Transcript ANALOGNI MJERNI INSTRUMENTI U ELEKTROTEHNICI

UVOD
o Za servisiranje raznih električnih uređaja u kućanstvu, u radionici, ili
za održavanje električnih strojeva u proizvodnim pogonima potrebno
je mjeriti struje, napone i otpore. Pošto je nepraktično nositi više
instrumenata napravljen je univerzalni mjerni instrument . On je lako
prenosiv, mehanički otporan i dovoljno tačan za rad na terenu, a
njime se mogu mjeriti istosmjerni i izmjenični naponi i struje, i
električni otpor.
 U analogne univerzalne instrumente se ugrađuje mehanizam sa
obrtnim svitkom. Između polova stalnog magneta ugrađen je svitak
na kome je učvršćena kazaljka. Protjecanje struje kroz svitak stvara
magnetno polje. Uzajamno djelovanje ovog magnetnog polja i polja
stalnog magneta dovodi do zakretanja kazaljke. Protivmoment
stvaraju spiralne opruge i po prestanku struje vraćaju kazaljku na
nulu.
Instrument sa obrtnim svitkom
Ljestvica ili skala instrumenta
 Radi određivanja položaja nanesena je prikladna podjela (crtice i numeracije),
 Karakteristika ljestvice – linearna, kvadratna, logaritamska,
 Mjerni domet – vrijednost koja odgovara gornjoj granici mjernog opsega
 Razmak između dviju crtica, podjeljak ili dio skale
 Mjerni opseg i pokazni opseg se ponekad mogu razlikovat
Kazaljka
 Materijalna – ovisi o tačnosti jer tačniji instrumenti imaju tanju
kazaljku, a pogonski masivniju.
 Pogreška zbog paralakse se smanjuje primjenom ogledala, a očitavati
treba uvijek okomito na ljestvicu.
Mjerenje napona analognim voltmetrom
 Kada idealiziramo osobine elektroničkog voltmetra, kažemo da je to
uređaj koga priključujemo paralelno mjernom objektu i da on ne
unosi promjene u mjerni krug (ne opterećuje ga). Važno je
napomenuti da pored voltmetra koji mjeri istosmjerni napon
postoji i voltmeter koji mjeri izmjenične veličine. Prilikom mjerenja
izmjeničnog napona nužno je obavit ispravljanje izmjeničnog u
istosmjerni napon
Mjerenje struje analognim ampermetrom
 Ampermetar je mjerni instrument namijenjen
mjerenju jakosti električne struje u električkim
krugovima. Kako se jakost električne struje mjeri u
amperima (A), mjerni instrument je najprirodnije bilo
nazvati ampermetrom. Na sličan način mjerne
instrumente koji mjere manje jakosti struje nazivamo
miliampermetrima, odn. mikroampermetrima.
 Ampermetar se u strujno kolo priključuje serijski tako
da sva struja koja prolazi kroz strujno kolo prolazi I
kroz ampermetar
 Kod mjerenja istosmjerne struje instrument se mora
polarizovat
Ommetar
 Ommetar, analogni ili digitalni instrument za mjerenje električnoga
otpora. Većinom je sastavni dio analognog i digitalnog univerzalnog
instrumenta (multimetar). Napaja se iz ugrađenog istosmjernog izvora
(baterija). Mjerenje otpora analognim ommetrom obavlja se u dva
koraka. Prvo se uz kratkospojene priključnice ugrađenim
potenciometrom ugodi puni otklon kazaljke, zatim se priključi mjereni
otpornik i na ljestvici odčita vrijednost otpora
Mjerenje električne snage
 Snaga koja se razvija na potrošaču mjeri se vatmetrom, čiji je šematski
prikaz dat na slici i
 U osnovi ovakav instrument se sastoji od dva svitka, od kojih se jedan
priključuje na red sa potrošačem, a drugi paralelno potrošaču, odnosno
priključenom naponu.Na osnovu toga
razlikujemo ''strujnu'' i ''naponsku'' granu vatmetra.
Obje ''grane'' vatmetra imaju označene ulaze sa (+) ili (*) na koje bi
trebalo dovesti pozitivan otklon kazaljke. Elktrična snaga se može
mjeriti i indirektnim putem kao umnožak struje i napona.
Univerzalni mjerni instrumenti
 Osnovna namjena ovih instrumenata je ujediniti mjerne sustave
za mjerenje osnovnih električnih veličina strujnih krugova
(istosmjerne i izmjenične vrijednosti jakosti električne struje i
napona, te radni otpor) u jednom kućištu, te osigurati razumnu
točnost mjerenja.
Greške prilikom mjerenja
 Grube pogreške - nastaju nepažnjom i nepripremljenošću opažača u
izvođenju mjerenja. To su, na primjer, krivo očitane brojke na mjernim
instrumentima, očitanje na krivoj skali ako mjerna sprava ima više
skala…
 Sustavne pogreške - Pojavljuju se zbog pogrešaka prisutnih pri
umjeravanjumjernih instrumenata, ili zbog nepoznatih utjecaja i
pojava u okolini koje rezultate mjerenja trajno umanjuju ili uvećavaju.
 Slučajne (statističke) pogreške - nastaju zbog malih i
nepredvidljivih smetnji u mjerilima i uređajima, te nekontroliranih
vanjskih utjecaja. Ove pogreške opterećuju rezultate mjerenja tako da
se oni dobivaju manji ili veći od pravih vrijednosti fizikalnih veličina.
Slučajne pogreške dovode do rasipanja rezultata, tj. One čine rezultat
nesigurnim