Transcript Nasilje među djecom i mladima – dr.med. Jelica Perasović

Nasilje među djecom i mladima
Jelica Perasović, spec. školske medicine
NZJZ Županije splitsko dalmatinske
Služba za školsku medicinu
Savjetovalište za teškoće u učenju i ponašanju
Split, 10.01.2013.
Nasilje među djecom i mladima
Agresivno ponašanje
Agresivnost
Autoagresivnost
Bullying
Cyberbullying
Poremećaji ophođenja ili antisocijalna ponašanja:
I Agresivni poremećaj ponašanja uz slabiju socijalizaciju
II Socijalizirani poremećaj ophođenja.
Nasilje među djecom i mladima
► Skandinavija je prva počela ukazivati na postojanje međuvršnjačkog nasilja.
►Prva sustavna istraživanja provodi D.Olweus u Norveškoj.
► Različita istraživanja su pokazala da je:
• 27% učenika OŠ i 10% učenika SŠ tijekom jedne šk. god. najmanje
jedanput bilo izloženo međuvršnjačkom nasilju.
• nasilje među djecom tih, ozbiljan i relativno stalan problem
• okrutnost u školskoj sredini prisutna je u OŠ, u SŠ svih vrsta i usmjerenja, i
u pretežito muškim i u ženskim razredima.
Žrtve nasilja među djecom u posljednjih nekoliko mjeseci
HBSC – 2009/2010
90
82
84
80
70
Dječaci %
60
Djevojčice %
50
40
30
20
11
10
10
2
2
2
2
4
3
0
nikada
jednom ili
dvaput
dva do tri puta jednom tjedno nekoliko puta
tjedno
Sudjelovanje u nasilju prema drugima u posljednjih nekoliko mjeseci
HBSC – 2009/2010
100
86
90
80
Dječaci %
72
70
Djevojčice %
60
50
40
30
19
20
11
10
2
1
3
1
4
2
0
nikada
jednom ili
dvaput
dva do tri
puta
jednom tjedno nekoliko puta
tjedno
Učenici žrtve nasilja i nasilni prema drugima
HBSC – 2009/2010
30
25
25
20
15
23
20
19
14
13
10
5
0
11 godina
13 godina
15 godina
Žrtve nasilja %
Nasilni %
Pojavnost međuvršnjačkog nasilja u Hrvatskoj
HBSC – 2009/2010
• Svaki šesti dječak i svaka šesta djevojčica smatraju da su bili
izloženi nasilju od strane svojih vršnjaka
• Svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica bili su nasilni prema
svojim vršnjacima
Međuvršnjačko nasilje u Hrvatskoj
HBSC – 2009/2010
→ Dječaci izloženiji nasilju i skloniji nasilničkom ponašanju u svim
dobnim skupinama, osobito izravnom
→ Djevojčice su rjeđe nasilne i sklonije neizravnom nasilju
→ Nasilništvo doseže vrhunac u 7.razredu
→ Učenici koji dobro komuniciraju s roditeljima/samo s majkom i/ili sa
starijom sestrom bili su rjeđe uključeni u međuvršnjačko nasilje
Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje
HBSC – 2009/2010
Djeca i mladi izloženi nasilju:
→ Litva, Belgija (francuski dio) i Estonija su na vrhu
→ Hrvatska je pri dnu ljestvice
Djeca i mladi koji zlostavljaju svoje vršnjake:
→ Rumunjska, Litva i Latvija su na vrhu
→ Hrvatska je u donjoj trećini ljestvice
Sudjelovanje u tučnjavi u proteklih 12 mjeseci prema dobi
HBSC – 2009/2010
50%
45%
40%
45%
41%
32%
35%
30%
25%
20%
15%
10%
5%
0%
11 godina
13 godina
15 godina
Hrvatska u odnosu na ostale europske zemlje
HBSC – 2009/2010
Djeca i mladi koja su sudjelovala u tučnjavi:
→ Belgija, Armenija i Španjolska su na vrhu
→ Hrvatska je u sredini ljestvice
Elektroničko nasilje među djecom školske dobi
► Prema istraživanju UNICEF-a u Hrvatskoj među učenicima od 5. do 8.
razreda:
• 26% je povremeno doživjelo elektroničko uznemiravanje
• 4,5% učenika je izloženo često i kontinuirano
• 96% osmaša ima mobitel
• 96% osmaša kod kuće ima računalo
• 85% njih ima pristup internetu
• 69% ih koristi internet svaki dan
_____________________________________________________________
UNICEF-ov ured pri Hrvatskoj
Tko sve ima utjecaj na zdravlje djece i mladih?
ŠKOLA
VRŠNJACI
VRTIĆ
OBITELJ
MEDIJI
ZDRAVSTVO
DRUŠTVENA
ZAJEDNICA
CRKVA
Obitelj
Komunikacija s roditeljima
„...ja i moji roditelji smo u super odnosima, jer oni uvijek nešto govore,
ja ih ne slušam, tako da svatko vozi po svome i svi smo zadovoljni...” *
________________________________________________________
*Naše bonace i tramontane, S.Nell • H.Piplović, Projekt Obrtničke škole
Pedagog
Defektolog,
logoped
Psiholog
Školski liječnik
Učitelj
CZSS
Psihijatar
Obiteljski liječnik,
pedijatar
Uloga obitelji i škole u zaštiti mentalnog zdravlja djece i adolescenata prikaz rada savjetovališta za roditelje pri OŠ Prof. Filip Lukas -
Rad Tima
Članovi Tima: psiholog
pedagog
logoped
spec. školske medicine
Rad Savjetovališta: jednom mjesečno u prostoru OŠ Prof. Filip Lukas
Konzultacije tima:
• direktne (individualni dolasci)
• indirektne (telefonski, e-mail)
Oblici konzultacija:
• izmjene informacija
• dogovor o pristupu svakom pojedinom djetetu/roditelju
• dogovor o radu i planu aktivnosti (s djecom, roditeljima, učiteljima)
• priprema za rad u Savjetovalištu
Rad Tima
Broj djece obuhvaćeno radom Tima
Školska
godina
Broj
djece i
mladih
Broj djece i mladih prema
višekratnim
konzultacijama
Broj djece i mladih
po spolu
M
Ž
2009/10
46
28
32
14
2010/11
36
11
25
9
2011/12
31
14
21
12
Ukupno
113
53
78
35
Rad Tima
Vrste teškoća djece i mladih zbog kojih se Tim najčešće
sastajao i konzultirao
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Teškoće učenja
Zdravstvene teškoće
Složena obiteljska situacija
Teškoće čitanja i pisanja
Razvojne teškoće djece dorasle za upis u prvi razred
Intelektualne sposobnosti u kategoriji lakšeg zaostajanja (LMR)
Emocionalne teškoće
Smetnje ponašanja
Rad Tima
Vrste teškoća djece i mladih zbog kojih se Tim najčešće sastajao i
konzultirao za svaku šk. god.
Teškoće učenja
2009/10
Zdravstvene teškoće
Slož.obiteljska situacija
7%
8%
Teškoče čitanja i pisanja
Razvojne teškoće djece dorasle za upis u prvi razred
5% 5% 4%
27%
23%
21%
Intelektualne sposobnosti u kategoriji lakšeg zaostajanja
(LMR)
Emocionalne teškoće
Smetnje ponašanja
2010/11
7%
11%
2011/12
14%
26%
6%
3%
15%
10%
11%
23%
12%
4%
11%
23%
17%
7%
Rad Tima s roditeljima u Savjetovalištu
Broj roditelja obuhvaćenih radom tima u Savjetovalištu
Školska
godina
Broj
Broj djece
Broj
Broj
Broj
sastanaka
obuhvaćeno roditelja dolazaka višekratnih
savjetovališta radom tima
roditelja dolazaka
roditelja
2009/10
9
46
10
13
3
2010/11
8
36
16
19
3
2011/12
8
31
14
25
9
Rad Tima s roditeljima u Savjetovalištu
Direktni rad s roditeljem:
• savjetodavni
• suportivni
• ventilirajući
Najučestaliji razlozi kontinuiranog savjetovanja roditelja:
• prihvaćanje djetetovih teškoća i pomoći u školovanju
• odgojne metode i advekatna skrb o djetetu
• razvoj radnih navika i odgovarajućih oblika rada kod kuće
• upućivanje na specijalističku obradu/terapiju/tretman
Rad Tima s roditeljima u Savjetovalištu
Najučestaliji razlozi kontinuiranog savjetovanja roditelja za svaku šk. god.
37%
34%
32%
28%
20%
20%
24%
21%
21%
23%23%
17%
2009/10
2010/11
2011/12
1. prihvaćanje djetetovih teškoća i pomoći u školovanju
2. odgojne metode i advekatna skrb o djetetu
3. razvoj radnih navika i odgovarajućih oblika rada kod kuće
4. upućivanje na specijalističku obradu/terapiju/tretman
Zaključno
•
•
•
•
•
Povećanjem broja savjetodavnih razgovora s roditeljima,
povećava se i trijaža teškoća djece i adolescenata čime
se povećava kvaliteta rada.
Detektiranjem teškoća na samom ulasku u OŠ
omogućava se pravovremeno prepoznavanje teškoća i
reagiranje čime se preventivno djeluje na zaštiti
mentalnog zdravlja djece i adolescenata.
Kontinuirani rad s roditeljima je potreban.
Potreba za timskim radom je sve veća, a timski rad
efektniji.
Potrebe su veće od mogućnosti.
Zaključno
• Zajedničkim savjetodavnim radom školskih stručnih
suradnika i školskog liječnika s roditeljima ostvaruje se
kvalitetnija uloga obitelji i škole u očuvanju mentalnog
zdravlja djece i adolescenata.
• Ovakvim pristupom pridonosi se održavanju
podržavajuće školske sredine i njenom pozitivnom
utjecaju na očuvanje i poboljšanje mentalnog zdravlja
djece i adolescenata.
• Promocija mentalnog zdravlja u osnovnoj školi je važna.