STRUKTURA TROŠKOVA NABAVE KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA Mia Delić, mag. oec Kolegij: Menadžment nabave Ekonomski fakultet Sveučilište u Zagrebu.
Download ReportTranscript STRUKTURA TROŠKOVA NABAVE KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA Mia Delić, mag. oec Kolegij: Menadžment nabave Ekonomski fakultet Sveučilište u Zagrebu.
STRUKTURA TROŠKOVA NABAVE KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA 1 Mia Delić, mag. oec Kolegij: Menadžment nabave Ekonomski fakultet Sveučilište u Zagrebu SADRŽAJ DOPRINOS NABAVE STVARANJU DOBITI STRUKTURA TROŠKOVA I SNAGA NABAVE ZALIHE KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA DOMAĆA ZADAĆA 2 DOPRINOS NABAVE STVARANJU DOBITI Nabava postaje integralni dio poslovne strategije poduzeća; Strateški usmjerena nabava za cilj ima doprinijeti dodavanju vrijednosti proizvodima, uslugama i procesima; Očekivanja koja vrhovni menadžment ima od nabave danas rastu kako u aspektu stvaranja vrijednosti tako i u aspektu redukcije troškova; 3 DOPRINOS NABAVE STVARANJU DOBITI Najveći izvor uštede leži u područjima najvećih troškova; Za najveći broj poduzeća najveće troškove predstavljaju troškovi plaća zaposlenih i troškovi nabave; Uz sve ostale uvjete nepromijenjene jedna kuna uštede na nabavi je jedna kuna više profita; 4 DOPRINOS NABAVE STVARANJU DOBITI Poduzeća sve veći dio troškova alociraju na nabavnu funkciju (kod najuspješnijih poduzeća menadžment nabave donosi konačnu odluku za preko 70% svih troškova (izuzev plaća), čime su ostvarili 10% uštede u troškovima); Kako je udio troškova nabave različit i specifičan za svako poduzeće i utjecaj snižavanja troškova nabave na profitabilnost će biti različit; Vrijednost u nabavi moguće je ostvariti na 2 načina: smanjenjem troškova i dodatnim poslovnim aktivnostima koje povećavaju učinkovitost organizacije i procesa stvarajući tako dodanu vrijednost. 5 DOPRINOS NABAVE STVARANJU DOBITI Smanjivanje troškova nabave Reducirati troškove organizacije i izvršenja procesa Platiti manje za proizvode/usluge Spajanje narudžbi Promjena uvjeta ugovora Dugoročni ugovori Razmjena informacij a Povećanje ugovorene količine Pristup “zajedničkih koristi” Smanjenje broja dobavljača JIT; SCM Poboljšanje sustava TQM; BPR Povećanje učinkovitosti osoblja EDI; ERP 6 Izvor: Knežević B., Cikač Vinter T., Uloga nabave u strategiji usmjerenoj na stvaranje vrijednosti – teorijski okvir PROSJEČNA STRUKTURA TROŠKOVA PROIZVODNOG PODUZEĆA 1979. godine 1. Radna snaga 45% 2. Materijali i usluge 38% 3. Ostali troškovi 17% 2004. godine 1. Radna snaga 20% 2. Materijali i usluge 62% 3. Ostali troškovi 18% Izvor: Knežević B., Cikač Vinter T., Uloga nabave u strategiji usmjerenoj na stvaranje vrijednosti – teorijski okvir 7 PRIMJERI STRUKTURE TROŠKOVA I SNAGE NABAVE A1 d.o.o. B2 d.d. rad 15% rad 25% materijal 60% ostali troškovi 15% ostali troškovi 5% roba 80% ZADATAK: Poduzeća A1 i B2 ostvarila su prihod od prodaje u iznosu od 30.000 kuna, a ukupni troškovi obaju poduzeća iznose 20.000 kuna. Oba poduzeća uspjela su ostvariti 5%-tnu uštedu u nabavi roba ili materijala. Koje poduzeće je ostvarilo veću dobit uz ostale uvjete nepromijenjene? Kolika je ekstra dobit poduzeća A1, a kolika poduzeća B2? 8 ZALIHE Zalihe su raspoloživa količina različitih pojavnih oblika predmeta nabavljanja koji spadaju u kategoriju kratkotrajne imovine; Zalihe su ekonomski pojam kojim se označuju količine sirovina, komponenti, sklopova, potrošnog materijala, proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda; Potrošni materijal su sve one robe koje nisu sastavni dijelovi gotovog proizvoda (goriva, maziva, deterdženti, uredski materijal i sl.). 9 ZALIHE Zalihe moraju omogućiti kontinuirano odvijanje procesa reprodukcije; Potrebno je voditi posebnu politiku u utvrđivanju maksimuma zaliha preko kojih se predmeti nabave više ne nabavljaju radi prevelikih financijskih opterećenja koja proizlaze iz držanja zaliha na skladištu; Potrebno je voditi posebnu politiku i o minimumu zaliha ispod kojih poduzeće ima teškoće u poslovanju jer nije u mogućnosti na vrijeme udovoljiti potrebama potrošnje. 10 ZALIHE Zalihe se mogu dijeliti prema mogućnosti zadovoljenja potreba za nesmetanim odvijanjem radnog procesa, uzimajući u obzir angažiranje sredstava i troškove koje držanje zaliha izaziva, na: normalne, prekomjerne, nedovoljne i prosječne zalihe. Zprosj = početna zaliha + završna zaliha 2 11 NORMALNE ZALIHE Kreću se u okviru potreba poduzeća; nalaze se između nedovoljnih i prekomjernih zaliha. Spomenuti raspon može biti prilično širok, stoga razlikujemo: minimalne, maksimalne i optimalne zalihe. 12 UKUPNA VRIJEDNOST ZALIHA Zbrojna vrijednost svih stavki sirovina, komponenata, potrošnog materijala, proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda koji su u posjedu poduzeća na određeni datum, obračunata ili po trošku nabave ili po tekućim tržišnim cijenama; Podatak koji menadžerima ukazuje na imovinu koja je vezana u robama na skladištu; 13 UKUPNA VRIJEDNOST ZALIHA Na godišnjoj razini dio je temeljnih financijskih izvještaja te omogućuje usporedbu početnih i završnih zaliha nekog poduzeća u određenom vremenskom periodu; U proizvodnim poduzećima 20-30% imovine čine zalihe; U trgovačkim poduzećima 75% imovine čine zalihe. 14 KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA Pokazatelj uspješnosti poslovanja koji pokazuje koliko su se puta prosječne zalihe prodale tijekom nekog vremenskog perioda; Trošak prodanih proizvoda KO = Prosječna vrijednost zaliha Prosječni dani vezivanja (DV) govore koliko u prosjeku stoji roba na skladištu; 15 DV = 365 / KO KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA Što je KO veći to je poslovanje učinkovitije (imovina je kraće vezana u zalihama); Previsok KO ukazuje da poduzeće vjerojatno često iscrpljuje zalihe i time vjerojatno gubi kupce; Nizak KO implicira da poduzeće ima visoke oportunitetne troškove (neproduktivno koristi sredstva), ukazuje na nekvalitetne (zastarjele, oštećene, pokvarene) zalihe. 16 KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA Koeficijent obrtaja zaliha ovisi o: obilježjima djelatnosti (poslovnom programu), fizičkom i financijskom obujmu poslovanja, uvjetima nabavki inputa, uvjetima plaćanja dobavljača, dinamici prodaje gotovih proizvoda ili usluga, dinamici naplate potraživanja. 17 ZADATAK Godišnji trošak prodanih proizvoda je 60.000 kuna, vrijednost početnih zaliha je 14.000 kuna, a završnih 10.000 kuna. Izračunajte koeficijent obrtaja zaliha i vrijeme vezivanja zaliha. Vrijednost prosječnih zaliha: (14.000 + 10.000) / 2 = 12.000 Koeficijent obrtaja zaliha: 60.000 / 12.000 = 5 Prosječne zalihe tijekom godine prodaju se 5 puta. 18 ZADATAK Vrijeme vezivanja zaliha: dani u godini / koeficijent obrtaja = 365 / 5 = 73 dana Proizvodi na skladištu stoje prosječno 73 dana ili poduzeću je potrebno 73 dana da proda prosječne zalihe. 19 ZADATAK Poduzeće Geo-promet je ostvarilo 450.000 kuna godišnjeg prihoda od prodaje 3D maketa grada Splita. Vrijednost početnih zaliha ovih maketa u prvom kvartalu bila je 150.000, u drugom 145.000, u trećem 148.000, te u četvrtom 152.000. Izračunajte koeficijent obrtaja zaliha i dane vezivanja za ove makete. Pek-prom ima dane vezivanja 60, možete li usporediti ova dva poduzeća! 20 DOMAĆA ZADAĆA: Iz temeljnih financijskih izvještaja poduzeća C3, d.o.o. možemo pročitati: Prihod od prodaje 100.000,00 Trošak nabave 50.000,00 Trošak plaća 25.000,00 Operativni troškovi 15.000,00 Izračunajte kolika je dobit poduzeća C3, postojeću troškovnu strukturu prikažite postotkom i grafički. Ako se u nabavi ostvare uštede od 3%. Koliko će se povećati dobit (uz ostale pokazatelje nepromijenjene)? Prikažite promjenu u strukturi troškova te izračunajte udio dobiti u prihodu prije i poslije ostvarenih ušteda. Istu analizu izradite u Excelu uz ostvarenje uštede u nabavi od 5%. 21