Transcript Teorija i politika razvoja poduzetni*tva

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Prof.dr.sc. Vladimir Cini
Prof.dr.sc. Ivana Barković Bojanić
Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar
Teorija i politika razvoja poduzetništva
2013./2014.
2. Značajke poduzetništva
I. Rizik i neizvjesnost
• Ukupni prihod poduzeća koji premašuje ukupne
troškove zove se ekonomska ili čista profit.
Poduzetnik zahtijeva taj ostatak.
• Ekonomisti nude nekoliko objašnjenja zašto se
pojavljuje taj ostatak ili ekonomski profit:
– Rizik koji poduzetnik preuzima u obavljanju
svojih funkcija u dinamičnom, stoga i
neizvjesnom okruženju.
– Mogućnost ostvarivanja monopolističkog
položaja.
• U dinamičnoj ekonomiji budućnost je uvijek
neizvjesna, što znači da i poduzetnik mora
preuzeti rizik. Na profit se gleda kao na nagradu
za preuzimanje rizika.
• Rizik se može definirati kao vjerojatnost negativnog rezultata proizašlog iz
nekih aktivnosti.
• Poduzetnik se suočava s četiri tipa rizika:
– Financijski, karijere, obiteljski i društveni,psihološki.
• Budući da je poduzetništvo “jedinstveno zanimanje karakterizirano
preuzimanjem rizika”, učinjeni su mnogi pokušaji da se taj rizik mjeri:
– Neka istraživanja povezuju spol, kulturološku pozadinu, razinu razvijenog
posla, vrstu posla sa sklonošću k riziku.
– Pristup životnog ciklusa razvoju posla otkriva da se sklonost riziku mijenja
tijekom vremena. Kada poduzetnik prelazi na poziciju managera, skloniji
je manjem riziku i pretpostavlja si oprez.
• Neizvjesnost je rizik koji se ne može predvidjeti ili kontrolirati:
– Npr. promjene u potražnji, promjene u vladinim politikama, itd.
• Profit i gubitak nose znak nepredviđenog rizika koji potječe iz cikličkih,
strukturalnih promjena ekonomske politike.
II. Poduzetničke mogućnosti
• Poduzetništvo nužno pretpostavlja
postojanje poduzetničkih mogućnosti.
Iako je njihovo prepoznavanje
subjektivne prirode, same
poduzetničke mogućnosti su objektivni
fenomen jer su one poznate svima
čitavo vrijeme (npr. Bellovo otkriće
telefona).
• Potencijalne vs. poduzetničke
mogućnosti:
– Potencijalne mogućnosti koje
donose profit zahtijevaju da se
otkriju nove veze između sredstava i
krajnjih rezultata, dok poduzetničke
mogućnosti uključuju optimalizaciju
unutar već postojećih takvih veza.
• Poduzetničke mogućnosti imaju svoj vijek trajanja. U početku
poduzetničke mogućnosti privlače različite ekonomske agente, no s
vremenom se informacije o njima šire i pojavljuju se igrači koje inovacije
uspješno mogu imitirati, te uzimati dio poduzetničkog profita.
• Vijek trajanja poduzetničke mogućnosti može se produžiti putem
monopola, zaštite patenta i raznih ekskluzivnih ugovora. Isto tako, spor
protok informacija također produžuje postojanje poduzetničkih
mogućnosti posebno u slučaju kada vrijeme predstavlja čimbenik
prednosti kao što je to slučaj kod primjene tehničkih standarda ili krivulja
učenja.
• Prepoznavanje poduzetničke mogućnosti pitanje je posjedovanje
određenih novih informacija na vrijeme i kognitivne sposobnosti agenta
da prepozna načine kako informaciju realizirati u novi proizvod.
– Nova informacija per se bez kognitivnih sposobnosti prepoznavanja
“karike koje nedostaje”, odnosno novih veza i zakona između
raspoloživih sredstava i krajnjih proizvoda i ovladavanje njima, ostaje
bez poduzetničkog učinka.
III. Inovacije
• Pojam inovacije vrlo često se laički
povezuje s pojmom invencije, odnosno
izuma iako razlika postoji:
– Izum (invencija) predstavlja novu
ideju, novi proizvod ili novi način
proizvodnje dobara.
– Inovacija je čin stavljanja izuma u
praktičku uporabu.
• Vrlo često se događa da su izumi
komercijalno isplativi, ali se iz bilo kojeg
razloga (najčešće nedostatka kapitala) ne
pojave na tržištu.
• P. Drucker poduzetništvo povezuje sa sedam inovacijskih izazova:
–
–
–
–
–
–
–
(1) nepredvidivost uspjeha, odnosno neuspjeha;
(2) nesklad između sadašnje i buduće realnosti;
(3) inovacije vezane uz potrebe određenog procesa;
(4) promjene u proizvodnji ili/i tržišnoj strukturi;
(5) demografske promjene;
(6) nove spoznaje i znanja i
(7) promjene u razmišljanjima.
• Inovacije su pravi element koji pokazuje kako se poduzetništvo i poduzetnički
duh ne reflektira samo na gospodarstvo, već na društvo u cjelini.
• Dok se naglasak često stavlja na tehničko-tehnološke inovacije koje za krajnji cilj
imaju povećanje efikasnosti poslovanja poduzeća, njegove konkurentnosti i
prospektivnosti, postoje i tzv. inovacije društvene prirode (npr. Comeniusov
udžbenik, McCormicova kupovina na otplatu).
IV. Kreativnost ili inventivnost
• Kreativnost je skup ljudskih osobina i sposobnosti koje u jednom
sinergijskom djelovanju omogućavaju pojedincu da uočava, otkriva,
predviđa, doživljava, prihvaća, kombinira... stvari i pojave na jedan
drugačiji, nov, svjež, neuobičajen i originalan način.
• O kreativnosti se može govoriti u užem i širem smislu:
– U užem smislu ona predstavlja povlasticu manjeg broja pojedinaca
sposobnih za stvaranje izvorno novog i originalnog.
– Širi kontekst kreativnosti predstavlja kognitivni element ličnosti i
kao takva kreativnost se normalno distribuira u ljudskoj populaciji.
Kreativnost u vidu mišljenja i konkretnih akcija može se očekivati, u
većoj ili manjoj mjeri od gotovo svakog čovjeka.
Otkrivatelji otkrivaju postojeće forme do tada
skrivene i nepoznate (nove pojave, principe i
sl.).
Izumitelji izumljuju nešto novo i nepostojeće što je
plod njegove mašte i mišljenja.
Kreatori kreiraju pretežito, ali ne i isključivo, u
umjetnosti i mode. Kreacija je pečat
osobnosti onome što se čini.
Tko su sve
kreativci ?
Osnivači osnivaju nešto novo i kao takvi su često
inicijatori, pokretači, ambiciozne i
karizmatične osobe koje animiraju ljude oko
sebe.
Teoretičari stvaraju nove teorije, a metodolozi nove
načine istraživanja.
Organizatori uočavaju složene mreže veza i odnosa,
te moguće kombinacije među elementima.
Pioniri su krčitelji novih putova, nositelji i uvoditelji
novih i naprednih stvari i ideja.
• Kreativnost je funkcija mnogih čimbenika:
– Znanja: opća, specijalistička, kreativna, operativna.
– Karakteristika ličnosti: ustrajnost, tolerancija na neizvjesnost,
nekonformizam, radoznalost.
– Intuicije, inspiracije, mašte i snova.
– Intelektualnih sposobnosti: inteligencija, divergentno mišljenje, fluentnost
ideja, imaginacija.
– Motivacije: motiv samoaktualizacije, motiv postignuća.
• O kreativnosti i poduzetništvu možemo govoriti samo onda kada proizvod
njihovih kreativnih snaga preraste u inovaciju koja se komercijalizira u praksi:
kreativnost je sposobnost, a inovacija oruđe poduzetnika kojima promjene
koristi kao povoljne prilike da stare forme preobraze u nove oblike, značenja i
vrijednosti.
Poduzetnička kreativnost podrazumijeva
sposobnost, znanja, karakteristike ličnosti i
motivaciju koja navode poduzetnika na razmišljanje
izvan uvriježenih okvira, identificiranje i odbacivanje
pretpostavki i prepoznavanje kako nove tehnologije
mijenjaju pravila posla.
Dodatna literatura
• Kaufmann, R., H., Sangar, H., Vrontis, D. (2012),
Inovativnost europskih malih i srednjihh
poduzeća: Misija još nije završena:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_
clanak_jezik=128946
• Jakovljević, M., Radman Peša, A., Čovo, P. (2012):
Integrativni organizacijski model kreativnosti i
inovativnosti (OMKI): Primjenjivost na srednja i
mala poduzeća u RH:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_
clanak_jezik=124623
Zanimljivosti…
http://www.entrepreneur.com/