Kazneno pravo

Pojam, predmet i svrha

KAZNENO DJELO

POJAM KP

KP u širem smislu KAŽNJAVANJE DRŽAVNA SUVERENOST JAVNO PRAVO KAŽNJIVO DJELO STEGOVNO DJELO PREKRŠAJ a) kvantitativna b) kvalitativna privredni prijestup

KP u širem smislu

MATERIJALNO PROCESNO IZVRŠNO MALOLJETNIČKO PREKRŠAJNO

Naziv “kazneno pravo”

  njem. Strafrecht , franc. droit penal , tal. diritto penale , španj. derecho penal “kazneno” – pars pro toto kaznenopravne sankcije) (postoje i druge

  

Opći i posebni dio kaznenog prava

Opći dio: pretpostavke kažnjivosti i sankcije Posebni dio: opisi pojedinih kaznenih djela i zapriječene kazne “Odredbe Općeg dijela ovoga Zakona odnose se na kaznena djela propisana ovim Zakonom i drugim zakonima.” (čl. 6. KZ)



SVRHA KP

ZAŠTITA ZAJEDNIČKOG ŽIVOTA   ODRŽAVANJE DRUŠTVENOG POREDKA ZAŠTITA PRAVNIH DOBARA (ČL. 1) KAKO?

RACIONALNO UTEMELJENA REPRESIJA “Kad najviša vlast, u želji da osigura mir, kazni građanina koji je drugome učinio nepravdu, - onda ne kažemo da se ona rasrdila na tog građanina, jer ona ne kažnjava građanina potaknuta mržnjom, nego iz pravičnosti” (Spinoza) PREVENCIJA UZ POMOĆ REPRESIJE

Odnos kaznenog prava i morala

    Kazneno pravo jača društveni moral Kant: Kazneni zakon je kategorički imperativ Jellinek: Kazneno pravo je etički minimum Welzel: Kazneno pravo ima funkciju stvaranja morala

KARAKTERISTIKE KP

“Kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima se tako povređuju ili ugrožavaju osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim pravom da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile.” (Čl. 1. KZ) NAČELO SUPSIDIJARNOSTI FRAGMENTARNI KARAKTER

Akcesornost kaznenog prava

“Kazneni zakoni su u svojoj biti manje posebna vrst zakona nego sankcija svih drugih” (J.J. Rousseau)

Kriminalitet i znanosti o

   

kriminalitetu

Kriminalitet kao društvena pojava

-kriminalitet - ukupnost k.d. počinjenih u određenom vremenskom razdoblju na određenom području -kriminalna statistika: policijska (otkriveni i prijavljeni) i pravosudna (optuženi i presuđeni) Znanosti o kriminalitetu – 2 skupine: kaznenopravna znanost i kriminologija

Kaznenopravna znanost

 Kaznenopravna dogmatika obrađuje pojmove KZ-a i sređuje ih u koherentan sustav metodom generalizirajuće apstrakcije tumači i kritički  Kriminalna politika a) u širem smislu - ukupnost državnih mjera za suzbijanje devijantnog ponašanja b) u užem smislu – usmjeravanje KP-a radi zaštite temeljnih društvenih vrijednosti    Filozofija kaznenog prava Povijest kaznenog prava Poredbeno kazneno pravo

Kriminologija i srodne discipline

    Kriminologija – istražuje prirodne i socijalne činjenice o deliktu, počiniteljima i žrtvama, kao i kriminalitet kao masovnu i društvenu pojavu Penologija – izučava funkcije, pravila i metode kaznenopravnih sankcija Kriminalistika – istražuje metode i pravila o otkrivanju i razjašnjavanju pojava k.d., utvrđivanju njihovih počinitelja, kao i njihovom sprečavanju Sudska medicina – vješačenjima bavi se medicinskim