Edukacija“Pisanje seminarskih, diplomskih i magistarskih

Download Report

Transcript Edukacija“Pisanje seminarskih, diplomskih i magistarskih

SOFT SKILS
Pisana i vizuelna komunikacija:
DIO I
Mr. Alma Vranić EOQ menadžer & EA
Mr. Vanja Kenjić, EOQ menadžer & EA
Sarajevo, 21. mart 2013. godine
2
Agenda 14:00-15:00
Komunikacija
 Elementi komunikacije
pismena/usmena/verbalna/neverbalna
Seminarski, diplomski i magistarski rad
Pravila studiranja I ciklusa studija
Pravila studiranja II ciklusa studija
Primjeri sa grupacija Univerziteta u Sarajevu
3
Tražim sagovornika !!!!
Govornika sam se naslušao.....
4
Slušatelj obično ne voli slušati,
o tome računa vodi govornik!
“Informacija je velika riječ kibernetske epohe” Ernest Fisher
Dva procesa počivaju na informaciji:
1. Sposobnost prilagođavanja (podrazumijeva mogućnost
prihvatanja informacija iz okoline i prenošenje komandi
organizmu
2. Reprodukcija / prenošenje genetskih informacija (DNApokusi sa pacovima-labirint)
5
Lat. Communis = zajednički/ a
“Komunikacija je nauka koja se bavi procesima prenošenja
signala” (živi svijet- neživi)
Kompletan proces komunikacije obuhvata odašiljaoca poruke,
poruku i primaoca poruke prisutan isključivo u živom svijetu
(između živih organizama i unutar njih)
Primjeri komunikacije unutar organizma:
1.Bolest “raka – kancera”
2.DNK (molekula 1 m i 80 cm/ prečnik 6 mikrometara).
3.Frenologija (Lombrozove teorije o zločinu i zločincima)
Daniel Goleman
EI-zašto je važnija od IQ
“IQ, u najboljem slučaju čini tek 20%
faktora koji određuju životni uspjeh,
čime je 80% ostavljeno ostalim
utjecajima”
Komponente EI:
1.Lične kompetencije (samosvijest,
vladanje sobom)
2.Društvene kompetencije (društ.
svijest i međuljudski odnosi)
“EI” JE JAČI OD “IQ” U SOFT PODRUČJIMA
Amigdala – centar strasti – “afektivno sljepilo”
Neokorteks – nijanse emocionalnog života
6
7
Lat. Communis = zajednički/ a
Paralela-kompetitivni način ponašanja društva i tumora:
1. Rak - greška u radu gena. Ćelije kancera su sebične, rade na
štetu organizma i progutaju svog domaćina...
2. Naši različiti sistemi vjerovanja su memi i vrše u svijesti sličnu
ulogu kao geni u ćeliji. Npr. “Ne jedi druge ljude”
Uvjerenje da naš psihosocijalni opstanak zavisi od takmičenja,
dokazivanja da smo bolji od drugih, u suštini je kancerogeni gen!!
8
Razvoj komunikacije
Osnovni elementi razvoja komunikacije:
1. Simboli (apstraktna zamjena za konkretnu stvar ili pojavu)
2. Sistemi (osmišljen skup simbola iste vrste).
Komunikacija je složen proces i njen uspjeh nije zajamčen!
Z A Š T O?
Matematička teorija info. pojavila se nakon 2nd WW (C. Shanon
i W. Wiwer) kao rezultat “eksplozije komunikacija”.
Kvantitativni elementi (povećanje broja kanala)
Kvalitativni elementi (novi, ekonomičniji načini komunikacije)
Nauka o komunikaciji
Da bi se komunikacija mogla odvijati učesnici moraju:
 Poznavati jezik – njegove verbalne i neverbalne elemente, kao i
jezičke uzorke koji su odgovarajući za datu situaciju
 Imati interakcijske vještine, tj. znati
komunikacijskih situacija, protokola i sl..
obilježja
određenih
 Imati kulturno znanje, tj. poznavati obilježje društvene strukture u
kojoj komuniciraju, sastav njenih vrijednosti i stavova...
10
Basna o komunikaciji
“Medo i lista za ubijanje”
Komponente komuniciranja
1. Strane u komuniciranju - Komunikator (pošiljalac)/ Recipijent (primalac)
2. Instrumenti komuniciranja - Poruka/kom. kanal/ Povratna info.
(feedback)
3. Funkcije komuniciranja - Kodiranje (kreiranje poruke)- Enkodiranje
(upućivanje poruke) - Dekodiranje (prijem i tumačenje)- Reenkodiranje
(odgovaranje)
12
Proces komunikacije
Poruka je....
Komunikacijski kanal je....
Kodiranje/ šifriranje je...
Informacija je....
Primalac je...
Dekodiranje je....
Povratna sprega (feedback) je....
13
Prepreke u komuniciranju
Redundancija...označava suprotnost
preopterećenost poruke signalima
vrijednosti (npr. reklamne poruke)
ekonomičnosti ili
iste informativne
Korelacija...označava smisaonu vezu između segmenata
poruke i ograničavajući je faktor.
Šum....sila koja djeluje spolja, tj, nalazi se u kanalu i
neposredno je vezana za njega
Entropija...urođena sklonost prirode ka dezorganizaciji.
Termodinamika I i II Zakon
14
Komuniciranje putem boje
VALER – količina svjetla reflekirana bojom (svijetlo –tamno)
1.AHROMATSKE – crna, bijela i siva
2.HROMATSKE – izvedene iz sunčevog spektra, te mješavine
a. Osnovne (žuta, crvena, plava)
b. Izvedene (narandžasta, ljubičasta, zelena)
c. Komplementarne (crv./zelena; plava/nar.; žuta/
ljub.)
d. Tople (crvena, narandžasta, žuta)
e. Hladne (plava, ljubičasta, zelena)
15
Hrabri, društveni,
dobronamjerni,
radoznali, jake
volje, uredni,
Uporni,
jakih osjećaja,pedantni,
skloni srdačni i
riziku. Često“planu”
i
malo zatvoreni.
Vode
snovi
donose odluke
glavnuMaštanje,
riječ, ali rado
privrženi,
umjesto drugih
pomažu
drugima,vjerni,ali
čak
i na
svoju
štetu.
u trenucima
Maštovite
i osjećajne
Svjesno se ograđuju
odkritičnilako
Pretjerano
osobe,neuspjeha
visokih
ideala,
spoljnjih uticaja
dau bi
dolaze
bježe padaju
odsukobe
realnosti.
u depresiju
sačuvaliČovjeku
mir i nedostaje
Osjećaj za estetiku,
stabilnost.
Zatvoreni,
nešto
što mu harmoniju
je važno. i
stvaraju
razboriti,
oprezni,se od spoljnih
Ograđuje
slogu, mada sami u
djeluju uticaja.
iz sjenke
za
sve Potreba
sumnjaju!
nezavisnošću, ne
priznaju autoritete, ne
vole tuđi uticaj!
Sigurni u sebe,
nezavisni, nestrpljivi,
optimisti, visokih
zahtjeva,
traže
ih
Sigurnost,
mir,da
cijene
vole
i da život,
im se racionalni,
dive.
Kontrola,
sređen
vode
Teže
slobodi
od
uspješni,
druželjubivi,
računa
o mišljenju
obaveza
i briga.
Vole i željni
spremni
pomoći
sredine,
osjećajni,
sve
što
je novo
čulnih
senzacija,
neodlučni
i često se
Teže
slobodi,
ne
Razvijene
intuicije,
plaše
teškoća
vole
prljavštinu,
razmišljanju,
neprijatnosti,
zaljubljivanju
i
Miran život, racionalni.
tračeve.
biti
samoodricanju
Cijene Mogu
dom, porodicu,
sitničavi
i dosadni
prijatelje,
tradiciju. Oni
Predah – odaberite boju!
koji su u nekom sukobu
ili im je potreban
odmor
16
Verbalna komunikacija
Verbalna komunikacija – svaki proces prijenosa informacija
emitora i recipijenta uz riječi, kombinaciju riječi ili informaciju.
Kanali: licem u lice; grupni razgovor, tel, video, TV, radio, zvuk na
Internetu...
1. veća mogućnost prilagođavanja poruke primaocima
2. diskrecija
3. mogućnost drugih vrsta utjecaja na primaoca
4. mogućnost postavljanja pitanja i brza povratna info
5. sigurnost prijema poruke i brzina prijenosa
1. loše oblikovana poruke
2. loše pamćenje
3. više instanci
4. nema dokaza.
17
Pisana ili vizuelna komunikacija
Pisana komunikacija - proces prijenosa informacija preko
određenih medija kroz pisanu riječ, grafičke poruke i sl
Kanali: poslovna pisma, telefaks, izvještaji, bilteni, brošure,
priručnici i dr.. Postoje tekstualne, tabelarne, grafičke, i slikovne.
1. pisane informacije se mogu dokazivati
2. trenutak prijema određuje primatelj
3.preglednost, jasnoća i mogućnost ponovnog čitanja
4. sažetost
5. čuvanje kvantitativnih podataka
1. mnogo vremena
2. trošak razmjene informacija
3. povratna informacija je spora
4. skladištenje
Usmena vs. Pismena komunikacija
Usmena vs. pismena:
Pismena vs. usmena:
Brza povratna informacija
Pomoć neverbalnih elemenata
Objašnjenje nesporazum
Ostaju trajni zapisi;
Može se oblikovati;
Povoljno za udaljenost.
Pismena vs. usmena
Usmena vs. pismena:
Loše oblikovana poruka
Slabo pamćenje
Više vremena
Gubi se lični karakter
Mogućnost nerazumijevanja
19
Neverbalna komunikacija
= 7% izgovorene riječi + 38% vokalni + 55% govor tijela
a) vizuelnim putem i auditivnim c) taktilnim d) olfaktivnim
38%....
...ili PARALINGVISTIKA (ton glasa, promjene, glasove, pauze,
visina, jačina, brzina, boja, dijalekt, uzvici, “posšapalice”,
mucanje....
55%....
....obuhvata kontakt očima, izražajnost lica, pokrete glavom,
gestove i pokrete tijela, držanje tijela, razdaljinu i
orijentaciju, korištenje vremena, dodire, pojavu i građu....
20
Neverbalna komunikacija
Proces prijenosa informacija bez riječi, slova,
znakova i simbola, a javlja se kao prateći efekat
komunikacije kroz ponašanje tijela, mimika, očni
kontakt, odijevanje i dr.
Svi pojavni oblici neverbalne komunikacije se
dijele na tri grupe:
1. Paralingvistička (dodatak verbalnoj kroz
osobine glasa)
2. Kinezička (pokretom, gestikulacijom, položaj
tijela)
3. Proksemička (u prostornim odnosima)
21
Neverbalno ponašanje* - Branko Rakita
22
Stručni rad
• Stručni rad ne mora biti izvorno istraživanje i sadržati nove,
originalne naučne spoznaje i rezultate. Osnovna svrha je u
prikupljanju i tumačenju već poznatih činjenica, informacija,
stavova i teorija, na način koji doprinosi širenju naučnih
spoznaja, razvijanju novih pristupa u interpretaciji i primjeni
postojećih.
• Vrste stručnih radova sa kojima se najčešće susreću studenti
su
▫ a) seminarski rad
▫ b) završna teza I ciklusa
▫ c) master teze od 2010. godine
23
Seminarski radovi
• Svrha seminarskog rada je u proširivanju i produbljivanju
teoretskog i praktičnog znanja iz određene oblasti, razvijanju
sposobnosti korištenja različitih izvora podataka, te usavršavanju
vještine pisanja.* Ratko Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade
znanstvenog i stručnog djela, 1998.
• Važnija razlika u svrsi jednih i drugih radova jest u tome da se kod
seminarskih radova studenti još uvijek vježbaju pisanju, a kod
diplomskih radova student mora dokazati da je vježba bila
uspješna...** Alan Uzelac, Aleksandra Kora i Marko Petrak, Upute za izradu
studentskih pisanih radova: Seminarski i diplomski radovi, 2001
24
Diplomski radovi
• Diplomski rad je samostalan stručni rad u kojem student
pod vodstvom mentora obrađuje određenu temu sa
teorijskog, praktičnog ili teorijsko-praktičnog aspekta.*
Zelenika, op.cit.
• Razlike:
▫ tematika koja se obrađuje u
diplomskom radu složenija
▫ metodološki pristup izraženiji,
▫ obim rada obično dva puta veći.
• Izradi se pristupa nakon što je student/ica izvršila sve
obaveze predviđenje nastavnim planom i programom studija.
25
Magistarski rad
• Od 2010. godine (usvajanjem Pravilnika o
akademskim zvanjima i titulama) prva
naučna titula koja se stiče je na
doktoralnim studijima. I i II ciklus studija
su stručni studiji (Ba/MA)
• Master studij za stjecanje stručnog
stepena sastoji se u proširivanju
teorijskih i praktičnih znanja u pojedinim
oblastima struke.
• MA rad predstavlja originalne podatke i
zaključke ili obrađuje određenu temu
vrijednu objavljivanja.
26
Pravila I ciklusa studija:
poglavlje IV: LOŠ PRIMJER
Član 20. - Predmetni nastavnici predlažu moguće teme završnih
radova ili student samostalno (uz dogovor sa nastavnikom)
predlaže temu diplomskog rada;
Član 21. - Završni rad se prijavljuje nadležnoj službi odjela
(MISLI SE NA PRIJAVU ZAVRŠNOG RADA)...........
Član 22. – NEPOTPUN
ČLAN 23. – NEPOTPUN
ČLAN 24. – NEPOTPUN
........
27
Po grupacijama: trenutno stanje
28
Po grupacijama: trenutno stanje
29
Po grupacijama: trenutno stanje
30
Pravila I ciklusa studija:
DOBAR PRIMJER
1. KORAK: student se opredjeli za mentora (nastavnik kod kojega je
student slušao predavanja i polagao ispit) i temu (nastavnik ili u
dogovoru sa nastavnikom);
2. KORAK: student dobije obrazac za prijavu teme završnog rada I
ciklusa studija (nakon izmirenih obaveza predviđenih NPP);
3. KORAK: Nastavnik pregleda izrađene prijave i u skladu sa
dozvoljenim brojem diplomskih radova (mentorstava za akademsku
godinu) izabere najbolje prijave;
31
Pravila I ciklusa studija:
DOBAR PRIMJER
4. KORAK: nastavnik prihvaćene prijave tema i prijedlog
komisije za izradu i odbranu teze dostavlja studentskoj službi;
5. KORAK: studentska služba provjerava i kompletira file
studenta, pravi rješenje o imenovanju komisije i prihvaćanju
teme, te isto proslijeđuje dekanu na potpis;
6. KORAK: student se putem SS ili web stranice Fakulteta
informira o statusu prijave (odobren mentor i tema);
7. KORAK: Završni rad student izrađuje samostalno ili/i kao
praktični
rad
u
okviru
grupnog
projekta
na
stručnoumjetničkim predmetima;
32
Pravila I ciklusa studija:
DOBAR PRIMJER
8. KORAK: nastavnik je obavezan da prati rad studenta, pomaže
savjetima i upućivanjem na literaturu;
9. KORAK: student koncipiran završni rad sa svim pripadajućim
dijelovima predaje mentoru na uvid;
10. KORAK: mentor je dužan pregledati rad i vratiti ga sa komentarom
najkasnije u roku od tri sedmice od dana predaje rada;
11. KORAK: mentor i student se dogovaraju o terminu odbrane
završnog rada;
12. KORAK: student predaje tri primjerka završnog rada nadležnoj
službi.
33
Pravila I ciklusa studija:
DOBAR PRIMJER
13. KORAK: nadležna služba obavještava predsjednika i najmanje
jednog člana o datumu odbrane, sali i dostavlja im po primjerak
završnog rada;
14. KORAK: podaci o odbrani se objavljuju na oglasnoj ploči
Fakulteta. Od predaje finalne verzije rada do njegove odbrane mora
proći najmanje 5 dana;
15. KORAK: komisija za odbranu završnog rada dužna je voditi pisani
zapisnik, koji se nakon odbrane dostavlja nadležnoj službi i trajno
pohranjuje u file studenta;
16. KORAK: odbrana završnog rada sastoji se od usmenog izlaganja
rezultata rada i odgovora na pitanja komisije.
Prijedlog MA tezeMaster Thesis Proposal
Izrada završnog rada – master teze sastoji se od
a) Izrade prijedloga master teze
b) Izrade završnog rada (teze)
c) Odbrane završnog rada (teze)
Pravila II ciklusa studija:
DOBAR PRIMJER
35
1. KORAK: tema završnog rada mora biti iz oblasti studijskog
programa;
2. KORAK: moguće teme završnih radova predlažu predmetni
nastavnici. Izuzetno se može, uz konsultaciju sa mentorom,
odobriti tema koju student samostalno predloži;
3. KORAK: nastavnici koji učestvuju u realizaciji nastave na MA
programima NNV su obavezni do početka zadnjeg semestra
studija dostaviti listu ponuđenih tema sa obrazloženjem;
4. KORAK: ponuđene teme javno se oglašavaju na web stranici
fakulteta/akademija;
Pravila II ciklusa studija:
DOBAR PRIMJER
5. KORAK: Nakon položenih ispita predviđenih NPP kandidat
podnosi prijavu u tri primjerka (CD/DVD) putem protokola
Studentske službe;
6. KORAK: Prijava mora biti potpisana od strane mentora i
kandidata;
7. KORAK: Matična katedra razmatra prijavu i daje saglasnost
za imenovanje mentora;
8. KORAK: NNV razmatra (usvaja) prijavu i imenuje mentora;
9. KORAK: Kandidat dostavlja putem protokola četiri primjerka
rada (mekani povez);
Pravila II ciklusa studija:
DOBAR PRIMJER
10. KORAK: U slučaju multidiscipliniranosti teme završnog rada
studentu se može odrediti više od jednog mentora;
11. KORAK: Mentor vodi kandidata u njegovom teorijskom i
istraživačkom radu;
12. KORAK: Završni rad je samostalan rad u kojem student
obrađuje temu primjenom naučnih i stručnih metoda;
13. KORAK: Završnim radom student treba pružiti dokaze da se
uspješno koristi metodama u stručnom odnosno umjetničkom
radu kao i u izlaganju rezultata istraživanja;
14. KORAK: Kandidat dostavlja putem protokola četiri
primjerka rada (mekani povez);
38
Pravila II ciklusa studija:
DOBAR PRIMJER
15. KORAK: Matična katedra predlaže NNV komisiju za ocjenu i
odbranu završnog rada;
16. KORAK: Matična katedra razmatra izvještaj Komisije i
upućuje NNV u daljnju proceduru;
17. KORAK: NNV usvaja Izvještaj i predsjednik Komisije zakazuje
odbranu Rada;
18. KORAK: Kandidat protokolom dostavlja SS pet primjeraka
rada (tvrdi povez + CD);
19. KORAK: Javna odbrana se zakazuje i objavljuje min. 7 dana
prije Odbrane.
39
HVALA NA PAŽNJI !!!
PITANJA?