Transcript Hrvatska kultura i civilizacija
Slide 1
Slide 2
Hrvatska kultura i civilizacija
Sva prava pridržana © 2003. S. Botica, M. Grmek
Hrvatska kultura i civilizacija zbroj je svih materijalnih, duhovnih i socijalnih vrjednota
koje su tijekom vremena nastale na području Hrvata, i danas čine genus specificum
ovoga naroda. U rekonstrukciji hrvatskoga kulturnoga/duhovnoga identiteta pretpostavlja
se muntidisciplinarnost. U obzir treba uzeti činjenice i kulturne slojeve: korijeni hrvatske
kulture, predhrvatska kulturna dobra na prostoru Hrvatske, baština iz pradomovine
Hrvata, seoba Hrvata, sveza s kršćanstvom, kompleks hrvatske kulture i civilizacije u
srednjem vijeku (za narodnih vladara i poslije), tijek hrvatske povijesti i nastanak glavnih
hrvatskih spomenika kulture, glagoljaška tradicija, Biblija i hrvatska kulturna tradicija,
renesansa u kulturi (književna, likovna, glazbena), tijek stilskih formacija kod Hrvata:
barok, prosvjetiteljstvo, klasicizam (pred)romantizam, hrvatski narodni preporod i
nacionalna homogenizacija, realizam, modernizam u Hrvata, važniji tijekovi hrvatske
kulture u XX. stoljeću (ekspliciranje u svim vrstama umjetnosti). Obrada pojedinih
kompleksa kulture i civilizacije uz pomoć renomiranih stručnjaka: povjesničara,
povjesničara umjetnosti, bibličara, kulturologa, arheologa, etnologa i inih stručnjaka.
Izravni kontakt s važnijim kulturnim činjenicama: slika, čitanje, dijalog, posjet
eksponatima.
Europski i svjetski kontekst hrvatske kulture i civilizacije. Osobni stav prema kulturnim i
civilizacijskim dobrima. Razvijanje, njegovanje, čuvanje i »življenje« hrvatske kulture.
Kritički stav prema stručnoj literaturi (tematski).
Slide 3
Literatura:
1. Pr. Radovan Ivančević, Umjetničko blago Hrvatske. Motovun, 1993.
2. Pr. N. Budak, Etnogeneza Hrvata (dvadesetak radova). MH, Zagreb, 1995.
3. Stipe Botica, Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb, 1995.
5. Franjo Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. KS, Zagreb, 1996.
6. Janko Belošević, Materijalna kultura Hrvata 7. – 9. stoljeća. Liber, Zagreb, 1980.
7. Šefik Bešlagić, Stećci – kultura i umjetnost. Veselin Masleša, Sarajevo, 1982.
8. Branko Fučić, Glagoljski natpisi. JAZU, Zagreb, 1982.
9. Nenad Cambi, Antika, Zagreb, 2002.
10. Radoslav Katičić, Mythologicum Illyricum, 1996.
Radoslav Katičić, Litterarum studia, MH, Zagreb, 1998.
11. Marin Zaninović, Od Helena do Hrvata. Školska knjiga, Zagreb, 1996.
12. Starohrvatska spomenička baština. RAĐANJE PRVOG HRVATSKOG KULTURNOG
PEJZAŽA (zbornik, uredili Miljenko Jurković i Tugomir Lukšić, Zagreb, 1996.) 38
radova sa znanstvenog skupa iz 1992.
13. Anđelko Mijatović, Iz riznice hrvatske povijesti i kulture. Školska knjiga, Zagreb,
2001.
14. D. Jelčić, Povijest hrvatske književnosti. Pavičić, Zagreb, 1997.
15. Trpimir Macan, Povijest hrvatskog naroda. MH, Zagreb, 1992.
16. Povijest Hrvata. »Srednji vijek«, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
17. Stipe Botica, Lijepa naša baština. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1998.
Slide 4
Slide 5
Glineni ženski idol iz Dalja,
kod Osijeka, srednje
brončano doba (1500. pr.
Kr.), Arheološki muzej,
Zagreb. Plošno stilizirani
lik s ukrasnim
aplikacijama odjeće,
naznačenim ugrebenim
crtama (ogrlica, pojas),
pripada tipu inkrustirane
keramike južne
Transdanubije.
Slide 6
Keramička posuda iz Kaptola požeškog (600. pr. Kr.),
Arheološki muzej, Zagreb. Uz reljefni spiralni ukras – motiv
preuzet s brončanog nakita – ističu se modelirane životinjske
glave (za nošenje i rukovanje). Keramička posuda iz Kaptola
požeškog (600. pr. Kr.), Arheološki muzej, Zagreb. Uz reljefni
spiralni ukras – motiv preuzet s brončanog nakita – ističu se
modelirane životinjske glave (za nošenje i rukovanje).
Slide 7
Posuda iz Vučedola (2000. pr. Kr.), Arheološki muzej, Zagreb.
Crno obojena keramika konkavno-konveksnog obrisa s
crvenom i bijelom inkrustacijom monumentalnog je dojma
zbog odmjerenog, logično raspoređenog ukrasa.
Slide 8
Keramička
posuda u obliku
golubice iz
Vučedola (2600.
pr. Kr.),
Arheološki muzej,
Zagreb.
Ornamentalnim
ugrebenim
crtama sugerira
se perje, a znak
dvosjekle sjekire
(labrus) egejskog
je, mediteranskog
podrijetla.
Slide 9
Slide 10
Kairos, mramorni
reljef, I. st. pr. Kr.,
Zbirka samostana
Sv. Nikole, Trogir.
Helenistička
skulptura golog
mladića u trku
personifikacija je
božanstva »sretnog
trenutka«.
Slide 11
Slavoluk obitelji Sergijevaca,
Pula, I. st. pr. Kr.
Slide 12
Grčka vaza iz Isse,
Vis. Dok su na
istočnoj obali Jadrana
Ilirokelti živjeli još u
prapovijesti, Grci su u
svojih pet kolonija u
srednjoj Dalmaciji
donijeli visoko
razvijenu urbanu
civilizaciju. I ovaj
prizor žene pri toaleti
slikan rafinirano zrači
tim duhom.
Slide 13
Slide 14
Dioklecijanova palača u Splitu
Slide 15
Peristil Dioklecijanove
palače, početak IV. st.,
ima funkciju trga
između hramova i
Mauzoleja.
Karakterističan
kasnoantički trokutni
zabat unutar kojeg je
usječen luk,
naglašava ulaz u
predvorje carskih
odaja (Vestibul),
odnosno u suterenske
prostore. Nad
zapadnim arkadama
dograđen je
renesansni kat.
Slide 16
Minerva iz Varaždinskih Toplica
(Aquae Iasae), sredina II. st.
Mramorni kip božice zadržao je
monumentalnost, iako mu nedostaju
ruke i glava. Ispod klasično složenih
nabora tunike naziru se oblici lijepo
proporcioniranog tijela.
Slide 17
Amfiteatar, II. st., Pula. Eliptoidni kameni plašt amfiteatra
očuvan je do završnog vijenca (visina oko 32 m, promjer 132
x 105 m), ali je potpuno uništena unutrašnja konstrukcija
gledališta, raznesena kao kamena građa u kasnijim
stoljećima.
Slide 18
Kažnjavanje
Dirke, II. st., Pula.
Podni mozaik s
mitološkim
prizorom
pripadao je nekoj
javnoj antičkoj
građevini. Iako u
reduciranom
likovnom izrazu,
vješto je riješen
prostor i
kompozicija
velike površine.
Obrubni motiv
pletenice imitirat
će predromanički
reljefi.
Slide 19
Portret mlade žene iz Salone, sredina I. st., Arheološki muzej,
Zagreb. Mramorna skulptura naturalistički vjerno reproducira
tip frizure, a meko modelirano lice u mramoru boje slonovače
sugerira živu put. Iz očnih duplji ispali su umetci koji su
bojom i sjajem imitirali oči.
Slide 20
Apsida Eufrazijeve
bazilike u Poreču, VI.
st. Raskošni
spomenik prvog
»zlatnog« doba
bizantske umjetnosti.
Osim ljepote
inkrustacija i mozaika,
ovdje se javljaju i
ikonografske
inovacije: Bogorodica
na prijestolju u
središtu konhe
(umjesto Krista).
Ciborij iz XIII. st.,
ukrašen je mozaicima
venecijanske
radionice.
Slide 21
Brijuni, rimske iskopine.
Slide 22
Krstionica iz vremena
kneza Višeslava – Nin, s
napisom na latinskom
jeziku. »Ovaj izvor, naime,
prima slabe, da ih učini
prosvijetljenima. Ovdje se
peru od svojih zločina, što
su ih primili od svog prvog
roditelja, da postanu
kršćani spasonosno
ispovijedajući vječno
Trojstvo. Ovo djelo
pobožno učini svećenik
Ivan u vrijeme kneza
Višeslava, i to u čast sv.
Ivana Krstitelja, da
zagovara njega i njegovog
štićenika.
Slide 23
Slide 24
Crkva Sv. Križa
IX. st., Nin.
Izvana stereometrijski
čista adicija volumena,
križnog tlocrta s
kupolom na trompama
i dvije male apside na
krakovima.
Tipičan spomenik
predromanike u
Dalmaciji.
Slide 25
Crkva Sv. Donata u
Zadru, IX. st.,
najveća je
građevina
predromanike u
Hrvatskoj.
Jedna je od
najmonumentalnijih centralnih
crkava karolinškog
doba u Europi.
Slide 26
Ulomak zabata s imenom kneza Trpimira, iz Rižinica kraj
Solina, IX. st., s napisom: PRO DUCE TREPIM(ero)... (Za
kneza Trpimira)
Slide 27
Pismo pape Ivana VIII.
Knezu Branimiru 7. lipnja
879. Prijepis iz XII. st.
Slide 28
Greda i zabat s imenom kneza
Branimira iz Šopota, kraj
Benkovca, dr. pol. IX. st., s
napisom: BRANIMIRO COM(ite)
... DUX CRUATORU(m)
COGIT(avit) ...(Branimir
vojvoda...knez Hrvata naumi...).
Slide 29
Slide 30
NIN. Sjedište župe i
»hrvatskog
biskupa«, pa i
ninskog biskupa
Grgura, kome je
podignut spomenik
u mjestu, rad I.
Meštrovića.
Starohrvatske
crkvice u Ninu
ujedno su i najstariji
sačuvani graditeljski
spomenici svih
Slavena (IX. – XI. st.).
Slide 31
Napis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana na
Otoku u Solinu.
Slide 32
Reljef kralja
Petra Krešimira IV.,
Mali hram – krstionica,
Split, kraj XI. st. Ploča
oltarne pregrade (iz
krunidbene crkve kralja
Zvonimira u Solinu?) s
prizorom kralja,
dostojanstvenika uz
prijestolje i podanika.
Uz predromaničku
plošnost likova javlja
se više slobodne plohe
(prostora).
Slide 33
Povelja hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. kojom 1069. u
hrvatskoj prijestolnici Ninu proglašava »Mare Nostrum«, tj.
Jadransko more hrvatskim morem .
Slide 34
Ante Starčević,
»Petar Krešimir
IV. predaje
darovnicu
opatici Ciki«
(odljev s
vratnica
krstionice u
šibenskoj
katedrali).
A
n
t
e
S
Slide 35
Čikin križić – pozlaćeni moćnik oblika
križa, VII. – VIII. st., samostan
benediktinki sv. Marije, iz riznice Zlato
i srebro Zadra, Zadar.
Slide 36
Dva ciborija iz Biskupije
kod Knina, XI. st.
Četverostrani ciborij
izuzetan je po bogatstvu
ornamenata i perforiranim
arkadicama uz bridove,
kao i po naglašenom
volumenu kapitela.
Šesterostrani ciborij, u
pozadini, jednostavnijeg je
pleternog ukrasa.
Slide 37
Dubrovačka tvrđava Lovrijenac.
Slide 38
BAŠČANSKA PLOČA. U ranoromaničkoj crkvici u
Jurandvoru pronađena je glasovita Baščanska ploča,
dragocjen dokument za hrvatsku povijest.
Slide 39
Isječak Baščanske ploče.
Slide 40
Crkva Sv. Nikole, kraj
Nina, XII. st,
podignuta je na
pretpovijesnom
tumulusu.
Ranoromanička
građevina trolisnog
oblika. Središnji
kupolni svod poduprt
je ukrštenim
pojasnicama, kao u
prvom katu zvonika
sv. Marije u
nedalekom Zadru
(1105.). U doba turskih
osvajanja dograđena
je oktogonalna kula
(XVI. st).
Slide 41
Navještenje, minijatura
Trogirskog
evanđelistara, ispisanog
i iluminiranog u
samostanu sv. Ivana
između 1230. i 1240. Uz
proporcionalnost likova,
uvjerljivost gesta i
pokreta karakteristična
je za romaniku krajnja
stilizacija raslinja i
shematski prikaz
arhitektonske kulise.
Slide 42
Eva s Radovanova portala u Trogiru
djelo je jednog od majstora što su
radili s Radovanom, odnosno dovršili
portal nakon njega. Predložak je
možda bila neka antička skulptura, a
veličinom i punom zaobljenošću mogu
se Adam i Eva s trogirskog portala
usporediti samo s aktovima na portalu
u Bambergu (oko 1260.).
Slide 43
Zapadni portal trogirske
katedrale, potpisao ga je
Majstor Radovan i
datiran je 1240.,
najmonumentalnije
je djelo romaničkogotičkog stila u nas.
Obuhvaća Prvi grijeh
(Adam i Eva) i
Otkupljenje (Rođenje
Kristovo), kristološki
ciklus, pojedine svece i
apostole, prikaze
mjeseci, prizore iz
lova, a stilski sažima
različite tradicije od južnoitalskih do francuskih. Umjetnički je
na razini najboljih europskih ostvarenja toga doba.
Slide 44
Realistički prizor s okruglog
stupa Radovanova portala:
lovac je upravo odapeo
strijelu, a mršavi lovački psi
pojurili su po lovinu.
Slide 45
Čak i na neprikladnom
okruglom stupu
prekrivenom biljnom
vrijezom upliće Radovan
(1240.) prizore iz života u
šumi; životinje i različite
faze lova. Detalj: lovac dere
kožu s ubijene srne, dok se
zadihani lovački psi
odmaraju.
Slide 46
Kamenita vrata.
Jedna od vrata
srednjovjekovnog
Gradeca
sačuvana do
današnjih dana.
(Zagreb)
Slide 47
Zagrebačka katedrala
najveća je gotička
građevina sjeverne
Hrvatske. Apside su
građene u
ranogotičkim (1275.),
a brodovi tijekom
XIV. i XV st. u
zrelogotičkim
oblicima. Od kasnijeg
namještaja ističe se
barokna
propovjedaonica M.
Cusse.
Slide 48
Škrinja Sv. Šimuna od kucanog srebrnog lima (138.0), u
Zadru, najveći je gotički zlatarski rad u Dalmaciji. Dala ju je
izraditi Elizabeta, žena hrvatskougarskog kralja Ludovika,
kći bana Kotromanića.
Slide 49
Prizor legende o čudu prsta (ili prisege na tijelo svečevo) na
škrinji sv. Šimuna. Kasnogotičkim zanimanjem za stvarnost
naturalistički je prikazana odjeća, frizure, kape... Autor
Franjo iz Milana potpisao je svoje djelo i prikazao svoj
autoportret pri radu na drugoj strani škrinje.
Slide 50
Glagoljski misal vojvode
Hrvoja Vukčića
Hrvatinića pisan je i
iluminiran u Splitu oko
1404. Stil minijatura
srodan je Majstoru
tkonskog raspela.
Čitavu stranicu zauzima
slika vojvode i hercega
splitskog, oklopljenog
viteza na konju. Misal se
nalazi u Carigradu.
Slide 51
Poznato nam je ime čovjeka
koji je pisao tekst Hrvojeva
misala. On se, naime, potpisao
pa znamo da mu je ime bilo
Butko. Sve drugo o toj knjizi
ostalo je skriveno. Znamo,
doduše, i to da je Misal pisan
za Hrvoja Vukčića Hrvatinića,
kojemu je ugled bio najveći
početkom 15. st. Misal ima 243
folije, a u njemu je mnogo
tragova starijih liturgijskih
predložaka pa je teza o
južnotalijanskoj provenijenciji
te dragocjene knjige vrlo
vjerojatna. Danas se Misal
nalazi daleko od domovine. Mi nikada ne ćemo
doznati kako je dospio baš u tursku prijestolnicu!
Slide 52
Iluminacije za pojedine
mjesece iz kalendara
Hrvojeva misala.
I
l
Slide 53
I
l
Slide 54
I
l
Slide 55
Katedrala sv.
Jakova – XV.
st. Ovo
remek-djelo
hrvatskog
graditeljstva
podigao je
do krovišta
majstor
Juraj
Dalmatinac,
a dovršio ga
Nikola
Firentinac.
(Šibenik)
Slide 56
Katedrala
sv. Jakova
(Šibenik)
Slide 57
Istočni dio šibenske
katedrale s transeptom
i kupolom. Prema
projektu Jurja
Dalmatinca (1441.), koji
je izgradio i donje
dijelove do 1473.,
dovršio je Nikola
Firentinac svodove i
kupolu početkom XVI.
St., postavivši na vrh
oblih zabata skulpture
sv. Jakova i sv.
Mihovila.
Slide 58
Svod šibenske
krstionice montiran je
od devet kamenih
dijelova uklopljenih
međusobno bez
ikakva veziva.
Obrađeni s donje
strane kao svod (četiri
gotičke fijale,
medaljon s Bogom
ocem i golubicom Sv.
Duha, četiri ploče s
renesansnim
anđelima), isti komadi
kamena s gornje
strane su glatke ploče
u podu južnog broda
(1441. – 1443.).
Slide 59
Detalji s katedrale Sv. Jakova (Šibenik).
Slide 60
Detalji s katedrale Sv. Jakova (Šibenik).
Slide 61
Dječak (antički krilati genij) koji
puhanjem raspiruje baklju,
jedan je od 21 reljefa na
podnožju trogirske kapele.
Geniji izviruju iz odškrinutih,
perspektivno prikazanih vrata:
umjesto tradicionalnoga
kršćanskoga pakla, Nikola
Firentinac humanistički nudi
sliku Podzemlja, bližu
poganskoj antici.
D
j
e
Slide 62
»Bičevanje Krista«, detalj
s oltara sv. Staša iz
splitske katedrale, djelo
Jurja Dalmatinca, početak
XV. st. Ocijenjeno je kao
najzreliji majstorov
renesansni rad. (Split)
Slide 63
Kapela Blaženog Ivana u
Trogirskoj katedrali, rad
Nikole Firentinca, prvo je
djelo renesanse u
Dalmaciji i ističe se
arhitekturom skladnih
proporcija i izražajnim
skulpturama Nikole
Firentinca, Andrije Alešija i
Ivana Duknovića.
Slide 64
Kapela Bl.
Ivana
Trogirskog,
katedrala,
Trogir.
Gradili su je
Nikola
Firentinac i
Andrija Aleši
1468. – 1482.
Slide 65
U crkvi sv. Marije na Škrilinah nalazi se najljepši ciklus
istarskih fresaka Vincenta iz Kastva (1474.).
Slide 66
Mrtvački ples, detalj freske Vincenta iz Kastva u crkvi Sv.
Marije na Skrilinah (1474.), Đeram. Prikazujući jednakost ljudi
pred smrću, bez obzira na dob, zvanje ili klasu,
kasnosrednjovjekovni slikari tješe puk za nepravde na ovom
svijetu.
Slide 67
Dubrovnik, jedina slobodna republika na istočnoj obali
Jadrana (do poč. XIX. st.). Urbanistički definiran u XIV. st.
Slide 68
Nikola Božidarević
(1460. – 1518.). Triptih iz
Dominikanskog
samostana i crkve u
Dubrovniku.
Slide 69
Sv. Martin (kao mladi
renesansni vitez) i
prosjak, detalj
poliptiha Vittora
Carpaccia, kraj XV. st.
Stalna izložba
crkvene umjetnosti,
Zadar. Samo jedan
primjer visoke likovne
kvalitete umjetničke
baštine u Dalmaciji,
koja obuhvaća veliki
broj djela slikara
talijanske renesanse.
Slide 70
Marko Marulić, Judita,
Venecija, 1522., drugo
izdanje.
Slide 71
Početak Judite Marka
Marulića.
Slide 72
Julije Klović (1498. – 1578.). Minijaturist svjetskog glasa,
suvremenik i prijatelj Michelangela, Brueghela, El Greca.
Izradio je brojna monumentalna djela u minijaturi koja se
nalaze u najpoznatijim svjetskim galerijama.
Slide 73
Julije Klović. Minijature.
Slide 74
Prizemni trijem
Kneževa dvora u
Dubrovniku obnovljen
je po nacrtu
Michelozza
Michelozzija (1463.), a
kat su dovršili
gotičkim biforama
domaći majstori
Radosalić, Bogosalić,
Grubačević i dr. Tako
je nastala zgrada na
kojoj je dolje
vremenski »mladi«
renesansni stil, a gore
»stariji« gotički.
Slide 75
Ljetnikovac Petra
Sorkočevića (1521.) na
Lapadu, Dubrovnik.
Asimetrički
komponirana zgrada
otvara se s dva krila (s
trijemom i terasom) na
ribnjak i perivoj sa
Šetnicama pod
odrinama loze, a s
druga dva krila (s
ložom na katu) na
cvijetnjak pozadi,
ostvarujući time
renesansni ideal veze
čovjeka s prirodom.
Slide 76
Slide 77
Opsada Sigeta, suvremena talijanska gravira.
Slide 78
Josip Franjo Mücke,
»Nikola Zrinjski na
sigetskoj kuli«, slika,
ulje na platnu, 1866.
Slide 79
Slide 80
SISAK-STARI GRAD.
Snažnu tvrđavu trokutna
tlocrta s tri valjkaste
kule na vrhovima gradio
je graditelj Petar iz
Milana uz pomoć
domaćih majstora (1544.
– 1550.). Hrvati su 1593.
kod Siska do nogu
potukli Turke
vojskovođe Hasan-paše
Predojevića.
Slide 81
Veliki Tabor.
Najljepši,
najmonumentalniji
srednjovjekovni
utvrđeni grad u
Hrvatskoj s
obilježjem gotike i
renesanse.
Slide 82
Ozalj.
Srednjovjekovni grad
na
utvrđenoj
litici ponad
rijeke Kupe.
Od XIV. st.
u posjedu
Frankopana
i Zrinskih.
Slide 83
Crkva Sv. Vlaha (1706. –
1715.), Dubrovnik. Kao
graditelj i kipar Mario
Gropelli je dao
ravnopravnu ulogu
arhitekturi i skulpturi u
duhu mletačkog baroka.
Centralna građevina s
kupolom. Dominira
glavna fasada kao kulisa
terasno podignutog
pristupa nalik otvorenoj
pozornici.
Slide 84
Kazalište u Hvaru. Na prvom katu arsenala (spremišta za
galiju) otvoreno je 1612. hvarsko kazalište, kao prvo
komunalno kazalište u Europi. Obnovljeno je početkom XIX.
st. u klasicističkom stilu.
Slide 85
Palača
obitelji
Patačić
(1764.),
Varaždin.
Arhitektonski
oživljena
ugaonim
istakom dok
su fasade
reljefno
razigrane
bogatom
rokoko
štukodekoracijom.
Slide 86
Krilni dvorac
obitelji
Odeschalchi
u Iloku, s
arkadama i
galerijama
kroz sve tri
etaže, jedan
je od većih
plemićkih
dvoraca.
Obnavljan je
u XVIII. i XIX.
st.
Slide 87
Gradska vijećnica,
Varaždin. Renesansna
građevina iz XVI. st.
pregrađena je i
obnovljena 1793. u
prijelaznom
kasnobaroknoklasicističkom stilu.
Slide 88
Sv. Marija Snježna, Belec, pregrađena 1739., s Rangerovim
freskama (1740.), drvenim oltarima i propovjedaonicom (J.
Schokotnig iz Graza 1743.), donacija je domaćeg plemstva.
Unatoč malog formata, jedan je od najraskošnijih primjera
dinamičkog pretapanja arhitekture, skulpture i slikarstva u
organičku baroknu cjelinu.
Slide 89
Kazula, vezeno misno
ruho, XVII. st., Riznica
zagrebačke katedrale.
Reljefno vezivo od bisera
i svilenih niti, vjerojatno
rad J. W. Stolla, Zagreb
(1655. –1664.).
Slide 90
Vezeni pokrov Kristova groba s prizorima Muke, XVII. st.,
radionica biskupa Petretića, Zagreb, Riznica katedrale. Osim
razvedenih obrisa oblika, i vez se barokno nadima u reljef. U
biskupskoj veziljskoj radionici bili su zaposleni isključivo
muškarci.
Slide 91
Dvorac obitelji Eltz (1790.), Vukovar. Smješten u parku i
okrenut glavnom fasadom Dunavu, dvorac iskazuje
povezanost barokne arhitekture s ambijentom.
Slide 92
Zagreb. Stari dio grada, podignut na brežuljku i prvotno
utvrđen zidinama u obliku trokuta, zvan Gradec, Grič,
današnji je Gornji grad.
Slide 93
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Lubinsky, Zagreb, 1912.
Slide 94
Lenuzzijeva
potkova
Slide 95
Muzejski
prostor na
Jezuitskom
trgu (Zagreb)
Slide 96
Galerija
Meštrović
Muzejski prostor
na Jezuitskom
trgu (Zagreb)
Muzej grada
Zagreba
Slide 97
»Zlatna dvorana«,
Opatička 10., uređena
u slogu bečke
secesije. Tu su kipovi
Roberta Frangeša
Mihanovića:
»Teologija«,
»Medicina«,
»Pravda«, potom
povijesne
kompozicije slikara
Celestina Medovića:
»Dolazak Hrvata«,
»Krunjenje Ladislava
Napuljskog«,
»Splitski sabor« (iz X.
st. poznat po borbi Hrvata za uporabu glagoljice i
staroslavenskog jezika u bogoslužju).
Slide 98
Zlatna dvorana bivšeg Odjela za bogoštovlje i nastavu
(1895.), Zagreb, Opatička 10. Najcjelovitije djelo historicizma
u Hrvatskoj: neobaroknu arhitekturu izveo je H. Bolle, a
opremili su je slikari O. Iveković, C. Medović, I. Tišov, B.
Čikoš-Sesija, V. Bukovac i kipar Frangeš-Mihanović.
Slide 99
Zastor starog kazališta na Markovu trgu, Zagreb, otvorenog
1834., arh. C. i A. Cragnolini. Unutar lepeze – tipičnog
rekvizita kazališne publike – umetnuta je romantičarska slika
V. Karasa Vila, djed guslar i unuk.
Slide 100
Mlada patricijka,
Vlaho Bukovac
(1890.), Moderna
galerija, Zagreb.
Portret žene u
rimskoj tunici s
lepezom slikao je
Bukovac za svog
boravka u Parizu.
Hladni kolorit i
blijeda put
kontrastiraju sa
živom izražajnošću
lica.
Slide 101
Zdenac života,
bronca, Ivan
Meštrović (1905.),
Zagreb. U tragu
Rodina, ne samo po
impresionističkoj
obradi epiderme nego
i po univerzalnom
simbolizmu i
istinskom
humanizmu. Iako
mladenačko
Meštrovićevo djelo,
ova fontana ostaje
jedno od najboljih.
Slide 102
Autoportret s lulom,
Miroslav Kraljević
(1912.), Moderna galerija,
Zagreb. Asimilirajući
iskustva suvremenoga
pariškog slikarstva,
Kraljević je stvorio
osobni izraz što se uz
neobuzdani temperament
crteža odlikuje strogom
disciplinom
strukturiranja slike
bojom.
Slide 103
Slike i fotografije, te njihovi opisi preuzeti iz:
E. Hercigonja: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Mladost, 1975.
A. Mijatović: Iz riznice hrvatske povijesti i kulture, Školska knjiga, 2001.
R. Ivančević: Umjetničko blago Hrvatske, Motovun, 1993.
Lijepa naša Hrvatska, TIP Marin Držić, 1991.
Croatia In The Heart Of Europe, Croatian Paneuropean Union, 1996.
www.miljenko.info
Slide 2
Hrvatska kultura i civilizacija
Sva prava pridržana © 2003. S. Botica, M. Grmek
Hrvatska kultura i civilizacija zbroj je svih materijalnih, duhovnih i socijalnih vrjednota
koje su tijekom vremena nastale na području Hrvata, i danas čine genus specificum
ovoga naroda. U rekonstrukciji hrvatskoga kulturnoga/duhovnoga identiteta pretpostavlja
se muntidisciplinarnost. U obzir treba uzeti činjenice i kulturne slojeve: korijeni hrvatske
kulture, predhrvatska kulturna dobra na prostoru Hrvatske, baština iz pradomovine
Hrvata, seoba Hrvata, sveza s kršćanstvom, kompleks hrvatske kulture i civilizacije u
srednjem vijeku (za narodnih vladara i poslije), tijek hrvatske povijesti i nastanak glavnih
hrvatskih spomenika kulture, glagoljaška tradicija, Biblija i hrvatska kulturna tradicija,
renesansa u kulturi (književna, likovna, glazbena), tijek stilskih formacija kod Hrvata:
barok, prosvjetiteljstvo, klasicizam (pred)romantizam, hrvatski narodni preporod i
nacionalna homogenizacija, realizam, modernizam u Hrvata, važniji tijekovi hrvatske
kulture u XX. stoljeću (ekspliciranje u svim vrstama umjetnosti). Obrada pojedinih
kompleksa kulture i civilizacije uz pomoć renomiranih stručnjaka: povjesničara,
povjesničara umjetnosti, bibličara, kulturologa, arheologa, etnologa i inih stručnjaka.
Izravni kontakt s važnijim kulturnim činjenicama: slika, čitanje, dijalog, posjet
eksponatima.
Europski i svjetski kontekst hrvatske kulture i civilizacije. Osobni stav prema kulturnim i
civilizacijskim dobrima. Razvijanje, njegovanje, čuvanje i »življenje« hrvatske kulture.
Kritički stav prema stručnoj literaturi (tematski).
Slide 3
Literatura:
1. Pr. Radovan Ivančević, Umjetničko blago Hrvatske. Motovun, 1993.
2. Pr. N. Budak, Etnogeneza Hrvata (dvadesetak radova). MH, Zagreb, 1995.
3. Stipe Botica, Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb, 1995.
5. Franjo Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. KS, Zagreb, 1996.
6. Janko Belošević, Materijalna kultura Hrvata 7. – 9. stoljeća. Liber, Zagreb, 1980.
7. Šefik Bešlagić, Stećci – kultura i umjetnost. Veselin Masleša, Sarajevo, 1982.
8. Branko Fučić, Glagoljski natpisi. JAZU, Zagreb, 1982.
9. Nenad Cambi, Antika, Zagreb, 2002.
10. Radoslav Katičić, Mythologicum Illyricum, 1996.
Radoslav Katičić, Litterarum studia, MH, Zagreb, 1998.
11. Marin Zaninović, Od Helena do Hrvata. Školska knjiga, Zagreb, 1996.
12. Starohrvatska spomenička baština. RAĐANJE PRVOG HRVATSKOG KULTURNOG
PEJZAŽA (zbornik, uredili Miljenko Jurković i Tugomir Lukšić, Zagreb, 1996.) 38
radova sa znanstvenog skupa iz 1992.
13. Anđelko Mijatović, Iz riznice hrvatske povijesti i kulture. Školska knjiga, Zagreb,
2001.
14. D. Jelčić, Povijest hrvatske književnosti. Pavičić, Zagreb, 1997.
15. Trpimir Macan, Povijest hrvatskog naroda. MH, Zagreb, 1992.
16. Povijest Hrvata. »Srednji vijek«, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
17. Stipe Botica, Lijepa naša baština. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1998.
Slide 4
Slide 5
Glineni ženski idol iz Dalja,
kod Osijeka, srednje
brončano doba (1500. pr.
Kr.), Arheološki muzej,
Zagreb. Plošno stilizirani
lik s ukrasnim
aplikacijama odjeće,
naznačenim ugrebenim
crtama (ogrlica, pojas),
pripada tipu inkrustirane
keramike južne
Transdanubije.
Slide 6
Keramička posuda iz Kaptola požeškog (600. pr. Kr.),
Arheološki muzej, Zagreb. Uz reljefni spiralni ukras – motiv
preuzet s brončanog nakita – ističu se modelirane životinjske
glave (za nošenje i rukovanje). Keramička posuda iz Kaptola
požeškog (600. pr. Kr.), Arheološki muzej, Zagreb. Uz reljefni
spiralni ukras – motiv preuzet s brončanog nakita – ističu se
modelirane životinjske glave (za nošenje i rukovanje).
Slide 7
Posuda iz Vučedola (2000. pr. Kr.), Arheološki muzej, Zagreb.
Crno obojena keramika konkavno-konveksnog obrisa s
crvenom i bijelom inkrustacijom monumentalnog je dojma
zbog odmjerenog, logično raspoređenog ukrasa.
Slide 8
Keramička
posuda u obliku
golubice iz
Vučedola (2600.
pr. Kr.),
Arheološki muzej,
Zagreb.
Ornamentalnim
ugrebenim
crtama sugerira
se perje, a znak
dvosjekle sjekire
(labrus) egejskog
je, mediteranskog
podrijetla.
Slide 9
Slide 10
Kairos, mramorni
reljef, I. st. pr. Kr.,
Zbirka samostana
Sv. Nikole, Trogir.
Helenistička
skulptura golog
mladića u trku
personifikacija je
božanstva »sretnog
trenutka«.
Slide 11
Slavoluk obitelji Sergijevaca,
Pula, I. st. pr. Kr.
Slide 12
Grčka vaza iz Isse,
Vis. Dok su na
istočnoj obali Jadrana
Ilirokelti živjeli još u
prapovijesti, Grci su u
svojih pet kolonija u
srednjoj Dalmaciji
donijeli visoko
razvijenu urbanu
civilizaciju. I ovaj
prizor žene pri toaleti
slikan rafinirano zrači
tim duhom.
Slide 13
Slide 14
Dioklecijanova palača u Splitu
Slide 15
Peristil Dioklecijanove
palače, početak IV. st.,
ima funkciju trga
između hramova i
Mauzoleja.
Karakterističan
kasnoantički trokutni
zabat unutar kojeg je
usječen luk,
naglašava ulaz u
predvorje carskih
odaja (Vestibul),
odnosno u suterenske
prostore. Nad
zapadnim arkadama
dograđen je
renesansni kat.
Slide 16
Minerva iz Varaždinskih Toplica
(Aquae Iasae), sredina II. st.
Mramorni kip božice zadržao je
monumentalnost, iako mu nedostaju
ruke i glava. Ispod klasično složenih
nabora tunike naziru se oblici lijepo
proporcioniranog tijela.
Slide 17
Amfiteatar, II. st., Pula. Eliptoidni kameni plašt amfiteatra
očuvan je do završnog vijenca (visina oko 32 m, promjer 132
x 105 m), ali je potpuno uništena unutrašnja konstrukcija
gledališta, raznesena kao kamena građa u kasnijim
stoljećima.
Slide 18
Kažnjavanje
Dirke, II. st., Pula.
Podni mozaik s
mitološkim
prizorom
pripadao je nekoj
javnoj antičkoj
građevini. Iako u
reduciranom
likovnom izrazu,
vješto je riješen
prostor i
kompozicija
velike površine.
Obrubni motiv
pletenice imitirat
će predromanički
reljefi.
Slide 19
Portret mlade žene iz Salone, sredina I. st., Arheološki muzej,
Zagreb. Mramorna skulptura naturalistički vjerno reproducira
tip frizure, a meko modelirano lice u mramoru boje slonovače
sugerira živu put. Iz očnih duplji ispali su umetci koji su
bojom i sjajem imitirali oči.
Slide 20
Apsida Eufrazijeve
bazilike u Poreču, VI.
st. Raskošni
spomenik prvog
»zlatnog« doba
bizantske umjetnosti.
Osim ljepote
inkrustacija i mozaika,
ovdje se javljaju i
ikonografske
inovacije: Bogorodica
na prijestolju u
središtu konhe
(umjesto Krista).
Ciborij iz XIII. st.,
ukrašen je mozaicima
venecijanske
radionice.
Slide 21
Brijuni, rimske iskopine.
Slide 22
Krstionica iz vremena
kneza Višeslava – Nin, s
napisom na latinskom
jeziku. »Ovaj izvor, naime,
prima slabe, da ih učini
prosvijetljenima. Ovdje se
peru od svojih zločina, što
su ih primili od svog prvog
roditelja, da postanu
kršćani spasonosno
ispovijedajući vječno
Trojstvo. Ovo djelo
pobožno učini svećenik
Ivan u vrijeme kneza
Višeslava, i to u čast sv.
Ivana Krstitelja, da
zagovara njega i njegovog
štićenika.
Slide 23
Slide 24
Crkva Sv. Križa
IX. st., Nin.
Izvana stereometrijski
čista adicija volumena,
križnog tlocrta s
kupolom na trompama
i dvije male apside na
krakovima.
Tipičan spomenik
predromanike u
Dalmaciji.
Slide 25
Crkva Sv. Donata u
Zadru, IX. st.,
najveća je
građevina
predromanike u
Hrvatskoj.
Jedna je od
najmonumentalnijih centralnih
crkava karolinškog
doba u Europi.
Slide 26
Ulomak zabata s imenom kneza Trpimira, iz Rižinica kraj
Solina, IX. st., s napisom: PRO DUCE TREPIM(ero)... (Za
kneza Trpimira)
Slide 27
Pismo pape Ivana VIII.
Knezu Branimiru 7. lipnja
879. Prijepis iz XII. st.
Slide 28
Greda i zabat s imenom kneza
Branimira iz Šopota, kraj
Benkovca, dr. pol. IX. st., s
napisom: BRANIMIRO COM(ite)
... DUX CRUATORU(m)
COGIT(avit) ...(Branimir
vojvoda...knez Hrvata naumi...).
Slide 29
Slide 30
NIN. Sjedište župe i
»hrvatskog
biskupa«, pa i
ninskog biskupa
Grgura, kome je
podignut spomenik
u mjestu, rad I.
Meštrovića.
Starohrvatske
crkvice u Ninu
ujedno su i najstariji
sačuvani graditeljski
spomenici svih
Slavena (IX. – XI. st.).
Slide 31
Napis na sarkofagu kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana na
Otoku u Solinu.
Slide 32
Reljef kralja
Petra Krešimira IV.,
Mali hram – krstionica,
Split, kraj XI. st. Ploča
oltarne pregrade (iz
krunidbene crkve kralja
Zvonimira u Solinu?) s
prizorom kralja,
dostojanstvenika uz
prijestolje i podanika.
Uz predromaničku
plošnost likova javlja
se više slobodne plohe
(prostora).
Slide 33
Povelja hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. kojom 1069. u
hrvatskoj prijestolnici Ninu proglašava »Mare Nostrum«, tj.
Jadransko more hrvatskim morem .
Slide 34
Ante Starčević,
»Petar Krešimir
IV. predaje
darovnicu
opatici Ciki«
(odljev s
vratnica
krstionice u
šibenskoj
katedrali).
A
n
t
e
S
Slide 35
Čikin križić – pozlaćeni moćnik oblika
križa, VII. – VIII. st., samostan
benediktinki sv. Marije, iz riznice Zlato
i srebro Zadra, Zadar.
Slide 36
Dva ciborija iz Biskupije
kod Knina, XI. st.
Četverostrani ciborij
izuzetan je po bogatstvu
ornamenata i perforiranim
arkadicama uz bridove,
kao i po naglašenom
volumenu kapitela.
Šesterostrani ciborij, u
pozadini, jednostavnijeg je
pleternog ukrasa.
Slide 37
Dubrovačka tvrđava Lovrijenac.
Slide 38
BAŠČANSKA PLOČA. U ranoromaničkoj crkvici u
Jurandvoru pronađena je glasovita Baščanska ploča,
dragocjen dokument za hrvatsku povijest.
Slide 39
Isječak Baščanske ploče.
Slide 40
Crkva Sv. Nikole, kraj
Nina, XII. st,
podignuta je na
pretpovijesnom
tumulusu.
Ranoromanička
građevina trolisnog
oblika. Središnji
kupolni svod poduprt
je ukrštenim
pojasnicama, kao u
prvom katu zvonika
sv. Marije u
nedalekom Zadru
(1105.). U doba turskih
osvajanja dograđena
je oktogonalna kula
(XVI. st).
Slide 41
Navještenje, minijatura
Trogirskog
evanđelistara, ispisanog
i iluminiranog u
samostanu sv. Ivana
između 1230. i 1240. Uz
proporcionalnost likova,
uvjerljivost gesta i
pokreta karakteristična
je za romaniku krajnja
stilizacija raslinja i
shematski prikaz
arhitektonske kulise.
Slide 42
Eva s Radovanova portala u Trogiru
djelo je jednog od majstora što su
radili s Radovanom, odnosno dovršili
portal nakon njega. Predložak je
možda bila neka antička skulptura, a
veličinom i punom zaobljenošću mogu
se Adam i Eva s trogirskog portala
usporediti samo s aktovima na portalu
u Bambergu (oko 1260.).
Slide 43
Zapadni portal trogirske
katedrale, potpisao ga je
Majstor Radovan i
datiran je 1240.,
najmonumentalnije
je djelo romaničkogotičkog stila u nas.
Obuhvaća Prvi grijeh
(Adam i Eva) i
Otkupljenje (Rođenje
Kristovo), kristološki
ciklus, pojedine svece i
apostole, prikaze
mjeseci, prizore iz
lova, a stilski sažima
različite tradicije od južnoitalskih do francuskih. Umjetnički je
na razini najboljih europskih ostvarenja toga doba.
Slide 44
Realistički prizor s okruglog
stupa Radovanova portala:
lovac je upravo odapeo
strijelu, a mršavi lovački psi
pojurili su po lovinu.
Slide 45
Čak i na neprikladnom
okruglom stupu
prekrivenom biljnom
vrijezom upliće Radovan
(1240.) prizore iz života u
šumi; životinje i različite
faze lova. Detalj: lovac dere
kožu s ubijene srne, dok se
zadihani lovački psi
odmaraju.
Slide 46
Kamenita vrata.
Jedna od vrata
srednjovjekovnog
Gradeca
sačuvana do
današnjih dana.
(Zagreb)
Slide 47
Zagrebačka katedrala
najveća je gotička
građevina sjeverne
Hrvatske. Apside su
građene u
ranogotičkim (1275.),
a brodovi tijekom
XIV. i XV st. u
zrelogotičkim
oblicima. Od kasnijeg
namještaja ističe se
barokna
propovjedaonica M.
Cusse.
Slide 48
Škrinja Sv. Šimuna od kucanog srebrnog lima (138.0), u
Zadru, najveći je gotički zlatarski rad u Dalmaciji. Dala ju je
izraditi Elizabeta, žena hrvatskougarskog kralja Ludovika,
kći bana Kotromanića.
Slide 49
Prizor legende o čudu prsta (ili prisege na tijelo svečevo) na
škrinji sv. Šimuna. Kasnogotičkim zanimanjem za stvarnost
naturalistički je prikazana odjeća, frizure, kape... Autor
Franjo iz Milana potpisao je svoje djelo i prikazao svoj
autoportret pri radu na drugoj strani škrinje.
Slide 50
Glagoljski misal vojvode
Hrvoja Vukčića
Hrvatinića pisan je i
iluminiran u Splitu oko
1404. Stil minijatura
srodan je Majstoru
tkonskog raspela.
Čitavu stranicu zauzima
slika vojvode i hercega
splitskog, oklopljenog
viteza na konju. Misal se
nalazi u Carigradu.
Slide 51
Poznato nam je ime čovjeka
koji je pisao tekst Hrvojeva
misala. On se, naime, potpisao
pa znamo da mu je ime bilo
Butko. Sve drugo o toj knjizi
ostalo je skriveno. Znamo,
doduše, i to da je Misal pisan
za Hrvoja Vukčića Hrvatinića,
kojemu je ugled bio najveći
početkom 15. st. Misal ima 243
folije, a u njemu je mnogo
tragova starijih liturgijskih
predložaka pa je teza o
južnotalijanskoj provenijenciji
te dragocjene knjige vrlo
vjerojatna. Danas se Misal
nalazi daleko od domovine. Mi nikada ne ćemo
doznati kako je dospio baš u tursku prijestolnicu!
Slide 52
Iluminacije za pojedine
mjesece iz kalendara
Hrvojeva misala.
I
l
Slide 53
I
l
Slide 54
I
l
Slide 55
Katedrala sv.
Jakova – XV.
st. Ovo
remek-djelo
hrvatskog
graditeljstva
podigao je
do krovišta
majstor
Juraj
Dalmatinac,
a dovršio ga
Nikola
Firentinac.
(Šibenik)
Slide 56
Katedrala
sv. Jakova
(Šibenik)
Slide 57
Istočni dio šibenske
katedrale s transeptom
i kupolom. Prema
projektu Jurja
Dalmatinca (1441.), koji
je izgradio i donje
dijelove do 1473.,
dovršio je Nikola
Firentinac svodove i
kupolu početkom XVI.
St., postavivši na vrh
oblih zabata skulpture
sv. Jakova i sv.
Mihovila.
Slide 58
Svod šibenske
krstionice montiran je
od devet kamenih
dijelova uklopljenih
međusobno bez
ikakva veziva.
Obrađeni s donje
strane kao svod (četiri
gotičke fijale,
medaljon s Bogom
ocem i golubicom Sv.
Duha, četiri ploče s
renesansnim
anđelima), isti komadi
kamena s gornje
strane su glatke ploče
u podu južnog broda
(1441. – 1443.).
Slide 59
Detalji s katedrale Sv. Jakova (Šibenik).
Slide 60
Detalji s katedrale Sv. Jakova (Šibenik).
Slide 61
Dječak (antički krilati genij) koji
puhanjem raspiruje baklju,
jedan je od 21 reljefa na
podnožju trogirske kapele.
Geniji izviruju iz odškrinutih,
perspektivno prikazanih vrata:
umjesto tradicionalnoga
kršćanskoga pakla, Nikola
Firentinac humanistički nudi
sliku Podzemlja, bližu
poganskoj antici.
D
j
e
Slide 62
»Bičevanje Krista«, detalj
s oltara sv. Staša iz
splitske katedrale, djelo
Jurja Dalmatinca, početak
XV. st. Ocijenjeno je kao
najzreliji majstorov
renesansni rad. (Split)
Slide 63
Kapela Blaženog Ivana u
Trogirskoj katedrali, rad
Nikole Firentinca, prvo je
djelo renesanse u
Dalmaciji i ističe se
arhitekturom skladnih
proporcija i izražajnim
skulpturama Nikole
Firentinca, Andrije Alešija i
Ivana Duknovića.
Slide 64
Kapela Bl.
Ivana
Trogirskog,
katedrala,
Trogir.
Gradili su je
Nikola
Firentinac i
Andrija Aleši
1468. – 1482.
Slide 65
U crkvi sv. Marije na Škrilinah nalazi se najljepši ciklus
istarskih fresaka Vincenta iz Kastva (1474.).
Slide 66
Mrtvački ples, detalj freske Vincenta iz Kastva u crkvi Sv.
Marije na Skrilinah (1474.), Đeram. Prikazujući jednakost ljudi
pred smrću, bez obzira na dob, zvanje ili klasu,
kasnosrednjovjekovni slikari tješe puk za nepravde na ovom
svijetu.
Slide 67
Dubrovnik, jedina slobodna republika na istočnoj obali
Jadrana (do poč. XIX. st.). Urbanistički definiran u XIV. st.
Slide 68
Nikola Božidarević
(1460. – 1518.). Triptih iz
Dominikanskog
samostana i crkve u
Dubrovniku.
Slide 69
Sv. Martin (kao mladi
renesansni vitez) i
prosjak, detalj
poliptiha Vittora
Carpaccia, kraj XV. st.
Stalna izložba
crkvene umjetnosti,
Zadar. Samo jedan
primjer visoke likovne
kvalitete umjetničke
baštine u Dalmaciji,
koja obuhvaća veliki
broj djela slikara
talijanske renesanse.
Slide 70
Marko Marulić, Judita,
Venecija, 1522., drugo
izdanje.
Slide 71
Početak Judite Marka
Marulića.
Slide 72
Julije Klović (1498. – 1578.). Minijaturist svjetskog glasa,
suvremenik i prijatelj Michelangela, Brueghela, El Greca.
Izradio je brojna monumentalna djela u minijaturi koja se
nalaze u najpoznatijim svjetskim galerijama.
Slide 73
Julije Klović. Minijature.
Slide 74
Prizemni trijem
Kneževa dvora u
Dubrovniku obnovljen
je po nacrtu
Michelozza
Michelozzija (1463.), a
kat su dovršili
gotičkim biforama
domaći majstori
Radosalić, Bogosalić,
Grubačević i dr. Tako
je nastala zgrada na
kojoj je dolje
vremenski »mladi«
renesansni stil, a gore
»stariji« gotički.
Slide 75
Ljetnikovac Petra
Sorkočevića (1521.) na
Lapadu, Dubrovnik.
Asimetrički
komponirana zgrada
otvara se s dva krila (s
trijemom i terasom) na
ribnjak i perivoj sa
Šetnicama pod
odrinama loze, a s
druga dva krila (s
ložom na katu) na
cvijetnjak pozadi,
ostvarujući time
renesansni ideal veze
čovjeka s prirodom.
Slide 76
Slide 77
Opsada Sigeta, suvremena talijanska gravira.
Slide 78
Josip Franjo Mücke,
»Nikola Zrinjski na
sigetskoj kuli«, slika,
ulje na platnu, 1866.
Slide 79
Slide 80
SISAK-STARI GRAD.
Snažnu tvrđavu trokutna
tlocrta s tri valjkaste
kule na vrhovima gradio
je graditelj Petar iz
Milana uz pomoć
domaćih majstora (1544.
– 1550.). Hrvati su 1593.
kod Siska do nogu
potukli Turke
vojskovođe Hasan-paše
Predojevića.
Slide 81
Veliki Tabor.
Najljepši,
najmonumentalniji
srednjovjekovni
utvrđeni grad u
Hrvatskoj s
obilježjem gotike i
renesanse.
Slide 82
Ozalj.
Srednjovjekovni grad
na
utvrđenoj
litici ponad
rijeke Kupe.
Od XIV. st.
u posjedu
Frankopana
i Zrinskih.
Slide 83
Crkva Sv. Vlaha (1706. –
1715.), Dubrovnik. Kao
graditelj i kipar Mario
Gropelli je dao
ravnopravnu ulogu
arhitekturi i skulpturi u
duhu mletačkog baroka.
Centralna građevina s
kupolom. Dominira
glavna fasada kao kulisa
terasno podignutog
pristupa nalik otvorenoj
pozornici.
Slide 84
Kazalište u Hvaru. Na prvom katu arsenala (spremišta za
galiju) otvoreno je 1612. hvarsko kazalište, kao prvo
komunalno kazalište u Europi. Obnovljeno je početkom XIX.
st. u klasicističkom stilu.
Slide 85
Palača
obitelji
Patačić
(1764.),
Varaždin.
Arhitektonski
oživljena
ugaonim
istakom dok
su fasade
reljefno
razigrane
bogatom
rokoko
štukodekoracijom.
Slide 86
Krilni dvorac
obitelji
Odeschalchi
u Iloku, s
arkadama i
galerijama
kroz sve tri
etaže, jedan
je od većih
plemićkih
dvoraca.
Obnavljan je
u XVIII. i XIX.
st.
Slide 87
Gradska vijećnica,
Varaždin. Renesansna
građevina iz XVI. st.
pregrađena je i
obnovljena 1793. u
prijelaznom
kasnobaroknoklasicističkom stilu.
Slide 88
Sv. Marija Snježna, Belec, pregrađena 1739., s Rangerovim
freskama (1740.), drvenim oltarima i propovjedaonicom (J.
Schokotnig iz Graza 1743.), donacija je domaćeg plemstva.
Unatoč malog formata, jedan je od najraskošnijih primjera
dinamičkog pretapanja arhitekture, skulpture i slikarstva u
organičku baroknu cjelinu.
Slide 89
Kazula, vezeno misno
ruho, XVII. st., Riznica
zagrebačke katedrale.
Reljefno vezivo od bisera
i svilenih niti, vjerojatno
rad J. W. Stolla, Zagreb
(1655. –1664.).
Slide 90
Vezeni pokrov Kristova groba s prizorima Muke, XVII. st.,
radionica biskupa Petretića, Zagreb, Riznica katedrale. Osim
razvedenih obrisa oblika, i vez se barokno nadima u reljef. U
biskupskoj veziljskoj radionici bili su zaposleni isključivo
muškarci.
Slide 91
Dvorac obitelji Eltz (1790.), Vukovar. Smješten u parku i
okrenut glavnom fasadom Dunavu, dvorac iskazuje
povezanost barokne arhitekture s ambijentom.
Slide 92
Zagreb. Stari dio grada, podignut na brežuljku i prvotno
utvrđen zidinama u obliku trokuta, zvan Gradec, Grič,
današnji je Gornji grad.
Slide 93
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Lubinsky, Zagreb, 1912.
Slide 94
Lenuzzijeva
potkova
Slide 95
Muzejski
prostor na
Jezuitskom
trgu (Zagreb)
Slide 96
Galerija
Meštrović
Muzejski prostor
na Jezuitskom
trgu (Zagreb)
Muzej grada
Zagreba
Slide 97
»Zlatna dvorana«,
Opatička 10., uređena
u slogu bečke
secesije. Tu su kipovi
Roberta Frangeša
Mihanovića:
»Teologija«,
»Medicina«,
»Pravda«, potom
povijesne
kompozicije slikara
Celestina Medovića:
»Dolazak Hrvata«,
»Krunjenje Ladislava
Napuljskog«,
»Splitski sabor« (iz X.
st. poznat po borbi Hrvata za uporabu glagoljice i
staroslavenskog jezika u bogoslužju).
Slide 98
Zlatna dvorana bivšeg Odjela za bogoštovlje i nastavu
(1895.), Zagreb, Opatička 10. Najcjelovitije djelo historicizma
u Hrvatskoj: neobaroknu arhitekturu izveo je H. Bolle, a
opremili su je slikari O. Iveković, C. Medović, I. Tišov, B.
Čikoš-Sesija, V. Bukovac i kipar Frangeš-Mihanović.
Slide 99
Zastor starog kazališta na Markovu trgu, Zagreb, otvorenog
1834., arh. C. i A. Cragnolini. Unutar lepeze – tipičnog
rekvizita kazališne publike – umetnuta je romantičarska slika
V. Karasa Vila, djed guslar i unuk.
Slide 100
Mlada patricijka,
Vlaho Bukovac
(1890.), Moderna
galerija, Zagreb.
Portret žene u
rimskoj tunici s
lepezom slikao je
Bukovac za svog
boravka u Parizu.
Hladni kolorit i
blijeda put
kontrastiraju sa
živom izražajnošću
lica.
Slide 101
Zdenac života,
bronca, Ivan
Meštrović (1905.),
Zagreb. U tragu
Rodina, ne samo po
impresionističkoj
obradi epiderme nego
i po univerzalnom
simbolizmu i
istinskom
humanizmu. Iako
mladenačko
Meštrovićevo djelo,
ova fontana ostaje
jedno od najboljih.
Slide 102
Autoportret s lulom,
Miroslav Kraljević
(1912.), Moderna galerija,
Zagreb. Asimilirajući
iskustva suvremenoga
pariškog slikarstva,
Kraljević je stvorio
osobni izraz što se uz
neobuzdani temperament
crteža odlikuje strogom
disciplinom
strukturiranja slike
bojom.
Slide 103
Slike i fotografije, te njihovi opisi preuzeti iz:
E. Hercigonja: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Mladost, 1975.
A. Mijatović: Iz riznice hrvatske povijesti i kulture, Školska knjiga, 2001.
R. Ivančević: Umjetničko blago Hrvatske, Motovun, 1993.
Lijepa naša Hrvatska, TIP Marin Držić, 1991.
Croatia In The Heart Of Europe, Croatian Paneuropean Union, 1996.
www.miljenko.info