Regulacija motivacije

Download Report

Transcript Regulacija motivacije

PSIHOLOGIJA UČENJA
I POUČAVANJA
Motivacija
dr.sc. Tajana Ljubin Golub, izv.prof.
05/12/2011
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
1




Niz teorija objašnjava motivaciju, odnosno
neki njezin aspekt
Skinnerova teorija objašnjava motivaciju
nagrađivanjem
Bandurina teorija objašnjava motivaciju koja
izvire iz percipirane samoefikasnosti
Lockeova teorija kao najvažniju varijablu za
motivaciju smatra dobro postavljen cilj

Teorija samodeterminacije Deci i Ryana
objašnjava postizanje autonomno regulirane
motivacije kao proces internalizacije tijekom
kojeg se zadovoljavaju potreba za
autonomijom, kompetencijom i povezanošću
DECI I RYAN: TEORIJA
SAMOODREĐENJA
Teorija samoodređenja
Različiti tipovi ekstrinzične motivacije
 Eksternalna: kontrolirana regulacija, ponašanje zbog
kazne ili nagrade;

Introjecirana: kontrolirana regulacija, ponašanja da se
izbjegne sram ili anksioznost ili zadrži samopoštovanje;

Identificirana: autonomna regulacija, osoba shvaća
važnost pravila i prihvaća ih kao vlastita

Integrirana: autonomna regulacija, posve
internalizirano ponašanje, osoba regulira svoje
ponašanje
O kojoj vrsti motivacije se radi?





učenik uči kako bi izbjegao sankcije od roditelja
Učenik uči jer će mu biti neugodno pred
profesorom ako dobije lošu ocjenu
Učenik uči jer želi proći s 5 kako bi mogao
upisati željeni fakultet
Učenik uči jer ga to zanima i uživa u učenju
Učenik uči jer mu puno znači da je odličan
učenik
9.4.2015
LOCKE: TEORIJA CILJA
Teorija cilja (Locke, 1968)
Što je bolje reći:
Trebaš se jako truditi
Daj sve od sebe
Pokušaj dobiti četvorku
Pokušaj učiti još pola sata duže nego inače
Teorija cilja (Locke, 1968)
Je li bolje da si postavimo lagan cilj ili težak
cilj?
Edwin A. Locke (1968): Toward a Theory of
Task Motivation and Incentives
Locke i Latham (1990): A Theory of Goal
Setting and Task Performance
Locke, Edwin; Gary Latham (2006), "New
Directions in Goal-Setting Theory",
Association for Psychological Science 15 (5):
Teorija cilja (Locke, 1968)
Glavna varijabla kojom se objašnjava
motivacija su ciljevi, pa je stoga najvažnije
znati dobro postaviti cilj
1. Našao je da specifični i teški ciljevi daju
vode do boljeg uratka nego nejasni i lagani
ciljevi
(Ljudi su motivirani kada točno znaju što im je
cilj – trebaju jasne putokaze – cilj mora biti
jasan; Ljudi vole teške a ne lagane zadatke)
2. Česte povratne informacije o napredovanju
5 principa postavljanja ciljeva da bi
bili motivirajući
1.
2.
Jasnoća: ciljevi moraju biti mjerljivi, jasni,
specifični, sa jasnim vremenskim rokom.
Izazov: ako je zadatak koji trebamo obaviti
prelagan ili ako smatramo da nije važan; ako
mislimo da ostvareni cilj nije značajno
postignuće, onda razina izazova nije
prikladna da cilj bude motivirajući. ALI, CILJ
MORA BITI DOSEZLJIV I REALAN
(nepostizanje cilja je demotivirajuće još više
od prelakog cilja). Mora motivirati, a ne
frustrirati
5 principa postavljanja ciljeva da bi
bili motivirajući
3.
4.
5.
Predanost cilju: Ljudi moraju prihvatiti cilj, ne
smiju im biti nametnuti
Povratna informacija: nužna, služi kao
poticaj jer se razjašnjavaju očekivanja,
prilagođava se težina cilja, može biti i
nagrada.
Kompleksnost zadatka mora biti praćena sa
dovoljno vremena koje osobi treba da
dosegne cilj
SOCIJALNO-KOGNITIVNI
PRISTUP MOTIVACIJI
Ovaj pristup naglašava važnost mišljenja koje
pojedinci imaju o sebi, svojim zadacima i
svojoj izvedbi, kao temeljnih varijabli koje
određuju ishod nekog zadatka.
Interakcijske teorije motivacije
Uzimaju u obzir interakciju okoline i
unutarnjeg doživljaja pojedinca.
Motivacija pojedinca će ovisiti o nagradi za
uloženi napor (okolina), ali i o tome kako
pojedinac percipira nagradu i okolnosti pod
kojim je došao do nagrade (percepcija,
kognicija).
TEORIJA VLASTITE
VRIJEDNOSTI ATKINSONA
Teorija vlastite vrijednosti
percepcija vlastite sposobnosti određuje razinu motivacije za
postignućem
Motiv za
postizanjem
uspjeha -
Motiv za
postizanjem
uspjeha +
Motiv za
izbjegavanjem
neuspjeha -
malodušni
usmjereni
prema uspjehu
Motiv za
izbjegavanjem
neuspjeha +
usmjereni prema
izbjegavanju
neuspjeha
pretjerano
ambiciozni
Primjena teorije vlastite vrijednosti u
razredu



Strategije postizanja uspjeha (planiranje, ulaganje
napora, uklanjanje distraktora...)
Strategije izbjegavanja neuspjeha (npr. prepisivanje,
biranje lakših zadataka, biranje preteških zadataka,
nesudjelovati - markiranje, odlagati rad, nedovoljno
zalaganje)
Rješenje: učenik treba steći povjerenje u vlastitu
vrijednost i promijeniti negativnu sliku o sebi u
pozitivnu i to će potaknuti motivaciju za postignućem
9.4.2015
Kako povećati motivaciju za postignućem?
 Učiti učenike natjecanju samih sa sobom

Koristiti suradničko učenje

Naučiti ih dijeliti zadatke na manje dijelove
(dobro postaviti cilj)

Davati zadatke primjerene težine i povezati
ulaganje napora s uspjehom
9.4.2015

Ne izjednačavati sposobnost s osobnom
vrijednošću

Naglašavati pozitivne strane učenika

Prenijeti očekivanje uspjeha
4/9/2015
TEORIJA OČEKIVANJA I
VRIJEDNOSTI ECCLES I SUR.



U modelima očekivanja i vrijednosti kao
objašnjenjima motivacije, uradak prvenstveno
ovisi o internaliziranoj percepciji očekivanja i
vrijednosti
Očekivanje: odnosi se na vjerovanje o
vlastitoj sposobnosti i samoučinkovitosti
Vrijednost: odnosi se na razloge zašto osoba
radi neku aktivnost
Eccless: Teorija očekivanja i vrijednosti



2 glavna koncepta kojima objašnjava motivaciju
(izbor aktivnosti, ustrajnost i intenzitet)
Očekivanja vlastitog uspjeha
Vrijednost zadatka
Teorija očekivanja i vrijednosti Eccless
i sur.




Proširili su Atkinsonovu (1957) originalnu
definiciju očekivanja i vrijednosti
Konceptualno razdvojili očekivanje uspjeha
od uvjerenja u kompetentnost/sposobnost
Očekivanje uspjeha: Što misliš koliko ćeš
imati iz matematike sljedeće godine?”
Uvjerenje u sposobnost: Što misliš koliko si
sposoban u matematici u odnosu na druge
studente/u odnosu na druge predmete”?
(samoefikasnost nema ovaj komparativan
Teorija očekivanja i vrijednosti Eccless
i sur.





Vrijednost se odnose na specifičnu vrijednost
zadatka: kvalitete zadatka koje utječu na
želju ispitanika da radi taj zadatak, vrijednost
je subjektivna. 4 kvalitete:
Važnost zadatka (koliko je osobi važno da
dobro uradi zadatak)
Intrinzična vrijednost zadatka (uživanje u
zadatku)
Utilitarna vrijednost (korisnost zadatka)
Trošak zadatka
Teorija očekivanja i vrijednosti Eccless
i sur.


Važnost zadatka (koliko je osobi važno da
dobro uradi zadatak) povezana je sa
identitetom osobe – važno nam je ono što je
centralno za naš doživljaj sebe
Intrinzična vrijednost zadatka (je li zadatak
zabavan
Teorija očekivanja i vrijednosti Eccless
i sur.


Utilitarna vrijednost zadatka: Kako se taj
zadatak uklapa u buduće planove, npr. je li
izvršenje neophodno kao kod ispita koji su
uvjet, Koju ću korist imati od toga?
Trošak: Čega se svega mora odreći da bi
izvršio zadatak. Je li petica iz matemtike
vrijedna tog truda koji moram uložiti?
TEORIJA POSTIGNUĆA
CILJEVA



Ciljevi su važno objašnjenje motivacije i
ponašanja za postignućem (Ames, 1992)
U nekoj situaciji postignuća (npr. učenje) ljudi
imaju različite ciljeve
Ciljevi su razlozi zašto se radi ta aktivnost

1.
Ljudi se angažiraju u raznim aktivnostima
koje su usmjerene na postignuće iz dva
glavna razloga koji utječu na njihovu
interpretaciju i na njihovu reakciju:
Iz razloga da ovladaju aktivnosti (mastery
goal) gdje je fokus na učenju i stjecanju
kompetencija – CILJNA ORIJENTACIJA NA
UČENJE;
2. Iz razloga da postignu uradak (performance
goal) gdje je fokus na demonstraciji
kompetencije u odnosu na druge, dobivanje
visoke procjene od drugih, ili ekstrinzična
nagrada – CILJNA ORIJENTACIJA NA
IZVEDBU

Ovi ciljevi u novijim radovima podijeljeni su
na dimenziju izbjegavanja i dimenziju
približavanja
PSIHOLOGIJA UČENJA
I POUČAVANJA
Samoregulacija motivacije
prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub
05/12/2011
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
32
Strategija 1: Povećanje situacijskog
interesa

Nastojanje da se zadaci učine zabavnijima

Za zabavne zadatke smo intrinzično motivirani
05/12/2011
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
33
Strategija 2: Povećavanje osobnog
značenja


nastojanje da se ono što se uči učini važnim
za osobu, da se poveže s osobnim iskustvom
Osniva se na teoriji očekivanja i vrijednosti
05/12/2011
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
34
Strategija 3: Samogovor za ovladavanje
gradivom

Nagovaranje sebe na učenje radi stjecanja
što više znanja
05/12/2011
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
35
Strategija 4: Samogovor za izvedbu
nagrađivanjem

nagovaranje sebe na učenje radi ocjena
05/12/2011
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
36
Strategija 5: Samogovor za izvedbu
izbjegavanjem

nagovaranje sebe na učenje radi
izbjegavanja neuspjeha
05/12/2011
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
37
Strategija 6: Kontrola okoline

kontroliranje distraktora
05/12/2011
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
38
Strategija 7: Samonagrađivanje

obećavanje nagrade nakon učenja
05/12/2011
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
39
Strategija 8: Postavljanje bliskih ciljeva

razlomljavanje jednog zadatka na više njih
manjih
05/12/2011
PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA
40