krivnja je osobni
prijekor počinitelju što nije propustio protupravnu
radnju, iako ju je mogao propustiti (vladajuće u
Njemačkoj)
namjera i nehaj su dio bića kaznenog djela
Sastojci krivnje

Kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme
počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je
postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio
svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je
njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan
ispričavajući razlog. (čl. 23. KZ)
Ubrojivost
Zakon ne definira ubrojivost, već samo neubrojivost.
Neubrojiva osoba nije
kriva i ne može joj se
izreći kazna.


Neubrojiva osoba može
se smjestiti u
psihijatrijsku ustanovu
prema ZZODS-u
Kazna nema ni specijalno
ni generalnopreventivni
učinak, niti retributivni
Modeli postupanja prema
neubrojivim osobama:
 Kazneni
 Civilni
čl. 24. st. 2. KZ
“Neubrojiva je osoba koja u vrijeme
ostvarenja protupravnog djela nije mogla
shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije
mogla vladati svojom voljom zbog
duševne bolesti, privremene duševne
poremećenosti, nedovoljnog duševnog
razvitka ili neke druge teže duševne
smetnje.”
Biopsihološki temelji
neubrojivosti






1. Duševna bolest (psihoza):
egzogene psihoze (traumatske, toksičke, izazvane
infekcijom, epilepsija)
endogene psihoze – funkcionalna oboljenja (shizofrenija
i manično-depresivna psihoza)
2. Privremena duševna poremećenost – iznimno
isključuje ubrojivost (akutna i patološka opitost, afekti)
3. Nedovoljni duševni razvitak – nizak IQ
4. Druge teže duševne smetnje: psihopatije, neuroze
(PTSP), poremećaji nagona, ''borderline''
Čl. 44. ZZODS


(1) Sud će donijeti odluku o prisilnom smještaju
neubrojive osobe ako je na temelju mišljenja
vještaka psihijatra utvrdio da ima teže duševne
smetnje i da je opasna za okolinu.
(2) Neubrojiva osoba je opasna za okolinu ako
postoji visoki stupanj vjerojatnosti da bi ta osoba
zbog duševnih smetnji, zbog kojih je nastupila
njezina neubrojivost, mogla ponovno počiniti
kazneno djelo za koje je zapriječena kazna zatvora
u trajanju od najmanje tri godine.
Samoskrivljena neubrojivost

actio libera in causa – krivnja se premješta
u prethodni stadij

“Ne smatra se neubrojivim počinitelj koji se uporabom
alkohola, droga ili na drugi način svojom krivnjom doveo
u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg
postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, ako je u
vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo što
ga je počinio bilo obuhvaćeno njegovom namjerom ili je
glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a
zakon propisuje kažnjivost i za taj oblik krivnje.” (čl. 25.
KZ)
Bitno smanjena ubrojivost






podvrsta ubrojivosti – također ima 2 sastavnice:
1. intelektualna sastavnica - ni takav počinitelj nije
svjestan protupravnosti svog djela pa se nalazi u
otklonjivoj zabludi o protupravnosti
2. voljna sastavnica – smanjena mogućnost vladanja
voljom, ali bi uz više napora mogao
Pravni učinci bitno smanjene ubrojivosti:
a) može se blaže kazniti
b) može se izreći sigurnosna mjera obveznog
psihijatrijskog liječenja