Transcript 2. Iluzijsko tumačenje percepcije filma

Hrvoje Turković
Struktura filmske
precepcije, 2014
2. Iluzijsko tumačenje percepcije
filma
12. ožujka 2014.
“Problem prikazivanja” i ponuđena
rješenja - rekapitulacija
PROBLEM: Kako je moguće da u umjetno ograničenoj “flekastoj površini” na zidu ili
ekranu koju gledamo u prostoriji u kojoj se tjelesno nalazimo - prepoznajemo svo
bogatstvo stvarnog životnog prizora?- ČETIRI ODGOVORA:
1. Konvencionalistički odgovor: Mi smo “obrazovani”, “instruirani” da to
prepoznajemo od malih nogu – izrada prikazivačkih slika i prepoznavanje što one
prikazuju kulturno su konvencionalizirani, ovisni su o “kulturnoj indoktrinaciji”.
2. Iluzionistički odgovor: Naša percepcija onoga što slika prikazuje, predočava, jest
iluzijska, to je svojevrsna perceptivna iluzija.
3. Paradoksalistički odgovor: Riječ je o istodobnoj “dvostranoj percepciji” (percepciji
projekcijske, svjetlosno-zasjenjene (“flekave”) naravi filmske slike uz istodobnu
percepciju prizora u “flekama”, i to se drži paradoksalnim, logički nepomirivim.
4. Odgovor distribucijom pažnje: Što ćemo u uvjetima “dvoperceptivne” situacije
opažati ovisi o distribuciji pažnje, usmjeravanju pozornosti: kad opažamo prizore u
slici, tada ne opažamo njezinu tvarnu prirodu, a kad opažamo tvarnu prirodu, tada ne
opažamo što slika prikazuje.
Iluzijski odgovor – različite
varijante “iluzija”
Problem je s iluzijskim odgovorom što se termin iluzija – primijenjuje
na međusobno načelno različite stvari.
Perceptivna iluzija – vidimo na određen način, pa iako znamo da to vidimo
krivo, ne možemo, a da tako ne vidimo.
B. Kognitivne iluzije – vidimo ono na što smo (znanjem, očekivanjima)
pripremljeni vidjeti. Pod utjecajem drugačijeg znanja vidimo stvar drugačije i ne
vidimo više ono što smo prije vidjeli.
C. Reprezentacijske iluzije – vidimo dvozamjedbeno, ali usprkos uočavanju
materijalnosti, “predmetnosti” slike, ne možemo a da ne opažamo prizore “u
slici”.
A.
PERCEPTIVNA ILUZIJA – dva primjera
Kognitivna iluzija - primjeri
Je li pri percipiranju filma riječ o takvoj
iluziji?


Filmska slika (prikazivanje) bila bi “perceptivno iluzivna” kad bismo
je uzimali kao doslovno stvarni prizor - u koji možemo ući, u njega
intervenirati, upozoriti likove na opasnost...
Doduše: mogu se zamisliti okolnosti u kojima nam se tako nešto
može učiniti (npr. zamišljena projekcija nastavka sobe na jednom od
zidova zamračene sobe)

U slikarstvu se to – uzimanje prizora na slici za stvarni prizor –
nastojalo postići tzv. Iluzionističkim slikarstvom (Trompe l’oil – Google
pretraživanje)
MEĐUTIM:
 Mi u svakom trenutku možemo percipirati sliku – zajedno s onim što
prikazuje – tek kao materijalnu površinu na platnu ili ekranu
televizora – previše je čimbenika razlike
“Čimbenici razlike”
“Čimbenici razlike” (Arnheim/Peterlić) – svi oni vidovi percepcije koji nas stalno
navode da prizor u filmskoj slici ne uzimamo kao stvarni prizor.
 Pri gledanju filmske slike postoji sustavna odsutnost nekih u životu skoro
obavezno (ili prigodno) prisutnih perceptivnih svojstava:

s izuzetkom “stereoskopskog filma” – filmsku sliku percipiramo kao plošnu - (oba
oka nam primaju istovjetnu sliku – što je indikacija njezine plošnosti)



odsutnost boje u crno-bijelom filmu
odsutnost prizornog zvuka u nijemom filmu
odsutnost proprioceptičkih indikatora kretanja pod uvjetima promjene točke
promatranja u filmu – pod uvjetima ‘optičkog protoka’ (vožnje, panorame)
• proprioceptički indikatori govore gledatelju da miruje na stolici i ispod praga svijesti mu
kontroliraju statičke položaje (‘gnježđenje u stolici’)

odsutnost perceptivnog (multimodalnog) ‘navigacijskog’ kontinuiteta pri gledanju
montiranih prizora
• Promatrački nas se prebacuje iz kadra u kadar a da za to nemamo nikakvih inače obvezatnih
indikatora iz drugih perceptivnih modaliteta (kinestezijskih, vestibularnih, dodiravalačkih…)
Čimbenici razlike - nastavak






Osvjetljenje i kolorizam u filmskoj projekciji tipično su slabijeg intenziteta,
tonalitetskog i kromatskog raspona, nego što su u životnom prizoru
Zvuk je ograničenije kvalitete – monofoni, a kad je i stereofoni nije to tipično
‘potpuna’ stereofonija životne distribucije zvuka.
Kad gledamo filmsku sliku u vidnom polju nam je uvijek i okolina izvan okvira
slike (ono što se vidi od kinodvorane ili sobe pri gledanju televizije), odnosno u
slušnom polju nam nisu samo zvukovi koji pripadaju filmu, nego i zvukovi iz
gledališta koje proizvode gledatelji.
... i drugo.
Iako uglavnom nismo svega toga posebno svijesni, ne obraćamo tome
pažnju, ali sve su to sastojci naše zbiljske percepcije filma, naš um stalno
obrađuje i te podatke i ne dozvoljava da filmski prizor primamo drugačije
nego kao “a-realni”, tek “slikovni” prikaz prizora a ne kao stvarni prizor.
Međutim, pri gledanju filma mi doista podliježemo nekim pravim
perceptivnim iluzijama. Koje su to:
Perceptivne iluzije u temelju filmskog
izuma
Dvije su iluzije u temelju percepcije filma:
(a) iluzija kretanja – tzv. prividno kretanje (eng. apparent
movement)
 Filmska vrpca sastoji se od niza statičnih fotografija, ali kad
se projiciraju daju dojam da gledamo prave prizorne i
vizurne pokrete
(b) iluzija postojanog, kontinuiranog svjetla – tzv. kritička
frekvencija fuzije / KFF (eng. flicker fusion)
 Pri projekciji filmska se vrpca višekratno zamračuje, ali mi
imamo dojam da gledamo jednako osvjetljenu sliku, ne
opažamo nikakvo ‘bljeskanje’

Psihološko tumačenje iluzije kretanja

Kriva kategorizacija: perzistencija vida

do ‘spajanja’ dvaju faza i dvaju osvjetljenih sličica dolazi zbog
zaostajanja nadržaja (tzv. paslika) na mrežnici oka i nakon
nestanka podražaja
 paslika ‘povezuje’ dvije ‘slike’


No, po perzistenciji bismo imali, eventualno, tek dvije slike u
‘dvostrukoj ekspoziciji’ a ne dojam pokreta
Ispravna kategorizacija: fi efekt, stroboskopski efekt

po srijedi nije ‘retinalna’ pojava, nego je po srijedi mozgovna
‘interpretativna’ integracija intervalnih faznih pomaka u
percepciji pokreta
Iluzija postojanosti svjetla

Problem postizanja postojanosti svjetla javlja se samo tamo gdje nemamo posla s
izvorom stalnog svjetla nego s bljeskanjem – brzom smjenom svjetla i odsutnosti
svjetla, tj. tame


Brza smjena svjetla i tame popratna je pojava filmskog snimanja i reprodukcije
pokreta – činjenice da se mora snimati i projicirati intervalno, zastojno, na trzaje,
intermitentno


To znači da se najmanje 16 puta smjenjuje svjetlo i zamračenja pri snimanju.
Problem je da se kod te brzine primjećuje ‘bljeskanje’, ‘treperenje’ svjetla projekcije
– slika titra


Kod dostatno velikih brzina (50-60 bljeskova u sekundi – to je kritička frekvencija
fuzije; 35-50 Hz) svjetlosni se intenziteti perceptivno stapaju i mi više ne zamjećujemo
bljesakanje, nego percipiramo postojano, kontinuirano svjetlo
Prvi su filmovi pri projiciranju zamračivali samo smjenu slika – tj. Imali su isti broj
zamraćenja kao i osvjetljenja. Rezultat je bio u dojmu ‘treperenja’ filmske slike – odatle
pogrdan naziv ‘flicks’ za filmove.
Rješenje je bilo u utrostručavanju broja zamračivanja na sekundu (pri 16 sličica u
sekundi) odnosno udvostručavanju (pri 24 sličice u sekundi)
Zajedničke crte dviju iluzija

Oba tipa iluzija podrazumijevaju da mozak na istovrstan način
rješava integraciju odvojenih sastojaka


Rješava ih pripisom kontinuiteta: svjetlosnog kontinuiteta i
kontinuiteta pokreta
Sličan problem mozak rješava i kod sakadičkih pokreta oka.
Literatura uz predavanje:




Gregory, Richard L., 1998. (5. izdanje), Eye and Brain. The Psychology of Seeing, Oxford:
Oxford U.P.
ILUZIJSKE Internet STRANICE:
 http://www.michaelbach.de/ot/
 http://dragon.uml.edu/psych/illusion.html
 http://www.eyetricks.com/illusions.htm
Turković, H., 2002: “Problem percepcije slike”. U: Razumijevanje perspektive –
(https://www.academia.edu/4370890/Razumijevanje_perspektive._Teorija_likovnog_raza
biranja_Understanding_Perspective._Theory_of_visual_cognition_in_art)
Turković, H. (2001). Iluzija pokreta u filmu: Mitovi i tumačenja. Hrvatski Filmski Ljetopis,
25, 133- 148. (https://www.academia.edu/2296862/Iluzija_pokreta_u_filmu__mitovi_i_tumacenja_Movement_Illusion_in_Film_-_Myths_and_Explanations)