Transcript Stjecaj kaznenih djela

STJECAJ KAZNENIH DJELA
(čl. 51.KZ)
“Ako počinitelj jednom ili više radnji počini
više kaznenih djela za koja mu se istodobno
sudi, sud će mu za svako kazneno djelo
utvrditi kaznu, a zatim će ga, na temelju
ocjene počiniteljeve ličnosti i počinjenih
kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, osuditi
na jedinstvenu kaznu.” (čl. 51. st. 1. KZ)




postojanje najmanje dva ili više kaznenih djela
– pluralitet kaznenih djela;
sva su djela počinjena od strane istog počinitelja
– kod sudioništva se radi o pluralitetu sudionika;
za sva počinjena djela još nije izrečena kazna,
odnosno za sva djela počinitelju još nije suđeno
(ova značajka razlikuje stjecaj od povrata kod
kojega isto postoji jedan počinitelj i više kaznenih
djela, no novo djelo je počinjeno nakon što je
počinitelj već bio osuđen za ranije počinjena djela)
stjecaj kaznenih djela predstavlja počinjenje
više kaznenih djela jednog počinitelja za
koja mu se istovremeno sudi
Vrste stjecaja
čl. 51. st. 1. KZ-a: “Ako počinitelj s jednom ili
više radnji počini više kaznenih djela za koja mu
se istodobno sudi….”
1. Podjela obzirom na broj radnji kojima su


počinjena kaznena djela:
Idealni stjecaj: kad počinitelj s jednom radnjom
(ponašanjem) počini više kaznenih djela (npr. ubojstvo
jedne i teška tjelesna ozljeda druge osobe sve
počinjeno jednim hicem)
Realni stjecaj: kad počinitelj s više samostalnih
ponašanja (radnja), koja mogu biti prostorno ili
vremenski odvojena, počini više kaznenih djela za koja
mu se istodobno sudi (npr. počinitelj jedan dan počini
jedno kazneno djelo, sljedeći dan neko drugo djelo, ili
jednim udarcem nanese jednu tešku, a drugim udarcem
laku tjelesnu ozljedu različitim osobama)
2. Podjela obzirom na vrstu počinjenih
kaznenih djela:




Homogeni stjecaj: kad su u stjecaju počinjena ista ili
istovrsna kaznena djela, npr. počinitelj počini dva
ubojstva ili ubojstvo i tešku tjelesnu ozljedu, ili krađu i
tešku krađu
Heterogeni stjecaj: kad su djela počinjena u
stjecaju raznovrsna npr. počinitelj počini ubojstvo i
krađu.
Idealni i realni stjecaj mogu biti homogeni i heterogeni
Pravni značaj stjecaja: čl. 60. KZ-a sadrži posebna
pravila za odmjeravanje kazne za stjecaj kaznenih
djela, pa će sud najprije za svako od počinjenih djela
utvrditi kazne prema zakonu, a zatim će primjenom
posebnih metoda izreći za sva ta djela jedinstvenu
kaznu
Prividni ili nepravi stjecaj



jedna ili više radnji mogu se podvesti ili supsumirati
pod više zakonskih opisa ili bića kaznenih djela, ili više
puta pod isto biće, tako da izgleda da postoji pravi
stjecaj, ali ustvari postoji samo jedno kazneno djelo i
poč. se osuđuje za jedno djelo
konkurencija više zakonskih bića koji se svi mogu
primijeniti na jedan događaj: koji će se od više bića
primijeniti, jer se može primijeniti samo jedan –
ekskluzivno biće koje isključuje primjenu svih ostalih
(npr. počinitelj je oduzeo tuđu pokretnu stvar s ciljem
da je protupravno prisvoji i to tako da je provalio u
tuđi stan: ispunio bića krađe i teške krađe, ali
primjena bića teške krađe isključuje primjenu
kaznenog djela krađe)
u teoriji se naziva i zakonski stjecaj – ispunjavaju se
bića dvaju ili više kaznenih djela
TRI TEMELJNA TIPA PRIVIDNOG STJECAJA
1. Specijalnost
2. Supsidijarnost
3. Konsumpcija: a) nekažnjivo prethodno d.
b) nekažnjivo prateće d.
c) nekažnjivo naknadno d.
1) odnos specijalnosti



specijalnost između dva bića postoji kad se jedno biće
pojavljuje kao specijalni ili poseban slučaj ili oblik u
odnosu na drugo biće – jedan propis (lex specialis)
sadrži sva obilježja drugog (lex generalis), ali i još
najmanje jedno specijalno obilježje.
ne primijenjuju se oba bića, već samo jedan prema
pravilu lex specialis derogat legi generali (specijalni
propis isključuje opći), pa postoji samo jedno kazneno
djelo.
odnos specijalnosti postoji uvijek između temeljnog
kaznenog djela i njegovih kvalificiranih i
privilegiranih oblika koji su lex specialis u odnosu na
temeljno kazneno djelo (npr. teško ubojstvo u odnosu na
ubojstvo, teška krađa u odnosu na krađu, pronevjera u
odnosu na utaju).


stjecaj kvalifikatornih okolnosti npr. teško
ubojstvo iz koristoljublja i na osobito
okrutan način: jedno djelo t.ub. (stjecaj je
oteg.ok.)
stjecaj kvalifikatorne i privilegirajuće
okolnosti npr. majka usmrti dijete na osobito
okrutan način čini čedomorstvo
(kvalif.okolnost je otegotna)





Odnos specijalnosti postoji i kod složenog kaznenog
djela → složeno kazneno djelo je specijalno biće u
odnosu na bića kaznenih djela u njegovom sastavu
Pojam složenog k.d.: biće djela kombinirano ili
sastavljeno od dvije ili više radnji koje same za sebe
predstavljaju samostalna kaznena djela
razbojništvo: složeno dvoaktno djelo jer se sastoji od dvije
odvojene radnje koje svaka za sebe predstavljaju
samostalno kazneno djelo - prisile (uporabe sile protiv
neke osobe ili prijetnje da će izravno napasti na njezin život
ili tijelo) i krađe (oduzimanja tuđe pokretne stvari s ciljem
da je protupravno prisvoji)
složeno kazneno djelo je zakonska konstrukcija ili
zakonsko jedinstvo djela (jedinstvo djela u pravnom smislu)
- samo zakonodavac može propisati biće složenog
kaznenog djela, ne i sud
pravni značaj ovakvog tipa bića kaznenog djela: ne postoji
stjecaj djela - počinitelj neće odgovarati za dva kaznena
djela - prisile i krađe nego samo za jedno kazneno djelo
razbojništva
b) odnos supsidijarnosti



supsidijarnost između dva bića postoji onda kad se
jedno od njih može primijeniti samo kad nisu ispunjeni
uvjeti za primjenu drugog: jedno je kazneno djelo
supsidijarno (pričuvno) u odnosu na drugo koje je
primarno
važi pravilo lex primaria derogat legi supsidiariae
(primarni propis isključuje supsidijarni).
formalna supsidijarnost: odredba izrijekom predviđa
svoju supsidijarnost – klauzula supsidijarnosti “a time ne
čini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana teža
kazna” npr. čl. 209. st. 1., 210. st.1., 264. st.1


materijalna supsidijarnost: iz smisla i
tumačenjem odredbe proizlazi da biće jednog
kaznenog djela ima pričuvni značaj u odnosu na
neko drugo (primarno)
npr. za bludne radnje (čl. 155.) neće se kazniti ako
su ispunjena obilježja silovanja (čl. 153.) ili
spolnog odnošaja bez pristanka (152.); za spolni
odnošaja bez pristanka (152.) neće se kazniti ako
su ispunjena obilježja silovanja (čl. 153.) ; kazneno
djelo izazivanja prometne nesreće (čl. 227.)
isključuje biće kaznenog djela obijesne vožnje u
cestovnom prometu (čl. 226.), iako počinitelj
svojim ponašanjem ispunjava obilježja oba k.d.
c) odnos konsumpcije

konsumpcija postoji u slučaju kad je jedno
biće kaznenog djela obuhvaćeno drugim. Tada
važi pravilo lex consumens derogat legi
consumptae (jedan propis isključuje drugi
koji je njime obuhvaćen), tj. jedno kazneno

djelo obuhvaćeno je ili konzumirano drugim
kaznenim djelom. U pravilu glavno ili teže
kazneno djelo konzumira sporedno ili lakše,
npr. u slučaju ubojstva pri kojemu je počinitelj
nanio žrtvi i teške tjelesne ozljede, počinitelj će
odgovarati samo za kazneno djelo ubojstva:
nema stjecaja kaznenih djela, jer je teška
tjelesna ozljeda konzumirana ili obuhvaćena
ubojstvom.
teorija je izgradila tri temeljna tipa
konsumpcije



nekažnjivo prethodno djelo: djelo
čije je nepravo obuhvaćeno nepravom
kasnijeg djela - tzv. prolazni delikti kao
kaznena djela koja obuhvaćaju prethodni
stadij počinjenja i ostaju nekažnjena ako
je počinitelj ušao u kasniji stadij.
za pripremne radnje (kada su uopće
kažnjive) počinitelj će se kazniti samo
ako nije dovršio ili barem pokušao
počiniti kazneno djelo koje je pripremao
i pokušaj je nekažnjivo prethodno djelo
jer će se počinitelj kazniti za pokušaj
samo ako nije djelo dovršio



nekažnjivo prateće djelo (Zlatarić - pravna
figura inkluzije): djelo koje prati neko
drugo djelo kao glavno, ali je zanemarivo
zbog svog niskog stupnja neprava
počinitelj koji je usmrtio žrtvu ubodom nožem
kroz odijelo odgovarati će samo za ubojstvo, a
ne i za k.djelo uništenja ili oštećenja tuđe stvari
ili narušavanje nepovredivosti doma je
inkludirano u slučaju teške krađe počinjene
provaljivanjem u tuđi stan.
ne postoji inkluzija već pravi stjecaj djela u
slučaju kada je počinitelj platio kupoprodajnu
cijenu lažnim novcem čime čini kako kazneno
djelo krivotvorenja novca (njegovim stavljanjem
u optjecaj) tako i kazneno djelo prijevare



nekažnjivo naknadno djelo: djelo kojim se
osigurava ili iskorišćuje stanje nastalo
počinjenjem prethodnog djela tako da se
njime ne uzrokuje bitno nova šteta –
počinitelj novim djelom samo daje smisao
prethodnom
Počinitelj koji je ukrao hranu koju je kasnije i
pojeo odgovarati će samo za djelo krađe, a ne i
za djelo uništenja ili oštećenja tuđe stvari
nije nekažnjivo naknadno djelo ono kojim se
iskorištava stanje nastalo počinjenjem
prethodnog djela ako se povređuje drugo pravno
dobro ili se uvlači nova žrtva: počinitelj koji je
ukradenu stvar prodao kao svoje vlasništvo čini
u stjecaju kaznena djela krađe i prijevare, jer je
prijevarom počinjena nova šteta koja nije
sadržana u krađi
Posebni oblici jedinstva radnje u
pravnom smislu:
1. Produljeno kazneno djelo (čl. 52. KZ)
2. Kolektivno kazneno djelo (posebni dio
kaznenog zakonodavstva)
Produljeno kazneno djelo (delictum
continuatum)

Pojam→poseban oblik jedinstva radnje u pravnom smislu:
” Produljeno kazneno djelo je počinjeno kada počinitelj s
namjerom izvrši više odvojenih radnji u prirodnom smislu
kojima se ostvaruju bića istog ili istovrsnih kaznenih djela,
ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku
povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu.” (čl.
52. st. 1. KZ)



blagajnica jedne firme u razdoblju od godine dana svakog
mjeseca prisvaja određenu sumu novca iz blagajne čime je
počinila ukupno 12 pronevjera
pravna figura koju je stvorila sudska praksa (procesna
ekonomičnost), a Kazneni zakon je od 1998.g. legalizirao
pravni učinak: odredbe o stjecaju neće se primijeniti kad
počinitelj počini produljeno kazneno djelo
Zakonske pretpostavke za produljeno
kazneno djelo:
1. ista ili istovrsna kaznenih djela;
2. prostorna povezanost;
3. vremenska povezanost;
4. namjera
1. da je počinitelj pojedinačnim, odvojenim radnjama
ostvario više istih ili istovrsnih kaznenih djela (npr.
samo više krađa ili više krađa i teških krađa) – serijski
počinitelj ili serija istih ili istovrsnih djela
- ako se radi o seriji istih djela: pravna kvalifikacija
je npr. produljeno kazneno djelo krađe i sud izabire
vrstu i mjeru kazne propisanu za to kazneno djelo
- ako se radi o seriji istovrsnih djela: djelo će se pravno
označiti po najtežem od tih djela npr. produljeno
kazneno djelo teške krađe i sud će izabrati vrstu i mjeru
kazne koja je propisana za najteže od tih djela (čl. 52.
st. 3. KZ)




Isključena je mogućnost primjene produljenog kaznenog
djela:
ako se radi o različitim pravnim dobrima (npr. radnje
kojima se ostvaruje biće k.d. zlouporabe položaja ili ovlasti i
radnje prijevare) i
ako se radi o najvišim osobnim pravnim dobrima (čl.
52.st.2.) kaznena djela koja predstavljaju napad na život,
tijelo, spolnu ili drugu slobodu → nedopustiva konstrukcija
jednog produljenog k.djela u slučajevima više uzastopnih
ubojstava, silovanja različitih žena ili razbojništava na štetu
različitih oštećenika →formalizirana je dosadašnja sudska
praksa
zadržano je prvenstveno radi imovinskih delikata kod
kojih je ono ponekad nužno da bi se primjereno obuhvatilo
ukupno nepravo i krivnja pojedinog kaznenog djela (npr. kad
se radi o kaznenom djelu pronevjere kod kojeg uopće nije
bitno koliko puta je uzet novac, već ukupni iznos prisvojenog
novca).
2. prostorna povezanost ili jedinstvo
prostora npr. uzastopno provaljivanje u niz
automobila na istom parkiralištu ili niz
vikendica u istom mjestu pod uvjetom da
postoji
3. vremenska povezanost između
pojedinačnih radnji u smislu kontinuirane
djelatnosti (radnje ne moraju slijediti
odmah jedna drugu, pa produljeno
kazneno djelo može trajati i duže vrijeme
npr. u slučaju kaznenog djela silovanja iste
osobe kod kojega razdoblje između
pojedinačnih radnji može biti duže)
4. produljeno kazneno djelo može postojati samo ako je
počinitelj više istih ili istovrsnih kaznenih djela počinio
s namjerom, pa je prod.k.d. isključeno kod nehajnih
kaznenih djela
- dvojba: na što se mora odnositi namjera – jedinstvena
namjera (počinitelj na početku ukupne djelatnosti ima
na umu cjelokupno zbivanje) ili produljena namjera
(svaka odluka za novu radnju predstavlja volju da se
nastavi dotadašnja djelatnost kad se ponovno pruži
prilika, pa sve pojedinačne odluke ukazuju na psihički
kontinuitet)
- jed.namjeru je teško dokazati, pa sudska praksa traži
produljenu namjeru

Produljeno kazneno djelo razlog je za
fakultativno pooštravanje kazne (st. 4. čl.
52.)→ prilikom izricanja kazne sud može
posebni maksimum kazne povećati za 50%,
ali pri tome ne smije prijeći opći maksimum
propisan za tu vrstu kazne (za novčanu
kaznu do maksimalne predviđene granice
od 500 dnevnih iznosa odnosno za kaznu
zatvora do 20 godina); npr. Posebni max.
kazne za prijevaru (čl. 236.) je 5 godina
zatvora + 50% = 7,5 godina, za primanje
mita 10 god. + 50% = 15 godina
Kritike produljenog kaznenog
djela




neopravdano pogoduje počinitelje
neujednačena sudska praksa koja nije stvorila
čvrste i pouzdane kriterije – pravna nesigurnost
slučaj kad se nakon osude za produljeno k.d.
naknadno otkrije djela koja nisu bila obuhvaćena
presudom i za koja se počinitelj više ne može
kazniti
glavni argument u prilog produljenog k.d. je
procesna ekonomija, ali sud u izreku uvijek mora
unijeti pojedinačne radnje (djela) koje moraju biti
i posebno obrazložene – jedina komplikacija je
utvrđivanje i obrazloženje velikog broja
pojedinačnih kazni
Kolektivno kazneno djelo



Pojam: više ponovljenih činjenja istog kaznenog
djela tretira se jednim kaznenim djelom zbog
posebnog psihičkog odnosa počinitelja prema
vršenju tih djela
počinitelj se bavi određenom djelatnošću i pri
tome pokazuje spremnost da stalno ponavlja
takvu djelatnost: ovaj subjektivni element može
se pojaviti u tri oblika - u obliku zanata,
zanimanja ili iz navike.
kolektivno kazneno djelo je zakonska
konstrukcija bića djela, primjer kazneno djelo
nadripisarstva iz čl. 313. KZ-a: “Tko se
neovlašteno bavi pružanjem pravne pomoći, uz
naplatu kaznit će se….”, nadriliječništvo (čl.
radnja
posljedica
kazneno djelo
1
1
1
najčešći
slučaj
1
više
više
idealni stjecaj
više
više
više
1
više
1
prividni
idealni stjecaj
više
više
1
prividni realni
stjecaj
realni stjecaj