Transcript Radionica“Pisanje seminarskih, diplomskih i magistarskih

SOFT SKILS
Pisana i vizuelna komunikacija:
DIO II
Mr. Vanja Kenjić, EOQ menadžer & EA
Mr. Alma Vranić, EOQ QMS & EA
Sarajevo, 21. mart 2013. godine
2
Agenda 15:00-16:00
Struktura završnog rada I i II ciklusa studija
Primarni, sekundarni i tercijarni podaci
Metoda prikupljanja podataka – metodologija izrade
Plagijarizam, citiranje i referenciranje
Tehnička obrada teze
Priprema prezentacije i prezentiranje (kratki film)
Zašto sjedim ovdje danas i da li
vrijedi ići na radionicu?
Šta je nauka/znanost?
• Skup sistematskih i istinitih znanja?
• Suma znanja o objektivnost stvarnosti do koje se došlo
primjenom određenih metoda istraživanja?
• Teoretičari vs. Empiričari?
• Pod naukom/znanošću podrazumijeva se određeno PODRUČJE
istraživanja sa svim PODACIMA1, POJMOVIMA, HIPOTEZAMA2,
ZAKONIMA, METODAMA3 i INSTRUMENTIMA4, kojima se naučni
radnici služe u otkrivanju naučne istine
Vrste istraživanja
• Traženje vs. Istraživanje?
Logičko mišljenje = naučno otkriće + iskustveni doživljaj instrumentalna vrijednost
1. Naučno istraživanje = proces povezivanja mišljenja i iskustva
2. Tehničko istraživanje = potencijalna vrijednost i primjena
naučnih otkrića; najčešće se koriste MODELI (pojednostavljene
realizacije zamisli –izumi/hipoteze)
Cilj naučnog istraživanja je otkriće, a tehničkoga je izum.
Naučno istraživanje brine o istinitosti otkrića, a tehničko o
efikasnosti izuma.
Vrste istraživanja
3. Stručno istraživanje(mišljenje+iskustveni doživljaj)
Razlika je u sljedećem:
-Naučna istraživanja vode generalizaciji (od objektivne
stvarnosti do mišljenja – indukcija)
-Tehnička istraživanja vode efikasnosti upotrebe (od zamisli
prema iskustvu /patenti, izumi- dedukcija)
-Stručna istraživanja vode konkretizaciji (tehničke,
prirodne, društvene, humanističke....)
4. Akcijska istraživanja – procesno, koje ne završava....
Prijedlog završnog rada I ciklusa studija (3-5
stranica)
 Idejni projekt:
 Naziv
 Problem istraživanja (područje)
 Hipoteze
 Nacrt istraživanja
 Metoda prikupljanja podataka
 Literatura
Prijedlog završnog rada I ciklusa studija
NASLOV
• Naslov mora upućivati na osnovni sadržaj rada. Ukoliko
naslov nije preuzet onda u saradnji sa mentorom, vodeći
računa da naslov bude kratak, jasan, precizan, privlačan,
inventivan i informativan.
• Iako naslov predstavlja prvu informaciju koju čitalac dobija o
radu, naslov se vrlo često formuliše posljednji. Obično se na
početku izrade rada daje tzv. radni naslov koji se kasnije
može izmijeniti.
Prijedlog završnog rada I ciklusa studija
NASLOVNA STRANICA
• Naslovna stranica obavezno sadrži: ime i prezime autora/studenta;
broj indexa; naslov rada; naznaka vrste rada - „seminarski rad“ ili
„diplomski rad“;· naziv VŠU; naziv predmeta; ak titula, ime i prezime
mentora,; mjesto, mjesec i godina predaje rada.
• Ne preporučuje se na naslovnoj stranici navoditi druge podatke, niti
stavljati bilo kakve ilustracije. Naslovna stranica ne označava se
rednim brojem.
• Diplomski rad dodatno sadrži vanjsku ili omotnu stranicu, odnosno
korice koje dolaze prije naslovne stranice. Na koricama se navodi:
ime i prezime autora/studenta, naslov rada, naznaka „diplomski rad“,
mjesto, mjesec i godina predaje rada.
Prijedlog završnog rada I ciklusa studija
PREDGOVOR
• Predgovor nije obavezan dio ni seminarskog niti diplomskog
rada. Ukoliko rad sadrži predgovor, mjesto predgovora je na
samom početku rada poslije naslovne stranice.
• U predgovoru autor obično navodi motive i razloge zbog kojih
se opredijelio da piše o određenoj temi, ukazuje na ciljni
auditorijum kojem je rad namijenjen, opisuje uslove i prilike u
kojima je rad nastao, objašnjava eventualne poteškoće i
ograničenja na koja je nailazio tokom izrade rada, te na kraju
izražava zahvalnost onima koji su mu pružili pomoć u radu.
Prijedlog završnog rada I ciklusa studija
SADRŽAJ
• Sadržaj je obavezan dio svakog stručnog rada.
• Elementi sadržaja su: glavni naslovi i podnaslovi, numeracija
naslova i podnaslova (treba biti ista kao u tekstu rada),redni
brojevi početnih stranica svih dijelova rada.
• Za stručne radove manjeg obima kao što su seminarski i
diplomski radovi, sadržaj ne treba da ima više od četiri do
pet glavnih naslova.
• Poslije predgovora-prije uvoda
Prijedlog završnog rada I ciklusa studija
UVOD
• Tekst seminarskog i diplomskog rada obavezno započinje
uvodom.
• Cilj uvoda je da kod čitaoca pobudi interesovanje i da ga
preliminarno upozna sa tematikom koja se obrađuje u radu.
• Uvod stoga treba biti kratak (jedna do dvije stranice teksta),
jezgrovit, jasan, informativan i interesantan.
Prijedlog završnog rada I ciklusa studija
ELEMENTI
• Uvodnim razmatranjima treba obuhvatiti: definisanje
problema i predmeta istraživanja, određivanje osnovnog cilja
istraživanja, postavljanje osnovne hipoteze i pomoćnih
hipoteza, navođenje metoda primijenjenih u istraživanju,
opisivanje sadržaja pojedinih dijelova rada, ocjenjivanje
dosadašnjih istraživanja u datoj oblasti, navođenje osnovnih
izvora informacija, ukazivanje na teorijski i praktični značaj
obrade izabrane tematike.
OVO SU UJEDNO I ELEMENTI PRIJAVE ZAVRŠNE TEZE!
Definisanje problema i predmeta istraživanja
• Zadatak koji stoji pred studentom jeste rješavanje određenog
problema u izabranoj stručnoj oblasti; stoga istraživanje počinje
formulacijom problema.
• Problem treba formulisati u obliku pitanja.
• Sve ono što slijedi je traženje pravog odgovora na to pitanje.
• “Sljepilo za probleme”
• Novina, važnost, primjenjivost, interes, stručnost istraživača, oprema
i uvjeti rada, vrijeme, troškovi i teškoće, aktualnost rezultata i
mogućnost rješenja.....
Definisanje problema i predmeta istraživanja –
loši primjeri
• Problemi se često formuliraju nedovoljno
jasno:
▫ Ovim istraživanjem se želi istražiti
problem upravljanja?
▫ Ovim istraživanjem se želi istražiti
maloljetnička delinkvencija?
▫ Upravo zato problem istraživanja treba
postaviti u obliku pitanja, jer je hipoteza
mogući, ali ne i jedini odgovor na pitanje
koje smo postavili sebi kao istraživaču.
Dakle, istraživanje mora biti provjervanje,
a ne dokazivanje hipoteze.
▫ Vremenski obuhvat; populacijski obuhvat
Izbor područja/predmeta
• Disciplinarna vs. Interdisciplinarna istraživanja
Određivanje ciljeva istraživanja
• Cilj istraživanja se uvijek mora vezati uz postavljeni
problem. Cilj istraživanja jeste otkriti ono što je definirano
kao nepoznato, kao problem.
• Cilj može biti pragmatički (društveni) – da se ustanove
koristi koje mogu proizaći iz rezultata istraživanja,
• ili može biti naučni (spoznajni) – da se pruži opći uvid u
neku pojavu ili proces, da se objasne uzročno-posljedične
zavisnosti, te predvide buduća kretanja.
Postavljanje hipoteza
• Precizno formuliran problem i cilj istraživanja
doprinosi jednostavnijem kreiranju hipoteze.
• Na osnovu problema istraživanja definira se predmet
istraživanja, a na osnovu problema i predmeta
postavlja se glavna hipoteza.
• Hipoteza je određena tvrdnja (pretpostavka) koja
treba objasniti neku pojavu i koju korištenjem
odgovarajućih metoda treba provjeriti i dokazati.
• Hipoteza je zapravo mogući odgovor na postavljeno
pitanje u problemu.
Postavljanje hipoteza
• Istraživanje nije samo prikupljanje i proučavanje činjenica, već
tek kada imamo hipotezu, tek tada znamo koje činjenice
prikupljati i kako ih povezati.
• Hipoteza je okosnica istraživanja i ona se provjerava. Može biti
prihvaćena ili odbačena. Postoje i tzv radne hipoteze
(afirmativne i negativne hipoteze).
• Vrste hipoteza: deskriptivne, klasifikacijske, eksplanacijske i
prognostičke
Postavljanje hipoteza
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Hipoteza je SUD o onome o čemu se pitamo u problemu!
SUD je spoj pojmova kojim se nešto tvrdi ili negira!
ZAKLJUČAK je sud izveden iz više sudova!
Sudovi iz koji se izvode zaključci nazivaju se PREMISAMA!
Premise i zaključak čine SILOGIZAM!
Do zaključka dolazimo dedukcijom, indukcijom i analogijom.
U DEDUKCIJI zaključivanje ide od općeg na posebno!
U INDUKCIJI ide od posebnog na opće!
SOFIZMI su namjerne logičke pogreške!
PARALOGIZMI su nenamjerne logičke pogreške!
Razrada teme
• Glavni dio rada odnosi se na razradu izabrane teme.
Preporučuje se da se izlaganje tematike rasporedi u tri
osnovna dijela od kojih svaki može imati više poddijelova:
1. Istorijsko-teorijski, retrospektivni ili eksplikativni dio (u
prvom dijelu izlaže se historijat nastanka određenog
problema, upućuje na dosadašnja istaživanja i navode
postojeće teorijske spoznaje o problemu).
Razrada teme
2. Analitičko-eksperimentalni dio (u drugom dijelu izlažu se
činjenice, informacije, podaci, zapažanja i ideje do kojih se
došlo na osnovu vlastitih istraživanja ili na osnovu analize
tuđih istraživanja, a u svrhu potkrjepljivanja postavljene
hipoteze).
3. Perspektivni dio (U trećem dijelu predlažu se konkretna
rješenja problema ili se nastoji predvidjeti daljnji razvoj
situacije u pogledu izloženog problema).
Zaključak
• Zaključak je završni dio stručnog rada. Tu se na koncizan,
jezgrovit, precizan i logičan način iznose rezultati i spoznaje.
• Sadrži odgovore na postavljena pitanja u uvodu, u njemu se
potvrđuje ili odbacuje glavna hipoteza.
• Zaključak ne smije sadržati tabele i ilustracije. Po pravilu, u
zaključak se ne uvrštavaju citati niti fusnote.
• Zaključak se piše na posebnoj stranici, a njegova dužina
treba da se kreće oko 10% ukupno napisanog teksta rada.
Prijedlog završnog rada II ciklusa studija (3-5
stranica)
Područje
istraživanja
(Problem
Domain)
Istraživačko
pitanje (RQ) –
problem
istraživanja
Cilj istraživanja
Planirani
doprinos teze
teoriji i praksi
menadžmenta
Istraživačka
metoda/metodo
logija koja će se
koristiti
Zašto je
planirano
istraživanje
bitno i za koga?
Tip istraživanja
(literature
review, case
study, itd.)
Struktura završnog rada
Prvo poglavlje iz gore navedenih elemenata;
Drugo poglavlje treba predstavljati sveobuhvatni pregled
literature;
Treće poglavlje treba sadržavati definiranje istraživačkog
okvira istraživanja (koncepti, hipoteze..), na osnovu
prethodnih poglavlja.
Struktura završnog rada
Centralno poglavlje (jedno ili više) treba sadržavati
aspekte obrade problema, prikupljanja i analize podataka,
uz primjenu odgovarajućih naučnih metoda/ tehnika/
metodologija i dr. alata.
Prezentacija rezultata istraživanja i njihova interpretacija,
uspoređivanje sa dr. relevantnim istraživanjima iz
literature, itd.
Zaključci i preporuke za dalje istraživanje.
27
Utvrđivanje izvora podataka
 Sekundarni podaci
 Interni (izvještaji o ranijim istraživanjima, svi ostali interni
podaci u organizaciji)
 Eksterni (pub. Intl i nacionalnih org; statistički zavodi,
udžbenici, časopisi, novine, priručnici, b.p., siva literatura)
 Primarni podaci su originalni podaci koje različitim tehnikama
prikuplja istraživač.
 Obično se klasificiraju u slijedeće grupe: demografski,
socioekonomski,
geografski,
psihografski,
ponašanje
ispitanika, namjere, stavovi i motivi
Prikupljanje podataka
Izbor metoda prikupljanja podataka
(podatak vs. Informacija)
Za prikupljanje podataka koristimo više različitih metoda:
A) Metod
posmatranja
B) Metod
ispitivanja
C) Eksperimentiranje
D) Mjerenje
stavova
• a) Direktno vs. indirektno
• b) Strukt. Vs. nestrukturirano
• a) Lični intervju
• b) Telefonski intervju
• c) Ispitivanje poštom
Metod posmatranja i prednosti
Direktno prom. je najjednostavniji način prikupljanja podataka.
Pod posmatranjem podrazumijevamo svaku činjenicu koja se odnosi
na jednu situaciju ili slučaj, pod uslovom da oni ne mogu biti
promijenjeni posmatranjem. Npr. posmatramo broj učenika prisutnih
u učionici, boju table, boju očiju itd.
Osnovne prednosti ovog metoda su: objektivnost; aktuelnost;
prikupljanje podataka pomoću određenih tehnika posmatranja
Neki se primarni podaci (o namjerama, stavovima, osjećajima i
motivima), ne mogu prikupiti posmatranjem. Veoma je teško
posmatrati neka intimna ponašanja; Neke pojave zahtjevaju dosta
vremena da bi se istražile, pa bi rad na terenu mogao odnijeti puno
vremena i sredstava.
Metod ispitivanja
Metoda ispitivanja (metoda intervjuiranja, anketni metod ili
anketa) najčešće se koristi u istraživanju tržišta.
Ovom metodom se prikupljaju sve vrste primarnih podataka:
činjenice, mišljenja, stavovi, namjere i motivi (ponašanje
potrošača, korisnika ili kupaca).
Zbog obima, raznovrsnosti i značaja podataka (informacija) koje
možemo prikupiti ispitivanjem ovu metodu nazivamo i «pravo
istraživanje tržišta».
Tehnike ispitivanja
Postoje različite tehnike ispitivanja (ili oblici komuniciranja sa
ispitanicima) koje se koriste u istraživanju.
U zavisnosti od oblika komuniciranja sa ispitanikom, razlikujemo
tri osnovne tehnike ispitivanja (intervjuisanja tj. anketiranja):
1. Lični intervju (lično ispitivanje ili lična anketa)
2. Ispitivanje poštom (poštanski intervjui ili poštanska
anketa)
3. Telefonski intervju (telefonsko ispitivanje ili telefonska
anketa)
Lični intervju
Lični intervju predstavlja najrasprostranjeniji vid
ispitivanja.
Ostvaruje se u neposrednom kontaktu intervjuiste
(anketara) i respondenta (ispitanika).
Rezultate razgovore, tj. iskaze (odgovore)
ispitanika anketa upisuje u unaprijed pripremljeni
upitnik
Ličnim intervjuiranjem mogu se prikupljati
(primarni) podaci o činjenicama, mišljenjima,
osjećajima, stavovima, namjerama, motivima i dr.
Od vrste prikupljenih informacija zavisi realizacija
ličnog intervjua
Anketa
Anketa se sastoji u ispitivanju određenog broja
osoba jedne populacije.
Ova metoda omogućava prikupljanje podataka
koji se ne mogu prikupiti metodom direktnog
posmatranja i koje je teško prikupiti na neki drugi
način.
Budući da se ova metoda odnosi na osobe jedne
populacije potrebno je precizno definirati
populaciju.
Odabrani broj osoba iz populacije se naziva
uzorak.
Izbor uzorka se vrši primjenom različitih metoda
koje zavise od cilja istraživanja, ograničenja i
raspoloživih informacija o populaciji.
Ispitivanje poštom
Ova vrsta ispitivanja ima prednost nad ličnim intervjuom što može
pokriti veliku geografsku oblast uz relativno niske troškove.
Glavna karakteristika ispitivanja poštom je odsustvo anketara, što
eliminira subjektivno biranje ispitanika.
U isto vrijeme ovo ima i svoju negativnu stranu, budući da je
ispitanicima ponekad potrebno dodatno pojasniti određena pitanja, a
pri ispitivanju poštom to nije moguće.
Problemi ovog tipa ispitivanja:
Nema dodatnog objašnjenja pitanja od strane anketara i slab odziv
ispitanika!
Telefonski intervju
Telefonski intervju (telefonsko ispitivanje ili telefonska anketa)
je sličan ličnom intervju, s tim što se ovdje komuniciranje
između intervjuiste i ispitanika odvija telefonskim putem (a ne
«licem u lice»).
Ovaj vid ispitivanja obično se koristi u slučaju kada na osnovu
malog broja precizno definisanih, kratkih i jasnih pitanja treba
prikupiti informacije koje se unaprijed tačno određene.
Prednosti i nedostaci klasičnih tehnika ispitivanja
Brzina prikupljanja
pod
Geografska
fleksibilnost
Saradnja ispitanika
Širina sadržaja
Dužina upitnika
Mogućnost
nesporazuma
Uticaj anketara 0%
Kontrola rada
anketara
Anonimnost ispitanika
Troškovi
Posebne osobine
Lični intervju
Tel. intervju
Ispitivanje poštom
Srednja/ velika
Velika
Mala
Mala/ srednja
Velika
Velika
Odlična
osim na javnim
mjestima
Dobra
Velika
Mala
Dobra
Srednja
Srednja
Srednja
Srednja
Vrlo standardizovana
Srednja
Velika
Veliki
Srednja
Srednji
Velika
Nikakav
Nema anketara
Niska
Visoki
Koristiti vizuelna
pomoć. sredstva
Srednja
Srednji/ niski
Terenski rad i
kontrola
prikladno za IT
Visoka
Najniži
Odgovaranje u bilo
koje vrijeme i
mogućnost
razmišljanja
Eksperiment
Eksperiment zahtjeva sistematsku i kontroliranu realizaciju
eksperimenta s namjerom da se izučavaju razni fenomeni,
porede situacije ili provjere hipoteze.
Da bi eksperiment bio pouzdan potrebno je:
a. isključeno dejstvo eksternih faktora
b. način mjerenja rezultata se ne smije mijenjati
c. skup eksperimentalnih jedinica izabranih u uzorak mora biti
reprezentativan za osnovni skup
Metod rangiranja
Ovaj metod se najčešće koristi u istraživanju stavova. Ispitivano
lice iskazuje svoj stav preko skupa kategorija koje su uređene po
redoslijedu.
Pri tome mogu da se koriste različite vrste skala:
 sa verbalnim oznakama
 sa numeričkim oznakama
 sa verbalnim i numeričkim oznakama
Primjer metoda rangiranja
Na skali je dato sedam kategorija koje izražavaju stepen
prisustva atributa kvaliteta nastavnog procesa u školi.
A
B
- Veoma dobar
- Dosta dobar
- Nije dobar
- Ni dobar ni loš
- Nije loš
- Dosta loš
- Veoma loš
6
5
4
3
2
1
Definitivno se slažem
Uglavnom se slažem
Umjereno se slažem
Umjereno se ne slažem
Uglavnom se ne slažem
Definitivno se ne slažem
Anketni upitnik
To je najčešće korišteni instrument za prikupljanje primarnih
podataka primjenom ličnog intervjua, ispitivanja putem pošte ili
telefonskog ispitivanja.
Upitnik je lista pitanja koja postavljamo ispitaniku, sa
prostorom za odgovore koje upisuje ili anketar ili sam ispitanik.
Od kvaliteta upitnika umnogome zavisi uspjeh svakog
istraživanja. Svako konkretno istraživanje postavlja posebne
zahtjeve u pogledu konstrukcije upitnika.
Deset kriterija za kreiranje dobre ankete









Ciljna skupina (populacija) je dobro definirana
Uzorak dobro prezentira ciljnu skupinu (populaciju)
Uzorak je slučajan i dovoljno velik
Ispitivanje je provedeno sa velikim br. odgovora
Tip ispitivanja je dobro izabran
Pitanja su dobro sročena
Ispitivanje je vremenski dobro tempirano
Ispitivači su dobro obučeni
Usaglašenost ciljeva ispitivanja i postavljenih pitanja
Sastavljanje pitanja
Ciljevi istraživanja određuju sadržaj pitanja i druge detalje
upitnika.
Sadržaj pitanja, broj pitanja i drugi detalji upitnika moraju
biti prilagođeni odabranom obliku komuniciranja s
ispitanikom.
Npr. broj pitanja koje sadrži upitnik namijenjen za telefonski
intervju mora biti znatno manji u poređenju sa upitnikom
koji se koristi kod ličnog komuniciranja.
Druga pravila za sastavljanje anketnog upitnika:
 Svako pitanje mora biti jasno, koncizno i razumljivo.
 Izbjegavati pitanja koja uključuju dvostruku negaciju.
 Svako pitanje treba imati isto značenje za sve ispitanike
(polisemiju- povremeno, redovno, malo, mnogo i dr.)
 Izbjegavati sugestivna pitanja
 Izbjegavati pitanja koja zadiru u privatni život ispitanika.
 Pri oblikovanju pitanja dopustiti sve moguće odgovore.
 Ukupan broj pitanja u upitniku treba svesti na minimum.
Vrste pitanja – prema sadržaju
Pitanja se klasificiraju prema: sadržaju, funkciji, načinu postavljanja
tj. načinu odgovaranja itd.
Prema sadržaju koji se ispituje, razlikujemo pitanja koja se odnose
na:
▫ Činjenice (Koju lektiru najčešće čitate?)
▫ Namjere (Da li namjeravate studirati na EFSA)
▫ Mišljenja i sl.
(DL – vrijednost i cijena)
Vrste pitanja – prema načinu postavljanja
Prema načinu postavljanja pitanja odnosno načinu oblikovanja
odgovora, pitanja se dijele na:
▫ Dihotomna pitanja (pitanja da/ne; slažem se/ne slažem se
i sl.)
▫ Pitanja sa višestrukim izborom odgovora (više mogućih
odgovora u upitniku)
▫ Otvorena pitanja (teško se grupišu, ali daju širok dijapazon
različitih informacija)
Naziv
Opis
Zatvorena pitanja
Pitanje nudi izbor
između
dva
Dihotomno
o
Zatvorena pitanja - primjer
S
i
a
z
v
b
o
r
o
i
š
e
s
t
r
u
k
i
m
m
d
P
i
i
k
e
r
t
o
v
a
s
k
a
l
a
I
i
g
i
z
t
o
a
z
v
s
l
z
a
o
t
r
k
ž
u
u
o
a
d
r
i
i
i
z
b
i
o
v
i
š
e
j
i
m
i
s
p
a
i
s
t
t
a
e
n
p
i
e
k
n
a
a
n
j
i
s
t
e
m
a
t
N
a
/
n
e
s
l
a
g
a
n
j
a
i
m
s
S
a
S
a
k
o
S
a
v
i
S
a
k
o
S
a
v
i
P
r
u
i
v
P
l
u
š
p
t
a
l
a
t
e
o
t
i
d
i
m
f
e
a
r
e
n
t
n
č
i
c
i
k
j
i
a
I
l
z
s
u
u
i
m
p
c
s
r
a
p
r
k
a
l
a
v
a
ž
n
o
s
t
i
t
t
t
n
n
a
d
e
r
a
n
j
i
d
š
k
s
l
j
a
v
a
ž
k
a
r
t
e
l
j
k
s
t
i
a
l
l
m
s
j
l
r
k
i
a
a
v
l
t
j
k
a
l
a
r
a
n
g
i
r
a
n
j
a
S
k
n
e
o
d
„
o
a
l
j
č
a
e
g
o
j
a
r
a
k
o
j
o
n
t
v
g
n
e
r
k
a
i
k
u
k
„
d
l
i
č
a
n
s
e
g
a
i
k
z
o
l
?
I
u
S
r
u
k
t
i
o
g
v
n
u
n
z
i
z
m
r
u
g
o
d
u
r
g
l
o
g
d
o
u
g
a
v
j
d
o
o
s
a
n
k
a
b
a
r
u
s
n
v
r
e
e
j
l
e
g
l
o
o
s
j
j
e
t
a
n
e
d
v
j
n
j
m
e
u
?
a
j
l
p
s
ž
e
N
j
r
a
e
n
u
j
ž
a
a
e
j
u
N
b
o
l
j
e
u
s
l
u
g
e
o
d
p
m
r
e
s
l
e
d
n
u
t
r
a
ž
e
m
s
a
l
a
n
S
l
a
ž
e
e
m
s
3
a
r
v
o
f
č
a
a
m
e
e
2
D
a
t
e
P
,
i
d
a
e
i
,
k
n
j
č
e
a
i
a
i
i
e
o
a
l
a
.
M
a
t
e
m
4
a
t
i
k
e
e
5
X
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
L
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
N
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Z
o
š
e
p
i
a
s
s
r
k
t
e
u
a
r
ž
n
j
d
a
s
n
e
l
v
č
a
a
a
a
o
s
t
i
k
i
e
r
k
i
a
L
h
I
a
o
k
z
a
u
n
i
v
a
j
z
c
i
e
t
j
n
a
m
o
o
a
s
r
l
“
j
a
a
a
r
k
b
t
o
e
“
a
n
r
i
g
s
a
K
k
u
O
d
o
1
i
t
i
r
j
e
o
š
V
r
k
l
o
l
e
z
ž
o
n
n
d
m
D
a
v
a
ž
n
a
v
2
o
a
e
o
n
n
e
e
j
k
l
e
:
e
N
e
v
a
a
U
o
p
e
1
S
n
t
e
k
o
a
k
v
n
s
b
a
a
n
e
k
s
i
S
u
o
a
i
e
m
S
r
p
n
đ
e
n
h
n
s
g
š
e
e
o
e
n
e
m
k
n
l
1
e
a
m
o
g
e
u
ž
o
k
e
š
š
p
g
e
v
e
s
l
e
š
t
a
o
l
a
ž
o
N
S
r
e
m
r
U
g
l
k
d
g
a
a
D
S
r
a
o
v
D
a
n
v
a
r
s
o
r
e
đ
g
k
o
j
e
d
s
v
n
m
o
L
Primjer
l
i
k
e
c
č
n
a
i
j
a
n
V
r
a
ž
n
a
v
3
l
2
a
I
o
d
n
t
o
e
r
n
b
r
a
e
4
t
D
u
n
o
b
3
a
r
š
a
o
j
Z
š
a
k
d
a
ž
n
a
5
o
o
l
i
j
v
o
4
e
l
j
a
v
a
j
u
ć
a
L
o
š
5
a
š
t
e
Otvorena pitanja
Otvorena pitanja
Pitanje na koje
ispitanik
može
Potpuno
nestrukturirano
A
s
o
c
i
j
a
c
i
j
a
r
i
j
č
e
i
o
d
g
g
o
t
b
r
R
i
r
D
r
o
v
č
e
r
e
š
e
n
i
n
c
j
e
e
o
v
r
š
e
n
j
e
p
r
i
č
e
e
a
(
s
p
T
e
A
t
r
T
t
c
e
)
p
c
e
m
i
j
e
a
t
s
o
j
e
i
s
P
r
t
r
i
s
t
o
s
m
s
l
v
t
a
š
a
i
z
t
n
e
t
,
a
a
e
r
d
a
j
z
p
i
v
t
a
n
u
r
n
n
t
a
v
i
i
a
j
s
r
p
š
i
i
a
t
d
o
e
v
s
t
t
U
s
l
i
t
e
o
E
k
o
n
o
m
s
k
o
m
f
a
k
u
l
t
e
t
u
u
S
a
r
a
j
e
v
u
?
a
č
n
i
i
c
i
e
E
č
i
i
i
š
d
a
P
i
i
k
e
a
F
i
o
d
d
a
u
l
m
a
r
p
z
o
a
d
z
i
o
e
g
a
o
g
d
a
đ
a
l
o
r
i
i
t
m
z
v
r
e
v
t
s
o
a
r
m
j
u
m
l
č
o
e
n
r
m
o
u
k
f
n
j
a
S
i
a
p
a
k
d
a
r
u
l
a
a
t
n
j
e
e
a
v
u
m
k
a
d
č
a
u
j
e
t
e
s
l
i
j
e
d
ć
e
e
?
u
t
e
a
a
z
m
m
i
u
š
o
l
b
j
a
z
i
m
o
r
d
a
a
n
u
b
i
p
i
h
s
d
u
o
n
n
i
a
o
f
o
a
d
k
l
u
u
l
k
t
u
e
j
t
,
n
a
j
o
m
v
a
ž
n
i
j
e
š
t
o
e
k
e
s
v
o
b
K
e
j
s
r
i
k
O
e
i
a
r
m
l
i
n
a
m
e
a
s
t
r
e
p
s
i
a
i
i
p
d
e
i
d
v
c
e
u
a
š
b
o
k
a
a
u
i
v
n
i
j
i
t
a
e
c
u
n
Š
n
a
a
s
p
s
a
u
e
j
z
r
n
n
g
a
s
i
o
l
a
e
e
č
i
m
a
a
i
i
a
r
d
i
a
n
c
e
u
p
i
n
d
a
p
i
ž
p
j
m
a
a
n
s
k
a
s
d
i
,
a
r
e
ž
i
g
e
j
n
s
o
p
o
t
a
m
n
d
a
n
m
o
j
e
r
i
m
a
e
,
i
e
e
i
s
i
o
č
t
i
a
k
e
i
m
p
e
t
i
č
a
D
k
e
i
n
č
o
k
n
T
a
g
o
r
D
n
r
o
u
p
o
v
m
s
j
o
o
r
n
v
d
d
N
e
j
o
Š
e
n
S
a
a
k
i
s
u
l
r
l
i
t
i
e
a
k
j
e
t
ž
e
o
e
l
v
r
j
k
o
u
v
l
i
e
d
.
l
P
o
.
r
u
.
.
.
r
S
i
m
đ
e
a
a
i
e
d
p
j
e
t
n
a
o
i
.
z
s
o
e
t
s
T
a
j
o
v
a
j
r
š
i
t
s
m
e
i
o
p
e
o
p
r
a
m
d
a
b
u
i
č
E
j
d
u
i
k
o
e
l
n
s
o
u
p
o
m
s
l
e
j
k
a
n
i
f
a
i
i
s
i
l
i
j
k
z
e
u
n
l
u
d
t
e
t
e
r
ć
t
a
e
Broj pitanja
Broj pitanja u upitniku zavisi od ciljeva istraživanja, oblika
komuniciranja i sl.
U poštanskoj, naročito telefonskoj anketi postavlja se mali broj pitanja,
dok lični intervju dozvoljava postavljanje većeg broja pitanja.
Gornja granica broja pitanja u upitniku za lični intervju se kreće između
70 i 90 pitanja.
Kod ispitivanja poštanskim putem, maksimalan broj pitanja kreće se
između 25 i 35, a kod telefonskog ispitivanja negdje između 15 i 25.
“If you steal from one author, it's plagiarism; if you
steal from many, it's research."
Plagijarizmom se smatra korištenje tuđih riječi, ideja ili
informacija, bez navođenja izvora, tj. predstavljanje tuđih
ideja svojima.
Plagijarizam je ozbiljan akademski prekršaj koji podliježe
strogim sankcijama!!!!
Referenciranje
Reference treba navesti, ako se u tekstu koriste:
direktni citat iz drugog izvora,
parafrazirani tekst,
informacija dobivena iz druge studije,
statistički podatak,
teorija ili ideja drugog autora, ili
činjenica koja ne spada u opće znanje.
Sistemi referenciranja
Najčešće korišteni sistemi referenciranja su:
▫ sistemi „autor–datum“ – kao što su Harvard sistem, APA,
MLA i dr.;
▫ numerički sistemi – kao što su Chicago, Turabian,
Vancouver, Footnote, Oxford Style
postoje tri osnovne razlike između sistema „autor-datum“ i
numeričkih sistema:
‾ način citiranja materijala u tekstu,
‾ mjesto datuma objavljivanja u referenci i
‾ korištenje fusnota
Numerički sistem referenciranja
op.cit. (i.e. opus citatum, lat. – u radu citirano, navedeno)
ibid. (i.e. ibidem, lat. – na istom mjestu)
s.l. (i.e. sine loco) nema podatka o mjestu izdanja;
s.a. (i.e. sine anno) nema podatka o god. izdanja;
s.n. (i.e. sine nomine) nema podatka o izdavaču;
p (i.e. pagina) – označava broj stranice preuzetog teksta;
pp. (i.e. pagina) – označava raspon stranica preuzetog teksta
PREUZETI DODATNU PPT SA PRAKTIČNIM PRIMJERIMA!
Tehnička obrada teze
 Naslovna stranica (Cover Page) sa podacima: naziv teze, ime i
prezime studenta, br. indeksa, ime i prezime mentora, naziv master
studija, datum/mjesec i godina
 Predgovor u kojem student izjavljuje da je teza njegovo originalno
djelo.
 Nakon predgovora, slijedi Sadržaj (Table of Contents)
 Sažetak (Executive Summary) 1000 riječi, na BHS i engl.
 Ključne riječi (5-10), na našem i engleskom jeziku.
 Na kraju se daje spisak korištene literature koja mora biti navedena
u usvojenim stilovima.
Typeface (Font)
 Tekst:
Times New Roman 12 ili Arial 12 (Calibri 11)
Footnotes: 10-point size, isti font kao i tekst
 Margine:
Left margin: 1.5 inches (3,5 cm)
Top, bottom, right margins: 1 inch (2,5 cm)
 Line spacing (prored): 1
 Poravnanje teksta(Text alignment/Justification)
 Justified margins (poravnanje sa obe strane).
Obim rada
Bachelor teza- završni rad I ciklusa treba biti izrađen u
obimu od 35-55 kucanih stranica formata A4
Master teza – završni magistarski rad
treba biti izrađen u obimu
od 55-70 kucanih stranica formata
A4 ili 20-30.000 riječi,
ne uključujući u to literaturu i dodatke.
OVO OVISI OD POJEDINAČNIH PRAVILA FAKULTETA!
Prezentacija i usmena odbrana master teze
Otvaranje postupka odbrane od strane Komisije
Student izlaže glavne ciljeve i rezultate istr. (15-20 min.)
Komisija daje svoje komentare i postavlja pitanja (10-15 min),
nakon toga se daje pauza od 10-15 minuta
Student odgovara na pitanja (10-15 min.)
Komisija se povlači na konsultacije
Predsjednik Komisije saopštava konačnu Odluku.
58
Kako kreirati uspješnu ppt
Kako pravilno kreirati
PowerPoint prezentaciju
Kratki film
59
Kako izlagati?
 Očima održavajte kontakt sa slušaocima
 Govorite dovoljno glasno, ali se NE DERITE!
 Prilagodite brzinu govora (140-150 riječi u
minuti)
 Pauzirajte u govoru (naglašavanje)
 Glavne tačke naglasite pokretima ruku i tonom
glasa
 Pridržavajte se plana izlaganja
 Ostavite vremena za pitanja i odgovore
60
Reference....
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Brkić, Snježana, Mehić, Eldin i Kenjić, Vanja. Uputstvo za izradu
seminarskog i diplomskog rada. Sarajevo: EFSA UNSA, 2006.
Hanić, H. Istraživanje tržišta i marketing informacioni sistemi.Beograd:
Ekonomski fakultet, 2004.
Mikić, A. Umetnost komuniciranja. Beograd: NIC Grafičar, 2007.
Rakita, B. Međunarodni biznis i menadžment. Beograd: Ekonomski
fakultet, 2006.
Silobrčić, Vlatko. Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo.
Zagreb: Medicinska naklada, 2008.
Šunje, A. Top menadžer: vizionar i strateg. Sarajevo: Tirada, 2002.
Teršelić, V. Mladine, M. Moć suradnje. Zagreb: Centar za ženske studije,
2002.
Vujević, Miroslav. Uvođenje u znanstveni rad. Zagreb: Školska knjiga,
2006.
HVALA NA PAŽNJI !!!
PITANJA?