Transcript Iris marušić Darko Lončarić Ivana Jugović

RAZVOJ PROFESIONALNE ULOGE STUDENTICA
UČITELJSKIH STUDIJA U HRVATSKOJ
IRIS MARUŠIĆ
CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ OBRAZOVANJA
INSTITUT ZA DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA U ZAGREBU
Peti stručni seminar Centra za obrazovne politike - Promene u akademskoj i nastavničkoj profesiji
Subotica, 23-25. 11. 2012
Uvod


fokus istraživanja koja informiraju obrazovnu politiku posljednjih godina faktori odabira učiteljske profesije i ostanka učitelja u profesiji
važni elementi:

teorijski modeli i istraživanja motivacije za odabir učiteljske profesije

promjene koje se događaju tijekom inicijalnog obrazovanja učitelja i
pripravničkog staža – razvoj profesionalne uloge učitelja

profesionalni razvoj učitelja tijekom njihove karijere
Uvod


ovi aspekti uključeni su u projekt koji za cilj ima istražiti profesionalni razvoj
budućih učitelja tijekom njihova inicijalnog obrazovanja i pripravništva u
Hrvatskoj
svrha projekta bila je procijeniti potencijalne efekte učiteljskog studija na:
različite aspekte motivacije i samopoimanja
pristupe učenju
uvjerenja o poučavanju
učiteljsku samoefikasnost
samoprocjenu općih i specifičnih učiteljskih vještina koje se stječu tijekom studija
Projektni tim: Vlasta Vizek Vidović, Iris Marušić, Ivana Jugović, Tea Pavin Ivanec
Uvod

ispitivane varijable se mogu okvirno svrstati u dvije grupe:
 ja
kao studentica/student (learner)
 ja kao buduća učiteljica/učitelj



nacrt istraživanja je kombinacija longitudinalnog i transverzalnog
Uzorak su studentice/studenti učiteljskih studija s tri sveučilišta – Zagreb,
Rijeka i Zadar
do sada prikupljeni podaci:

studentice/studenti prve generacije po tzv. bolonjskom procesu – podaci prikupljeni
na njihovoj prvoj i trećoj godini

studentice/studenti pete godine zadnje generacije prije uvođenja bolonjskog
procesa
Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student”
Što određuje moju motivaciju za učenje?



Pitanje – Što određuje intrinzičnu motivaciju za učenje
kod budućih učitelja/učiteljica?
ispitali smo ulogu akademskog samopoimanja, temeljnih psiholoških potreba,
motivacije za poučavanje i samoefikasnosti za učenje kao potencijalnih
odrednica intrinzične motivacije za učenje kod studentica/studenata prve godine
učiteljskih studija
značajnim prediktorima intrinzične motivacije za učenje pokazali su se akademsko
samopoimanje, samoefikasnost za učenje te temeljna psihološka potreba
povezanosti s drugima
Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student”
Ima li promjena u bitnim motivacijskim obilježjima i
pristupima učenju tijekom učiteljskih studija?

inicijalno obrazovanje budućih učitelja:
usvajanje znanja i vještina potrebnih za buduću profesiju
formiranje odnosa budućih učitelja prema učenju i poučavanju

Ispitali smo razlike između studentica i studenata početne i
završne godine učiteljskih studija na varijablama ličnosti i
samopoimanja, ciljnim orijentacijama i motivaciji,
strategijama učenja te doživljaju podrške koju im pružaju
nastavnici na studiju
Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student”
Ima li promjena u bitnim motivacijskim obilježjima i pristupima učenju
tijekom učiteljskih studija?

jednosmjerna analiza varijance pokazala je da postoje statistički značajne razlike
između studentica prve i pete godine učiteljskih studija na deset skala

studentice završnih godina studija postižu više rezultate na:
savjesnosti
samoefikasnosti
akademskom samopoimanju
rješavanju problema

studentice prve godine studija postižu više rezultate na:










odustajanju od učenja
izbjegavanju neuspjeha
testnoj anksioznosti
ekstrinzičnoj ciljnoj orijentaciji
strategiji učenja orijentiranoj na ponavljanje
većoj doživljenoj podršci autonomiji u učenju
Pregled dosadašnjih studija: “ja kao studentica/student”
Ima li promjena u bitnim motivacijskim obilježjima i pristupima
učenju tijekom učiteljskih studija?

Radili smo i diskriminativnu analizu, koja je pokazala da se dvije grupe
studentica/studenata razlikuju tako što su studentice/studenti pete godine:







Savjesnije
Iskazuju veću samoefikasnost u učenju
Manje koriste izbjegavajuće ciljne orijentacije u učenju
U manjoj su mjeri ekstrinzično motivirane za učenje
Manje koriste ponavljanje kao strategiju učenja koja ukazuje na površinsko
procesiranje
studentice pete godine pokazuju adaptivniji i proaktivniji pristup učenju, te
manje izbjegavajuće i ekstrinzično uvjetovane motivacije u učenju u odnosu na
studentice prve godine
takvi rezultati pokazuju da tijekom učiteljskih studija možda dolazi do pozitivnih
promjena u smislu razvoja kvalitetnijih pristupa učenju, što ima refleksiju na
kasnije kvalitetnije poučavanje u učiteljskom pozivu – provjeriti longitudinalno!
Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica”
Što motivira buduće učiteljice?


model odabira učiteljske profesije (FIT-Choice model; Richardson i Watt
2006) razvijen u Australiji i provjeren u više zemalja testirali smo na
hrvatskom uzorku
Ključni elementi modela:
 percepcija vlastitih sposobnosti za poučavanje
 intrinzična i utilitarna motivacija za učiteljski poziv
 prošla iskustva s učenjem i poučavanjem
 percepcija zahtjevnosti, ali i pogodnosti posla
 utjecaj socijalne okoline na odabir
 mogućnost da je netko odabrao učiteljsku profesiju kao „rezervnu“
karijeru
Teorijski model odabira učiteljske profesije
(Richardson i Watt, 2006)
Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica”
Što motivira buduće učiteljice?

Željeli smo i:
 istražiti najsnažnije motivacijske faktore u odabiru učiteljske
profesije
 ispitati razlike u motivaciji između studenata kojima je
učiteljski studij bio prvi izbor i onih kojima je to bila
rezervna opcija
 istražiti koji elementi modela najbolje objašnjavaju
zadovoljstvo odabirom učiteljske profesije
Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica”
Što motivira buduće učiteljice?


konfirmatorna faktorska analiza skala hrvatske verzije Upitnika potvrdila je
njegovu konstruktnu valjanost
najsnažnijim motivacijskim faktorima odabira učiteljske profesije pokazali su
se:




motivacija za rad s djecom i želja za djelovanjem na njihovu
budućnost
intrinzična vrijednost poučavanja
mogućnost društvenog doprinosa
osobne vrijednosti poput vremena za obitelj i mobilnosti zanimanja bile su
manje važne za ovaj profesionalni odabir
Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica”
Što motivira buduće učiteljice?

Zadovoljstvo odabirom učiteljske profesije najbolje su objasnili:




društvena utilitarna vrijednost (npr. motivacija za rad s djecom, doprinos
društvu)
intrinzična vrijednost poučavanja
percepcija učiteljske profesije kao prvog izbora
Studentice kojima je učiteljski studij 1. izbor u odnosu na one
kojima nije:




zadovoljnije su izborom studija
više vrednuju rad s djecom i djelovanje na njihovu budućnost
intrinzično su motiviranije za poučavanje i više cijene doprinos društvu
bolje procjenjuju vlastite sposobnosti za poučavanje
Što motivira buduće učiteljice? – Usporedbe s
međunarodnim kontekstom

U usporedbi s uzorcima iz SAD, Australije, Turske, Njemačke, Nizozemske i
Švicarske hrvatske studentice u najmanjem postotku biraju učiteljski studij kao
drugi izbor

Zadovoljstvo izborom karijere bilo je najviše u našem uzorku, uz SAD

Intrinzična vrijednost poučavanja bila je najviša u našem uzorku, uz švicarski


Naše studentice pokazale su najvišu motivaciju za rad s djecom i djelovanje
na njihovu budućnost
Istovremeno, naše studentice svjesne relativno lošeg statusa zanimanja, jer
uz kineski i nizozemski uzorak daju relativno najlošije procjene tog statusa, a
uz američki najlošije procjene plaće
Pregled dosadašnjih studija: “ja kao budući učitelj/učiteljica”
Što motivira buduće učiteljice – odnos ličnosti i motivacije

učitelj je tipično zanimanje za osobe s dominantno socijalnim interesima

socijalni interesi povezani su s dvije interpersonalne dimenzije ličnosti:


ekstraverzijom

ugodnošću
Istraživačko pitanje - na koji način su aspekti motivacije za učiteljski poziv
povezani s ličnošću?

osobine ličnosti bolje su predviđale intrinzičnu motivaciju za učiteljski poziv u
usporedbi s ekstrinzičnom

najvažnija dimenzija ličnosti u predikciji intrinzične i socijalne motivacije za odabir
učiteljske profesije je ugodnost, te u manjoj mjeri savjesnost

uz njih, ulogu u objašnjenju varijance intrinzične motivacije igra ekstraverzija

ekstraverzija i savjesnost objašnjavaju i varijancu procjene sposobnosti za učiteljski
poziv

zadovoljstvo izborom povezano je s dvije interpersonalne dimenzije – ugodnošću i
ekstraverzijom
Sažetak

Razlike u pristupima učenju i bitnim motivacijskim obilježjima
tijekom učiteljskog studija:

studentice pete godine pokazuju adaptivniji i proaktivniji pristup učenju, te manje
izbjegavajuće i ekstrinzično uvjetovane motivacije u učenju u odnosu na studentice
prve godine

tijekom učiteljskih studija možda dolazi do pozitivnih promjena u smislu razvoja
kvalitetnijih pristupa učenju, što ima refleksiju na kasnije kvalitetnije poučavanje u
razredu

promjene koje budući učitelji prolaze kao “učenici” tijekom učiteljskih studija važno
je pratiti longitudinalno, kako bi se zahvatile ne samo moguće promjene na kraju
studija, već i prijelomne točke tijekom studiranja u kojima dolazi do promjena

takve spoznaje omogućile bi prilagodbu kurikuluma učiteljskih studija koja bi
poduprla i osnažila razvoj adaptivnih pristupa učenju usmjerenih na razvoj veće
samoefikasnosti, intrinzične motivacije te usmjerenosti ka ovladavanju znanjima i
vještinama potrebnim u budućoj profesiji
Sažetak

Motivacija za učiteljski poziv:




Naše su studentice vrlo intrinzično i altruistično motivirane za karijeru
učiteljice, u vrlo malom postotku im je ta karijera drugi izbor i pokazuju
visoko zadovoljstvo tim izborom
Takva se motivacija ističe i u usporedbi s budućim učiteljima/učiteljicama
iz zemalja s vrlo različitim društvenim i obrazovnim kontekstom
različiti aspekti motivacije pokazuju se smisleno povezanima s
osobinama ličnosti, prvenstveno s interpersonalnim osobinama ugodnosti
i ekstraverzije, te savjesnošću
ovakvi podaci upućuju na postojanje visoke motiviranosti za poziv, koja
je i povezana s onim osobinama ličnosti koje olakšavaju interpersonalnu
komunikaciju u profesiji, realizaciju vlastitih altruističnih i prosocijalnih
motiva te akademski uspjeh
I na kraju…

Naš uzorak - studentice razredne nastave:




najmotiviraniji dio budućih učitelja?
obrazuju se na učiteljskim fakultetima
od početka razvijaju identitet učitelja
Što je sa studentima koji biraju nastavničke smjerove na tzv.
“disciplinskim” fakultetima (Prirodoslovno-matematički,
Filozofski…)?

kakva je njihova motivacija, na koji način razvijaju svoj profesionalni
identitet?
Reference
Marušić, I., Pavin Ivanec, T. & Vizek Vidović V. (2010). Neki prediktori motivacije za
učenje u budućih učitelja i učiteljica. Psihologijske teme, 19, 1, 31- 44
Marušić, I., Jugović, I. & Pavin Ivanec, T. (2011). Primjena teorije vrijednosti i očekivanja
u kontekstu odabira učiteljske profesije. Psihologijske teme, 20, 2, 299-318
Jugović, I., Marušić, I., Pavin Ivanec, T., & Vizek Vidović V. (2012). Motivation and
personality of preservice teachers in Croatia. Asia-Pacific Journal of Teacher
Education, special issue, 40, 271-287
Marušić I., Lončarić D. i Jugović, I. (2012). Pristupi učenju studentica početnih i završnih
godina učiteljskih studija - ima li promjena? 1. znanstveni skup Dani obrazovnih
znanosti, Zagreb 25-26. 10. 2012.