Transcript Radnje dokazivanja_Vjestacenje_Uvidjaj_i_Rekonstrukcija_REV.1

Krivično/kazneno procesno
pravo – Predavanja i vježbe
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Prof. dr. sc. Haris Halilović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Prof. dr. sc. Haris Halilović
Tel. +387 33 561 275
E – mail: [email protected]
I Vještačenje
1. Pojam vještaka i vještačenja

Vještak je osoba koja raspolaže
posebnim stručnim znanjem i koju
tužilac, odnosno sud poziva da mu
pomogne prilikom utvrđivanja važnih
činjenica u krivičnom postupku

Vještačenje je procesna radnja u okviru
koje vještak, kao osoba koja raspolaže
posebnim naučnim ili stručnim znanjem i
umjećem, primjenjuje naučna i stručna
znanja, vještine i metode na činjenice koje
predstavljaju predmet vještačenja.

1.
2.

Vještačenje se sastoji iz dva dijela:
Nalaza i
Mišljenja.
Nalaz (visum repertum) je neposredno
čulno opažanje ili posmatranje predmeta
vještačenja

Mišljenje (avis parere) je izvođenje
zaključaka prema pravilima struke ili nauke
iz utvrđenih činjenica.
2. Određivanje vještačenja i postupak
vještačenja prema odredbama ZKP
BiH

Vještačenje se određuje kada za
utvrđivanje ili ocjenu neke važne činjenice
treba pribaviti nalaz i mišljenje osoba koje
raspolažu potrebnim stručnim znanjem.

Ako naučno, tehničko, ili druga stručna
znanja mogu pomoći Sudu da ocijeni
dokaze ili razjasni sporne činjenice,
vještak kao posebna vrsta svjedoka može
svjedočiti davanjem nalaza o činjenicama i
mišljenja koje sadrži ocjenu o činjenicama.
Pismenu naredbu za vještačenje izdaje
Tužitelj ili Sud.
 Ako za određenu vrstu vještačenja postoji
stručna ustanova ili se vještačenje može
izvesti u okviru državnog organa, takva
vještačenja, a posebno složenija, povjerit
će se, po pravilu, takvoj ustanovi, odnosno

3. Dužnosti vještaka kojeg je odredio
Tužitelj, odnosno Sud
1. Dužnost odazivanja pozivu,
2. Dužnost dostavljanja izvještaja,
3. Dužnost davanja istinitog nalaza i
mišljenja,
4. Dužnost polaganja zakletve, odnosno
davanja izjave.
4. Ko ne može biti vještak
 Za vještaka se ne može odrediti osoba
koja ne može biti saslušana kao svjedok ili
osoba koja je oslobođena od dužnosti
svjedočenja, kao ni osoba prema kojoj je
krivično djelo učinjeno, a ako je takva
osoba određena - na njenom nalazu i
mišljenju ne može se zasnivati sudska
odluka.

Razlog za izuzeće vještaka postoji i za osobu koja je
zajedno s osumnjičenim, odnosno optuženim ili
oštećenim u radnom odnosu u istom organu, preduzeću
ili drugoj pravnoj osobi ili kod samostalnog privrednika,
kao i za osobu koja je u radnom odnosu kod oštećenog
ili osumnjičenog, odnosno optuženog.

Za vještaka se neće uzeti osoba koja je saslušana kao
svjedok.
5. Obavezne vrste vještačenja
1. U slučaju sumnje da je smrt
prouzročena krivičnim djelom,
2. U slučaju sumnje na trovanje,
3. U slučaju tjelesnih povreda, i
4. Sumnje da je uračunljivost osumnjičenog,
odnosno optuženog potpuno isključena
ili smanjena

Sudskomedicinska vještačenja
odnose se na utvrđivanje smrti, uzroka
smrti, karaktera i težine povreda i
posljedica povreda, kao i na druga
ispitivanja fizičkog stanja povriijeđenog.

Toksikološka vještačenja poduzimaju
se u slučaju sumnje o trovanju. U tom
slučaju sumnjive materije koje su nađene
na lešu ili drugom mjestu uputit će se na
vještačenje ustanovi ili državnom organu
koji vrše toksikološka ispitivanja.

Vještačenje tjelesnih povreda vrši se
po pravilu pregledom povrijeđenog, a ako
to nije moguće ili nije potrebno na
osnovu medicinske dokumentacije ili
drugih podataka u spisima.

Tjelesni pregled osumnjičenog,
odnosno optuženog kao posebna vrsta
vještačenja može se narediti kad je
potrebno na njegovom tijelu ili u tijelu
utvrditi činjenice važne za krivični
postupak.
Tjelesni pregled može se poduzeti i bez
pristanka osumnjičenog, odnosno
optuženog.
 Tjelesni pregled drugih osoba može se
poduzeti bez njihova pristanka samo onda
ako se mora utvrditi da li se na njihovom
tijelu nalazi određeni trag ili posljedica
krivičnog djela.


Uzimanje krvi i druge ljekarske radnje
koje se po pravilima medicinske nauke
poduzimaju radi analize i utvrđivanja
drugih važnih činjenica za krivični
postupak, mogu se poduzeti i bez
pristanka osobe koju treba pregledati –
ako zbog toga ne bi nastupila šteta po
njezino zdravlje.

Psihijatrijsko vještačenje odnosi se na
utvrđivanje uračunljivosti osumnjičenog
odnosno optuženog. Pomenuto se
vještačenje poduzima ako se pojavi sumnja
da je isključena ili smanjena uračunljivost
osumnjičenog, odnosno optuženog ili da
je osumnjičeni, odnosno optuženi počinio
krivično djelo uslijed ovisnosti od
alkohola, opojnih droga, ili da zbog
duševnih smetnji nije sposoban
učestvovati u postupku.
Pored navedenih ZKP BiH posebno
propisuje i vještačenje poslovnih knjiga
koje međutim nije obavezna vrsta
vještačenja.
 Konačno, kao poseban vid vještačenja
ZKP BiH poznaje i DNK analizu koja se
može vršiti kada je to neophodno
potrebno za određivanje identiteta ili
činjenice da li otkriveni tragovi materija
potječu od osumnjičenog, odnosno
optuženog ili oštećenog.

6. Dokazna vrijednost iskaza vještaka
 Na glavnom pretresu sud slobodno
ocjenjuje sve dokaze, pa tako i nalaz i
mišljenje vještaka, pri čemu je ta ocjena
samostalna ali i u vezi sa drugim, na
glavnom pretresu izvedenim dokazima[1].
[1] Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno
pravo, Knjiga I, str. 439.

Ipak upravo ocjena dokazne vrijednosti
ovog dokaza predstavlja u
krivičnoprocesnoj teoriji i teoriji dokaza
danas jedno od najzamršenijih pitanja,
obzirom na stalni napredak znanosti i
tehnologije, a time i sve veće mogućnosti
koju savremena znanstvena i stručna
ekspertiza pruža sa vrlo velikom tačnošću
i preciznošću, a time i sa sve
vjerodostojnim rezultatima, te manjom
vjerojatnošću pogreške.

Tako se u pogledu dokazne vrijednosti
iskaza vještaka smatra kako je mogućnost
sudije da cijeni nalaz i mišljenje vještaka
ograničena i nešto manja u odnosu na
njegovu mogućnost da cijeni činjenice i
okolnosti utvrđene pomoću drugih
dokaza[1].
[1] Stevanović, Č.: Veštačenje u krivičnom
postupku, Savremena administracija,
Beograd, 1976, str. 119.

Navedeno je logična posljedica činjenice
da se vještačenje upravo i određuje zbog
toga što sud ne raspolaže potrebnim
stručnim ili znanstvenim znanjem i
umijećem za utvrđivanje ili ocjenu neke
važne činjenice, pa uslijed toga naređuje
provođenje vještačenja osobi koja takvim
znanjem i umijećem vlada.
VI Uviđaj i rekonstrukcija događaja
POJAM


Uviđaj je istražna (dokazna) radnja putem i u procesnom okviru
koje organi krivičnog postupka na temelju svog vlastitog opažanja
ispituju prikupljene dokaze i utvrđuju, te razjašnjavaju za krivični
postupak važne činjenice.
Uviđaj prije svega služi otkrivanju i prikupljanju dokaza o postojanju
krivičnog djela i dokaza važnih za otkrivanje njegovog izvršioca, ali
je, također, bitan i za provjeravanje i ocjenu drugih prikupljenih
dokaza, kao i za prikupljanje podataka koji su od značaja za
utvrđivanje imovinskopravnog zahtjeva[1].
[1] Sijerčić-Čolić, H., I, 2012., str. 415.

U praksi uviđaj se poduzima u vezi s onim
krivičnim djelima uslijed čijeg su izvršenja
nastupile promjene ili su ostavljeni tragovi
u vanjskom svijetu.

U toku krivičnog postupka uviđaj se može
izvršiti u istrazi i tada ga poduzima tužilac
ili ovlaštena službena osoba. Ovlaštena
službena osoba dužna je obavijestiti
tužioca o poduzimanju uviđaja, dužna je
izvršiti uviđaj odrediti potrebna
vještačenja osim obdukcije i ekshumacije
leša.
Uviđaj se također može poduzeti prije
donošenja naredbe o provođenju istrage u
tzv. predistražnom postupku.
 Na glavnoj raspravi uviđaj vrši raspravno
vijeće, odnosno sudija, a van glavnog
pretresa sudija ili predsjednik vijeća,
odnosno član vijeća.


Uviđaj se može obaviti i na pretresu pred
vijećem apelacionog odjeljenja ili odrediti
da se izvrši izvan pretresa.
MJESTO I OBJEKTI UVIĐAJA


Uviđaj se vrši u otvornom ili zatvorenom prostoru gdje
je izvršeno krivično djelo, odnosno nad mjestom radnje
izvršenja i mjestom gdje je posljedica nastupila.
Uviđaj se može vršiti i na predmetima koji su poslužili za
pripremanje ili izvršenje krivičnog djela, predmetima na
kojima je krivično djelo izvršeno ili predmetima koji su
nastali izvršenjem krivičnog djela.

Uviđaj se može poduzeti i nad osobama i
to se označava kao tjelesni pregled
osumnjičenog ili drugih osoba. Ovaj
tjelesni pregled osumnjičenog i drugih
osoba može se označiti kao uviđaj samo
onda ako ga poduzima organ krivičnog
postupka, a ne vještak.
PRISUSTVO PROCESNIH SUBJEKATA UVIĐAJU



U ovisnosti od stadija u kojem se poduzima uviđaj, osim
organa koji vrši uviđaj, uviđaju mogu prisustvovati
određeni krivičnoprocesnisubjekti.
Tako u istrazi uviđaju mogu prisustvovati osumnjičeni i
njegov branilac. Uviđaju može prisustvovati i oštećeni
krivičnim djelom.
U ostalim stadijima kada se kao organ uviđaja pojavljuje
sud obavezno je da se o poduzimanju uviđaja obavijeste
optuženi ili njegov branilac, te tužitelj.
ZAPISNIK O UVIĐAJU
 Bez obzira kada se poduzima, o uviđaju se
mora sastaviti zapisnik. Zapisnik o uviđaju
pored općeg sadržaja (propisanog
odredbama ZKP-a) mora obuhvatiti i
podatke koji su u vezi sa prirodom ove
procesne radnje.

U zapisnik o uviđaju unose se i podaci koji
su važni s obziromna prirodu ove
procesne radnje ili koji su važni za
utvrđivanje istovjetnosti pojedinih
predmeta (opis, mjere, veličine i sl.), a ako
su napravljene skice, fotografije i sl. to će
se navesti u zapsniku i priključiti istom.
Zapisnik o uviđaju sačinjava se odmah tj. u
toku vršenja uviđaja ili neposredno nakon
njega.
 Zapisnik o uviđaju potpisuje organ koji
vrši uviđaj i zapisničar.

POZIVANJE VJEŠTAKA ILI STRUČNE
OSOBE KRIMINALISTIČKO-TEHNIČKE
ILI DRUGE STRUKE

Prilikom obavljanja uviđaja može se
pozvati vještak ukoliko bi njegova
prisutnost bila od koristi za davanje nalaza
i mišljenja.

Također, uviđaj se može vršiti i uz pomoć
stručne osobe kriminalističko-tehničke ili
druge struke koja će pomoći u
pronalaženju, osiguranju ili opisivanju
tragova, izvršiti potrebna mjerenja i
snimanja, sačiniti skicu i fotodokumentaciju ili prikupiti druge podatke.
Rekonstrukcija događaja (sudski
eksperiment)


Za razliku od uviđaja rekonstrukcija
događaja je istražna radnja kojom se u
supstancijalnom smislu stvara stanje slično
onom kakvo je bilo u toku uviđaja ili neke
druge radnje, u njenim se okvirima
zapravo vještački ponavljaju neke činjenice
i okolnosti krivičnog događaja u vještački
postavljenim uvjetima[1].
[1] Modly, D., Korajlić, N. 2002., str. 553.
Rekonstrukcija događaja se poduzima radi
provjeravanja izvedenih dokaza ili
utvrđivanja činjenica koje su od značaja za
razjašnjenje stvari.
 Sama rekonstrukcija se vrši tako što se
ponavljaju radnje ili situacije u uvjetima od
kojima se prema izvedenim dokazima
događaj odigrao.

Rekonstrukciji događaja može se pristupiti
u toku cijelog krivičnog postupka uz
napomenu da je u istrazi vrši tužilac, a u
daljem toku krivičnog postupka sud.
 Zakonske odredbe izričito zabranjuju
određene načine vršenja rekonstrukcije
događaja. U tom smislu rekonstrukcija se
ne smije vršiti na način kojim se vrijeđa
javni red i moral ili se dovodi u opasnost
život i zdravlja ljudi.

Obavezna literatura:
SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I
Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje, Pravni Fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2012.
 SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga II Tok
redovnog krivičnog postupka i posebni postupci, Pravni Fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2012.
 Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (“Službeni
glasnik BiH”, br. 3/03, 32/03, 26/04, 63/04,13/05, 48/05, 46/06,
76/06, 29/07, 32/07, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09) ili
 Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine,
(“Službene novine Federacije BiH”, br. 35/03, 37/03, 56/03,
78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07 , 9/09 i 12/10).
