STRUKTURA TROŠKOVA NABAVE KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA Mia Delić, mag. oec Kolegij: Menadžment nabave Ekonomski fakultet Sveučilište u Zagrebu.
Download
Report
Transcript STRUKTURA TROŠKOVA NABAVE KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA Mia Delić, mag. oec Kolegij: Menadžment nabave Ekonomski fakultet Sveučilište u Zagrebu.
STRUKTURA TROŠKOVA NABAVE
KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA
1
Mia Delić, mag. oec
Kolegij: Menadžment nabave
Ekonomski fakultet
Sveučilište u Zagrebu
SADRŽAJ
DOPRINOS
NABAVE STVARANJU DOBITI
STRUKTURA TROŠKOVA I
SNAGA NABAVE
ZALIHE
KOEFICIJENT
OBRTAJA ZALIHA
DOMAĆA ZADAĆA
2
DOPRINOS NABAVE STVARANJU DOBITI
Nabava postaje integralni dio poslovne strategije
poduzeća;
Strateški usmjerena nabava za cilj ima doprinijeti
dodavanju vrijednosti proizvodima, uslugama i
procesima;
Očekivanja koja vrhovni menadžment ima od nabave
danas rastu kako u aspektu stvaranja vrijednosti tako i u
aspektu redukcije troškova;
3
DOPRINOS NABAVE STVARANJU DOBITI
Najveći izvor uštede leži u područjima najvećih
troškova;
Za najveći broj poduzeća najveće troškove
predstavljaju troškovi plaća zaposlenih i troškovi
nabave;
Uz sve ostale uvjete nepromijenjene jedna kuna uštede
na nabavi je jedna kuna više profita;
4
DOPRINOS NABAVE STVARANJU DOBITI
Poduzeća sve veći dio troškova alociraju na nabavnu funkciju
(kod najuspješnijih poduzeća menadžment nabave donosi
konačnu odluku za preko 70% svih troškova (izuzev plaća),
čime su ostvarili 10% uštede u troškovima);
Kako je udio troškova nabave različit i specifičan za svako
poduzeće i utjecaj snižavanja troškova nabave na
profitabilnost će biti različit;
Vrijednost u nabavi moguće je ostvariti na 2 načina:
smanjenjem troškova i
dodatnim
poslovnim aktivnostima koje povećavaju
učinkovitost organizacije i procesa stvarajući tako dodanu
vrijednost.
5
DOPRINOS NABAVE STVARANJU DOBITI
Smanjivanje
troškova
nabave
Reducirati
troškove
organizacije i
izvršenja procesa
Platiti manje za
proizvode/usluge
Spajanje
narudžbi
Promjena
uvjeta
ugovora
Dugoročni
ugovori
Razmjena
informacij
a
Povećanje
ugovorene
količine
Pristup
“zajedničkih
koristi”
Smanjenje
broja
dobavljača
JIT;
SCM
Poboljšanje
sustava
TQM;
BPR
Povećanje
učinkovitosti
osoblja
EDI;
ERP
6
Izvor: Knežević B., Cikač Vinter T., Uloga nabave u strategiji usmjerenoj na stvaranje vrijednosti – teorijski okvir
PROSJEČNA STRUKTURA TROŠKOVA
PROIZVODNOG PODUZEĆA
1979. godine
1. Radna snaga 45%
2. Materijali i usluge 38%
3. Ostali troškovi 17%
2004. godine
1. Radna snaga 20%
2. Materijali i usluge 62%
3. Ostali troškovi 18%
Izvor: Knežević B., Cikač Vinter T., Uloga nabave u strategiji usmjerenoj na
stvaranje vrijednosti – teorijski okvir
7
PRIMJERI STRUKTURE
TROŠKOVA
I SNAGE NABAVE
A1 d.o.o.
B2 d.d.
rad
15%
rad
25%
materijal
60%
ostali
troškovi
15%
ostali
troškovi
5%
roba
80%
ZADATAK: Poduzeća A1 i B2 ostvarila su prihod od prodaje u iznosu od
30.000 kuna, a ukupni troškovi obaju poduzeća iznose 20.000 kuna. Oba
poduzeća uspjela su ostvariti 5%-tnu uštedu u nabavi roba ili materijala. Koje
poduzeće je ostvarilo veću dobit uz ostale uvjete nepromijenjene? Kolika je
ekstra dobit poduzeća A1, a kolika poduzeća B2?
8
ZALIHE
Zalihe su raspoloživa količina različitih pojavnih oblika
predmeta nabavljanja koji spadaju u kategoriju kratkotrajne
imovine;
Zalihe su ekonomski pojam kojim se označuju količine
sirovina, komponenti, sklopova,
potrošnog materijala,
proizvodnje u tijeku i
gotovih proizvoda;
Potrošni materijal su sve one robe koje nisu sastavni
dijelovi gotovog proizvoda (goriva, maziva, deterdženti,
uredski materijal i sl.).
9
ZALIHE
Zalihe moraju omogućiti kontinuirano odvijanje procesa
reprodukcije;
Potrebno je voditi posebnu politiku u utvrđivanju
maksimuma zaliha preko kojih se predmeti nabave više
ne nabavljaju radi prevelikih financijskih opterećenja
koja proizlaze iz držanja zaliha na skladištu;
Potrebno je voditi posebnu politiku i o minimumu zaliha
ispod kojih poduzeće ima teškoće u poslovanju jer nije u
mogućnosti na vrijeme udovoljiti potrebama potrošnje.
10
ZALIHE
Zalihe se mogu dijeliti prema mogućnosti zadovoljenja
potreba za nesmetanim odvijanjem radnog procesa,
uzimajući u obzir angažiranje sredstava i troškove koje
držanje zaliha izaziva, na:
normalne,
prekomjerne,
nedovoljne i
prosječne zalihe.
Zprosj =
početna zaliha + završna zaliha
2
11
NORMALNE ZALIHE
Kreću se u okviru potreba poduzeća; nalaze se između
nedovoljnih i prekomjernih zaliha.
Spomenuti raspon može biti prilično širok, stoga
razlikujemo:
minimalne,
maksimalne i
optimalne zalihe.
12
UKUPNA VRIJEDNOST ZALIHA
Zbrojna vrijednost svih stavki sirovina, komponenata,
potrošnog materijala, proizvodnje u tijeku i gotovih
proizvoda koji su u posjedu poduzeća na određeni datum,
obračunata ili po trošku nabave ili po tekućim tržišnim
cijenama;
Podatak koji menadžerima ukazuje na imovinu koja je
vezana u robama na skladištu;
13
UKUPNA VRIJEDNOST ZALIHA
Na godišnjoj razini dio je temeljnih financijskih
izvještaja te omogućuje usporedbu početnih i završnih
zaliha nekog poduzeća u određenom vremenskom
periodu;
U proizvodnim poduzećima 20-30% imovine čine zalihe;
U trgovačkim poduzećima 75% imovine čine zalihe.
14
KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA
Pokazatelj uspješnosti poslovanja koji pokazuje koliko
su se puta prosječne zalihe prodale tijekom nekog
vremenskog perioda;
Trošak prodanih proizvoda
KO =
Prosječna vrijednost zaliha
Prosječni dani vezivanja (DV) govore koliko u prosjeku
stoji roba na skladištu;
15
DV = 365 / KO
KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA
Što je KO veći to je poslovanje učinkovitije (imovina je
kraće vezana u zalihama);
Previsok KO ukazuje da poduzeće vjerojatno često
iscrpljuje zalihe i time vjerojatno gubi kupce;
Nizak KO implicira da poduzeće ima visoke
oportunitetne troškove (neproduktivno koristi sredstva),
ukazuje na nekvalitetne (zastarjele, oštećene, pokvarene)
zalihe.
16
KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA
Koeficijent obrtaja zaliha ovisi o:
obilježjima djelatnosti (poslovnom programu),
fizičkom i financijskom obujmu poslovanja,
uvjetima nabavki inputa,
uvjetima plaćanja dobavljača,
dinamici prodaje gotovih proizvoda ili usluga,
dinamici naplate potraživanja.
17
ZADATAK
Godišnji trošak prodanih proizvoda je 60.000 kuna,
vrijednost početnih zaliha je 14.000 kuna, a završnih
10.000 kuna. Izračunajte koeficijent obrtaja zaliha i
vrijeme vezivanja zaliha.
Vrijednost prosječnih zaliha:
(14.000 + 10.000) / 2 = 12.000
Koeficijent obrtaja zaliha:
60.000 / 12.000 = 5
Prosječne zalihe tijekom godine prodaju se 5 puta.
18
ZADATAK
Vrijeme vezivanja zaliha:
dani u godini / koeficijent obrtaja = 365 / 5 = 73 dana
Proizvodi na skladištu stoje prosječno 73 dana ili
poduzeću je potrebno 73 dana da proda prosječne zalihe.
19
ZADATAK
Poduzeće Geo-promet je ostvarilo 450.000 kuna
godišnjeg prihoda od prodaje 3D maketa grada
Splita. Vrijednost početnih zaliha ovih maketa u
prvom kvartalu bila je 150.000, u drugom 145.000, u
trećem 148.000, te u četvrtom 152.000. Izračunajte
koeficijent obrtaja zaliha i dane vezivanja za ove
makete.
Pek-prom ima dane vezivanja 60, možete li
usporediti ova dva poduzeća!
20
DOMAĆA ZADAĆA:
Iz temeljnih financijskih izvještaja poduzeća C3, d.o.o.
možemo pročitati:
Prihod od prodaje
100.000,00
Trošak nabave
50.000,00
Trošak plaća
25.000,00
Operativni troškovi
15.000,00
Izračunajte kolika je dobit poduzeća C3, postojeću
troškovnu strukturu prikažite postotkom i grafički.
Ako se u nabavi ostvare uštede od 3%. Koliko će se
povećati dobit (uz ostale pokazatelje nepromijenjene)?
Prikažite promjenu u strukturi troškova te izračunajte
udio dobiti u prihodu prije i poslije ostvarenih ušteda.
Istu analizu izradite u Excelu uz ostvarenje uštede u
nabavi od 5%.
21