Transcript 4. Poduzetništvo u suvremenim uvjetima

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Prof.dr.sc. Vladimir Cini
Prof.dr.sc. Ivana Barković Bojanić
Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar
Teorija i politika razvoja poduzetništva
2013./2014.
4. Poduzetništvo u suvremenim
uvjetima
• suvremeno poduzetništvo sve više poprima
obilježja generatora ekonomske i tehnološke
transformacije, a poduzetnici i mala poduzeća
postaju značajnim činiteljima (posrednici i
izvršitelji) brojnih promjena (Kružić, 2008.);
• bitni elementi novoga poduzetništva su:
razvijenost tržišta, pristup rizičnom kapitalu,
platežno sposobna potražnja, konkurencija
poslovnih subjekata, sloboda poduzeća da
zaključuju poslove i snose rizike svojih prosudba i
poduzetničkih aktivnosti, aktivne vladine politike
poticanja poduzetništva i slično
Tom Peters: “Thriving on Chaos” (1987.)
•
Neizvjesnost koja prati tehnološke promjene na
području cijena, proizvodnje, dizajna, distribucije,
organizacije i sl. zahtijeva dinamičnost, visoku
razinu inovativnosti, fleksibilnost i kontinuirano
prilagođavanje.
•
Vrijeme postaje ključni element konkurentske
borbe na lokalnim i svjetskim tržištima, a u
kombinaciji s neizvjesnošću zahtijeva od poslovnih
subjekata brzinu i fleksibilnost, adaptabilnost i
proakciju na osnovi informacijskih i tehnoloških
promjena (tzv. just-in-time, zero response time
company, stock management).
•
Dominaciju masovnog tržišta u kojemu skupina
potrošača pokazuje približno ista ponašanja pa je
predvidljivost
prodaje
velika
zamjenjuju
fragmentirana tržišta s kolebljivim ponašanjem
potrošača. Ekonomiku proizvodnje zamjenjuje
ekonomika proizvoda jer se proizvodi za poznate
kupce različitih ukusa.
Tom Peters – business’s best
friend and worst nightmare
(Business Week)
• Dizajn, kvaliteta i servis postaju važniji od cijene i funkcionalnosti, a kroz to
nestaju uobičajene tržišne niše na kojima je strategiju poslovanja gradio
tradicionalni manager.
• Zbog razvijanja proizvoda za svaki tržišni segment, velike organizacije su
prisiljene na restrukturiranje u domeni konkurencije kvalitete, novih
proizvoda, dizajna i usluga, organizacijsko-tehnološke fleksibilnosti i tržišne
prilagodljivosti. Od njih se zahtijeva takvo organiziranje koje će osigurati
fleksibilnost u reakciji na nove zahtjeve potrošača, a transformacija se
ogleda u osamostaljivanju dijelova organizacije kao zasebnih cjelina, tzv.
mrežna organizacija proizvodnje i kreiranjem novih linija autonomnih
poduzeća.
• Nova organizacijska struktura poduzeća negira klasične organizacijske
forme hijerarhijsko-organizacijske prirode koje su bile sposobne za radikalne
tehnološke promjene, ali trome u prilagođavanju novim uvjetima koji
rezultiraju iz pojačane konkurencije s vremenom, kvalitetom, dizajnom i
uslugama. Organizacije su prisiljene decentralizirati se, raščlaniti se na
mrežu vanjskih i unutarnjih autonomnih jedinica dok u samom poduzeću
tradicionalnu hijerarhiju zamjenjuje tzv. poduzetnička anarhija.
• Ekonomija velikih razmjera, kao glavna prednost moćnih korporacija,
mijenja se pod utjecajem tržišne strukture i koncentracije, a jača trend
malih i srednjih poduzeća koja su fleksibilnija za potrebe stalnih promjena.
• Pojedinačne organizacije postaju dijelovi kooperativnih mreža poduzeća
gdje se tržišni partneri sve više smatraju kao poslovni suradnici. Novi
odnosi povezanosti, suradnje i tržišne koalicije razvijaju nove oblike
partnerstva kao npr. partnerstvo dodane vrijednosti (tzv. value added
partnerships).
• Internacionalizacija zahvaća sve ekonomske procese dovodeći poslovne
subjekte u međusobnu ovisnost na svjetskom tržištu. Strategija lokalnih
poduzeća u sebi mora nužno uključivati informacijske tijekove i dobro
usmjerenu konkurenciju kako bi se održala u uvjetima rastuće
globalizacije.
• Nastaju značajne promjene u procesu rada i u položaju radnika unutar
poduzeća. Strojevi postaju višenamjenski uz mogućnost jednostavne
adaptacije, a od radnika se ne insistira na rutinskom ponavljajućem
obavljanju zadatka, već ga se potiče na inovativni i sofisticirani rad uz
zahtjev kontinuiranog stjecanja novih znanja i vještina, generiranja novih
ideja a sve u funkciji povećanja proizvodnosti i ekonomičnosti.
„Poduzetnička ekonomija”
• Na poduzetništvu bazirana ekonomija „vapi“ za razvijenom
"poduzetnički prijateljskom klimom" - u kojoj poduzetnik
djeluje pod utjecajem manjih rizika, poduzetničke aktivnosti
bujaju a privatne investicije rastu;
• Maja Vehovec (2002., u: Kružić, 2008.) naglašava da se
poduzetnik ni u jednomu poslovnom okružju ne oslobađa
rizika (jer bi to značilo da ne postoji konkurencija i/ili da je
neizvjesnost budućih događanja poznata).
• Pozitivna poduzetnička klima poduzetnicima pruža jasno
definirane uvjete funkcioniranja tržišta ili pravila igre koja on
prihvaća ulazeći u poduzetnički rizik, ili ih odbacuje i ne
prihvaća rizik investicije.
• Uz pozitivnu poduzetničku klimu, kao bitnu odrednicu
poduzetničkih društava entrepreneurial society), mogu
se spomenuti još i: kulturno prihvaćanje poduzetnika,
umreženost poduzetničke infrastrukture, uspostavljanje
financijskih tržišta, povećana ulaganja u istraživanje i
razvoj, zaštita intelektualnog vlasništva, privrženost
edukaciji i obrazovanju, otvorenost društva za nove
poduzetničke inicijative i slično.
• George Bernard Shaw jednom je primijetio da
cjelokupan poslovni i društveni progres ovisi o ljudima
čiji se postupci protive razumu (unreasonable man)
(Handy, 1998., u: Kružić, 2008.).
Novi profil organizacije:
birokracija vs. inteligento poduzeće
• Birokracija:
– “...sitničava, uskogrudna, kruta i neliberalna...”
(Haralambos, 1989)
• Inteligento poduzeće:
– “...nedostajuća veza između “premalo,
prekasno” i “predaleko, prebrzo”...”
(McGill, M.E., Slocum, J.W., 1996)
Inteligentna poduzeća
“Inteligencija, tvrde inteligentni, jest sposobnost prilagođavanja situacijama. Ako si
neku knjigu uzeo naopako u ruke, nauči čitati naopako.”
Wieslaw Brudzinski
Prepoznaju zahtjeve novog gospodarskog doba:
–
–
–
–
–
–
–
–
Strategijska vizija i globalni pristup prioritetnim problemima;
Sposobnost za inovacije i prilagodbe promjenama;
Prihvaćanje etičkih načela;
Efektivnost u donošenju odluka, konzultacije i ocjenjivanje rezultata;
Sposobnost za kontinuiranim učenjem;
Hrabrost poduzimanja radikalnih promjena;
Sposobnost biti informiranima i informirati;
Sposobnost promjena strategija i taktika na promjene u mikro/makro
okolini;
– Spremnost na prihvaćanje mišljenja na svim strukturnim razinama.
Ekonomski uvjeti
• Ekonomska uvjetovanost podrazumijeva institucionalnu vezu između
poduzetništva i osnovnih institucija tržišnog gospodarstva poput privatnog
vlasništva i vlasničkih odgovornosti (npr. nosivost rizika), kapitala, tržišne
konkurencije i sl.
• Poduzetništvo u sklopu poduzeća predstavlja svrsishodan način povezivanja
tržišnih, pravnih i inih institucija svojstvenih za tržišno gospodarstvo, koji stvara
što je moguće povoljnije uvjete za maksimaliziranje profita i razvitka poduzeća.
• Na poduzeća, kao fizička utjelovljenja poduzetništva, može se gledati s
dvojakog aspekta:
– kao na određenu političko-socijalnu asocijaciju u kojoj se stvara svojevrsna
koalicija vlasnika imovine, radnika, rukovoditelja, partnera čiji interesi ne
moraju nužno biti jednaki, te
– kao na robu jer u razvijenim tržišnim gospodarstvima sama poduzeća imaju
svoju vrijednost i uporabnu vrijednost, a koja se očituje u njegovim
mogućnostima da stvara novu dodanu vrijednost, ili drugim riječima, profit.
Sociološki uvjeti
• Kako srž poduzetništva čine promjene, sa sociološkog aspekta
najvažniji kriteriji razvitka poduzetništva su socijalna mobilnost
ljudi (intrageneracijska i intergeneracijska) i njihovo obrazovanje.
Poduzetništvo uvijek i iznova zahtijeva dinamično restrukturiranje
društva na osnovi uvijek novih kriterija socijalne strukturiranosti.
• Sustav vrijednosti, ili “ekonomska kultura” kao njegov širi pojam,
važan je moment u “izgradnji” poduzetništva. Weberova analiza
zapadne kulture je najpoznatiji elaborat o utjecaju sociokulturnih
čimbenika i parametara ponašanja na razvitak poduzetničke
civilizacije Zapada.
• Postići društvenu stabilnost znači postići ravnotežu između
ekonomsko-političke individualnosti, socijalne kohezivnosti i
društvene solidarnosti između profitne orijentiranosti i socijalne
pravde, što se ostvaruje u različitim regionalnim sustavima,
obiteljskim vrijednostima i tradicijama ili sekularizacijom države i
pravnih vrijednosti, slobode i demokracije.
Politički uvjeti
• Razvoj poduzetništva podrazumijeva postojanje vrijednosti poput demokracije,
liberalizma, pluralizma, slobode i sl. kao vanjskog okvira razvitka
poduzetništva.
• Politička sloboda uvjet je ekonomske slobode pa je stoga očito da se logika
tržišnih institucija mora ogledati i na političkom planu.
• Za razvitak poduzetništva potrebna je “neutralna država” koja svojom
socijalnom politikom, ekonomskim i političkim intervencionizmom ne nameće
svojim građanima zajedničko shvaćanje općeg dobra, već osigurava takav
pravni, neutralni, okvir koji dopušta konkurentske poduzetničke pothvate po
dogovorenim pravilima igre.
• Država i njezina regulativna uloga:
– Slobodno tržište, a kroz njega i slobodno poduzetništvo, trebaju takvu državu koja
će svojom pravnom regulacijom i razvojnom politikom poticati pozitivna ponašanja,
a sprječavati i kažnjavati negativna poput monopola, autarkičnosti, pravne
nesigurnosti i sl.
Modeli poduzetništva
I.
Američki model
Slobodno poduzetništvo
– Ekonomska sloboda:
• Sposobnost stvaranja, zaključivanja i izvršavanja
ugovora bez prethodnog vladinog odobrenja ili
uključivanja; sposobnost stvaranja i samostalnog
korištenja profita; sposobnost ulaženja u ekonomske
aktivnosti s minimumom vladine kontrole.
• Uloga vlade: npr. registracija poduzeća, inspekcija
pridržavanja zakona o zapošljavanju i sl.
– Socijalna sloboda:
• Autonomija pojedinaca i poduzeća u pogledu
posjedovanja i raspolaganja vlasništvom;
• Sloboda izbora;
• Sloboda govora i tiska;
II. Europski model
– Postavlja socijalne slobode ispred ekonomskih
sloboda.
– Ljudi imaju bitna prava u odnosu na poduzetnike.
U slučaju spora izmeđz vlade i poduzetnika,
društveni ciljevi (ciljevi ljudi) dobivaju prednost.
– Uloga vlade:
• kreirati okvirna pravila igre za poduzetništvo te
pomoću zakonodavstva osigurati ostvarenje
socijalnih ciljeva ravnopravnosti i kvalitete
života;
• osigurava detaljne instrukcije poduzećima o
tome kako organizirati i tretirati zaposlenike,
kako proizvoditi te kako i gdje moraju
prodavati;
• privatno vlasništvo egzistira, ali legalna moć
pojedinaca (kao potrošača ili zaposlenika) veća
je od one koju imaju poduzeća.
III. Azijski model
– Postavlja ekonomske slobode ispred
socijalnih, te povezuje trgovce i vlade
kako bi se izjednačili u društvenoj
moći.
– Poduzeće ima pravo baviti se poslom
bez miješanja vlade, ali može imati
direktnu potporu vlade.
– Uloga vlade:
• Zakonodavstvo (gdje postoji) služi
za zaštitu lokalne industrije od
uvoza.
• Pojedinici imaju manje prava nego
po američkom i europskom
modelu; veći dio pravne i
socijalne potpore pojedincima
dolazi od samih poduzeća
Pitanja za ponavljanje i diskusiju
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Kakvi su to bitni elementi “novog poduzetništva”?
Objasnite tzv. poduzetničku anarhiju.
Objasnite osnovne faktore koji determiniraju suvremeno poduzetništvo.
Na koji način internacionalizacija utječe na poduzetništvo u novije doba?
Na što se odnosi “partnerstvo dodane vrijednosti”?
Na koji način srednje razvijene zemlje mogu pomoću FDI “preskočiti”
određene faze razvoja i dostići razvijene zemlje? Objasnite na primjeru.
Objasnite kakva je to “poduzetnička ekonomija”.
Objasnite razliku između inteligentnog poduzeća i birokracije.
Objasnite ekonomske uvjete suvremenog poduzetništva.
Objasnite sociološke uvjete suvremenog poduzetništva.
Objasnite političke uvjete suvremenog poduzetništva.
Objasnite američki model poduzetništva. Koji su mu osnovni izazovi u novo
doba?
Objasnite europski model poduzetništva. Koji su mu osnovni izazovi u novo
doba?
Objasnite azijski model poduzetništva. Koji su mu osnovni izazovi u novo
doba?
Dodatna literatura:
• Kružić, D. (2007), Poduzetništvo i ekonomski rast: Reaktualiziranje uloge
poduzetništva u globalnoj ekonomiji:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=33524
• Sharma, S., Koncul, N. (2013), Jesu li nas ekonomija i ekonomisti
iznevjerili?:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=162483
• Stojanov, D., Jakovac, P. (2013), Ekonomska znanost u zamci globalizacije:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=162485
• Phills, J. (2009), Rediscovering Social Innovation – prezentacija, Center for
Social Innovation:
http://www.sdgrantmakers.org/members/downloads/PhillsSan%20DiegoSocial%20Innovation.pdf
• Škrtić, M., Mikić, M. (2007), O socijalnom poduzetništvu u svijetu i u RH:
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41323