Uvod, učenje i poučavanje

Download Report

Transcript Uvod, učenje i poučavanje

PSIHOLOGIJA UČENJA
I POUČAVANJA
Učenje i obrazovanje
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
1
Osnovne informacije

prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub (nositelj)



4/12/2015
[email protected]
Učiteljski fakultet (Savska 77/III), soba 336
konzultacije: ponedjeljak 11-12h i četvrtak 15-16h
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
2
Do povratka prof. Ljubin Golub

Dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić
Prof. Ljubin Golub možete se javljati na mail
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
3
CILJEVI KOLEGIJA
•
•
•
•
Upoznati glavne pojmove i metode
istraživanja u području učenja i poučavanja
Upoznati glavne oblike i mehanizme učenja
te njihovu primjenu u poučavanju
Opisati odnos između procesa poučavanja i
ishoda učenja
U radu s učenicima moći primijeniti postupke
za poticanje razvoja strategija i tehnika
učenja
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
4
Organizacija nastave

30 sati predavanja + 15 sati vježbi
PREDAVANJA: ponedjeljak, 8- 9.30 h, soba 13
* Kozjak Mikić točno od 8 sati
 VJEŽBE: 4 grupe- naknadno


OBVEZE STUDENATA:



4/12/2015
redovito pohađanje nastave (i predavanja i vježbi)
i aktivno sudjelovanje
2 kolokvija
mogućnost izrade seminara
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
5
Izostanci...

dozvoljeno max 5 izostanaka:



do 3 izostanka bez posljedica
4-5 izostanaka – obavezan nadoknadni seminar!
redovitost na nastavi (bodovi):




4/12/2015
0 izostanaka – 3 boda
1 izostanak – 2 boda
2 izostanka – 1 bod
3 ili više izostanaka – bez bodova
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
6
Elementi ocjenjivanja






1. kolokvij = 30 bodova max (T/N, negativni
bodovi, bez minimalnih uvjeta za prolaz)
2. kolokvij = 30 bodova max ( isto)
pohađanje predavanja = 3 boda max
aktivnost na vježbama = 6 bodova max
izborni seminarski rad = 7 bodova max
(neobvezno)
prezentacija izbornog seminarskog rada = 3
boda max (neobvezno)
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
7
Potpis i izlazak na ispit
• sakupljenih minimalno 33 bodova
(oba kolokvija, bodovi za redovitost
dolazaka na predavanja i bodovi iz
vježbi+ izborno seminar).
Ukoliko student ne sakupi navedene
bodove gubi pravo na potpis i pravo
izlaska na završni ispit.
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
8

student koji ima više izostanaka nego što je
dozvoljeno ili ne izvrši svoje obaveze kojima
nadoknađuje izostanke gubi pravo na potpis i
završnu ocjenu iz kolegija
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
9

Za studente koji pristupe završnom ispitu,
ocjena iz kolegija se formira temeljem bodova
završnog pismenog i usmenog ispita, bodova
na temelju pohađanja nastave, bodova iz
vježbi, te bodova iz izbornog seminara. Uvjet
za prolaz na pismenom završnom ispitu je
najmanje 30 bodova (mogući rezultat na testu
0-60).
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
10


Studenti koji udovolje studentskim obvezama
i sakupe iz kolokvija/popravaka kolokvija
ukupno najmanje 33 boda oslobođeni su
pismenog dijela završnog ispita.
Ocjena iz kolegija za studente koji ne
pristupe završnom pismenom ispitu formira
se temeljem bodova iz prvog kolokvija,
bodova iz drugog kolokvija, bodova na
temelju pohađanja nastave, bodova iz vježbi,
bodova iz izbornog seminara, te znanja
iskazanog na usmenom ispitu.
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
11
Izborni seminarski rad
Tema:
s popisa tema za izborne seminare (web)
izvan popisa, prema interesima studenta, no
mora biti povezana s predmetom kolegija

Bez obzira da li je tema odabrana s popisa ili
izvan njega, temu treba odobriti izvoditelj
kolegija. Teme koje nisu odobrene, neće se
razmatrati.
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
12
Izborni seminarski rad

Seminar se piše prema uputama koje su
dostupne na web stranici kolegija.
Prezentiranje napisanog seminara nije
obavezno, međutim studenti koji žele
(također u dogovoru s izvoditeljem kolegija)
mogu svoj seminar i izlagati.
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
13
Sadržaj predmeta
1. Definiranje područja
2. Pamćenje i zaboravljanje
3. Klasično i instrumentalno uvjetovanje
4. Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju
5. Socijalne teorije učenja
6. Metode poučavanja i modeli učenja
7. Izravno poučavanje i ostale metode
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
14
Sadržaj predmeta
7. Inteligencija i kognitivni stilovi u odnosu
na učenje i poučavanje
8. Učenje učenja
9. Daroviti učenici i učenici s posebnim
potrebama
10. Psihometrijske osnove ispitivanja znanja
12. Psihologijske osnove teorije kurikuluma
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
15
Obvezna literatura



Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., VlahovićŠtetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija
obrazovanja. Zagreb: IEP (str. 1-41; 70-84;
102-201; 325-375; 409-442).
Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (razne
godine izdanja). Psihologija učenja i nastave.
Zagreb: Školska knjiga (3-88)
Woolfolk, A. (2005). Educational psychology.
Boston: Allyn and Bacon.
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
16
Preporučena literatura








Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (razne godine izdanja).
Psihologija učenja i nastave. Zagreb: Školska knjiga (str. 89-225)
Andrilović, V. (razne godine izdanja). Metode i tehnike istraživanja u
psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Društvo psihologa
Hrvatske, Školska knjiga
Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada
Slap
Zarevski, P. (razne godine izdanja). Psihologija pamćenja i učenja.
Jastrebarsko: Naklada Slap
Andrilović, V. (2001). Samostalno učenje. Jastrebarsko: Naklada
Slap
Čudina-Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje,
prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga
Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Flander, G., Vučković, D. (2002).
Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada Slap
Cvetković-Lay, J., Sekulić-Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s
njim? Zagreb: Alinea
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
17
PSIHOLOGIJA UČENJA I
POUČAVANJA
1. DEFINIRANJE PODRUČJA
*Thorndike: Educational
psychology, 1903.
*eksperimenti s mačkama
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
18
Psihologija učenja
i poučavanja

obično se asocijacije može grupirati u:



4/12/2015
aktere (profesori, učenici, škola)
socijalne kompetencije (organizacija vremena,
radne navike, druženje, zabava, disciplina)
stjecanje formalnih znanja i obrazovanje
(računanje...)
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
19

EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA je grana
psihologije koja se bavi učenjem i svime što
je s time povezano (teorijska i primjenjena
grana)

šire shvaćanje: učenje je osnova
obrazovanja i odgoja, odnosno edukacije kao
osnove socijalizacije
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
20
Što je učenje?
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
21

proces u kojem se znanje stvara kroz transformiranje
iskustva (interakcija sadržaja i iskustva)

aktivnost kojom organizam mijenja svoje ponašanje,
pod utjecajem vanjskih uvjeta, ali i rezultata vlastite
aktivnosti, kako bi se uklonilo stanje početne
neizvjesnosti (J.Linhart, prema Andrilović, Čudina, 1985)

proces relativno trajnih promjena pojedinca nastalih
tijekom obnavljanja novih aktivnosti a koje se očituju
u njegovu izmijenjenom načinu ponašanja i
uspješnijoj prilagodbi (Grgin, 1997)

učenje je aktivnost koja dovodi do promjena u
ponašanju (Spence, 1959, prema Grgin, 1997)
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
22
Što je učenje?

učenje je relativno trajna promjena u
ponašanju (ili ponašajnom potencijalu)
izazvana iskustvom (Tarpy i Mayer, 1978)


4/12/2015
relativno trajna (ne uključuje promjene koje su
privremene- izazvane npr. drogom)
rezultat iskustva (ne uključuje promjene koje su
rezultat fizičkog rasta i maturacije)
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
23
Učenje i informacije

učenje uključuje:




4/12/2015
Primanje (percepcijski procesi i
mišljenje)
Obradu (mišljenje i pamćenje)
upotrebu informacija (pamćenje,
mišljenje, percepcija zahtjeva situacije)
Regulaciju ponašanja na osnovi
povratnih informacija
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
24
Što se stječe učenjem? Što čovjek uči?

čovjek uči različite repertoare ponašanja (verbalne i
motorne) i kriterijske obrasce (Andrilović, 1985)
kriterijski obrasci:
=unutarnje reprezentacije zahtjeva situacije
(npr. pri učenju za koju ocjenu je učenik savladao
gradivo, koliko mu vremena treba za određenu
količinu gradiva i sl.)
=kontrolni mehanizmi, služe za samoregulaciju
ponašanja

4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
25
Što se stječe učenjem? Što čovjek uči?

čovjek neposredno uči vještine (navike), informacije,
a posredno se učenjem mijenjaju stavovi, interesi,
vrijednosti, usvaja govor, socijalne norme, razvijaju
sposobnosti, razvija društveno prihvatljiva ekspresija
emocija, itd. (Grgin, 1997)

uče se i socijalne kompetencije i vještine (radne
navike, organizacija vremena, druženje, zabava,
disciplina)
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
26
Što čovjek uči?
informacije
stavove (interesi, vrijednosti, socijalne
norme, radne navike)
 vještine


4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
27
Oblici učenja
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
28
Oblici ranog učenja

utiskivanje: reakcija kojom tek rođeni organizam
slijedi prvi opaženi objekt koji se kreće


primjer u životinjskom svijetu: Lorenz (1965)
kod djece: utiskivanje na otkucaje majčina srca (djeca
izložena imitaciji zvuka majčina srca brže dobivaju na
težini, brže zaspu)
nehotična imitacija: zasniva se na identificiranju s
nekime (zbog privlačnosti ili straha i sl.)
npr. mala djeca ponavljaju riječi koje ne razumiju,
slično oblačenje, nasilno ponašanje…

4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
29
Oblici ranog učenja

ekspozicijsko učenje: organizam je izložen
podražaju i uči bez povoda, npr. štakor živi u
kavezu u obliku labirinta i nauči ga bez poticaja

habituacija: organizam uči da ne reagira na
podražaj koji se ponavlja, a nije relevantan za njega,
navikavanje (npr. nastavnik je sklon vikanju i
prijetnjama koje nikad ne realizira, učenici nakon
nekog vremena prestaju reagirati)
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
30
Oblici jednostavnijeg učenja

asocijacijsko učenje: pamćenje i učenje po
zakonu asocijacija (npr. po zakonu vremenske ili
prostorne bliskosti, ili kontrasta)


4/12/2015
Npr. mehaničko ili asocijacijsko učenje ( dijete uči pjesmicu
na pamet, bez da je razumije, na pokazane dijelove lica
govori riječi u nizu i prije no što mu sec pokaže slijedeći
dio)
„bubanje”, npr. koji odgovor ide s kojim pitanjem; no ipak
može biti površno i uz pomoć mnemotehnika
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
31
Oblici jednostavnijeg učenja
učenje
uvjetovanjem: učenje u kojem organizam
odgovara određenom reakcijom na neki podražaj
na koji prije nije imao tu reakciju
npr.
učenje psovki kod kod djece- ovisno o
reakciji okline, ponašanje učenika prilikom dolaska
nastavnika u razred

4/12/2015
postoji klasično i instrumentalno uvjetovanje
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
32
Oblici složenijeg učenja


iskustveno učenje: oblik učenja u kojem se
naglašava vlastito iskustvo kao polaznica/refleksna
točka za učenje ( „putem vlastite kože”)
učenje uvidom: karakteristično za učenje
odraslih, uključuje procese reorganizacije
sadržaja i struktura koje se usvajajaju

4/12/2015
uključuje otkrivanje bitnog u materijalu, utvrđivanje fiksnih
točaka gradiva, grupiranje dijelova gradiva, logičko
povezivanje tih dijelova, zaključivanje
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
33
Posebni oblici učenja
Učenje bez namjere
•
subperceptivno učenje: postoji promjena u
ponašanju i na podražaje koji su ispod granice
opažanja i svijesti (npr. zbog tromosti oka)
* Navodne subliminalne reklamne poruke- zabranjeno

latentno učenje: vs. manifestno učenje – čovjek
nije svjestan da je nešto naučio, ne postoji namjera
učenja, ali će se pokazati u situaciji potrebe
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
34
Posebni oblici učenja
(na granici namjernog i nenamjernog
učenja)

sugestopedija: učenje u stanju opuštenosti

hipnopedija: učenje u snu
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
35
Učenje i uloga nastavnika


2 dimenzije potreba za pomoć u učenju
 usmjeravanje
 podrška
u kojoj mjeri učenik/ student očekuje od nastavnika
usmjeravanja ili podršku ovisi o sljedećim
osobinama studenta:
 osjećaj kompetentnosti za područje učenja
(samoefikasnost)
 potreba da se pouzdaje u nastavnika
 posvećenost učenju
 uvjerenje u vlastite sposobnosti
4/12/2015
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
36