Ambijentalno svjetlo

Download Report

Transcript Ambijentalno svjetlo

HRVOJE TURKOVIĆ
TEORIJA MONTAŽE (2014-2015)
7. Ambijentalno svjetlo
25. XI. 2014.
AMBIJENTA
A) općenito identificiranje ambijenta – tzv. – identificiranje prostornog identiteta
ambijenta – PRIMJER: Fargo – dvije scene u sobi motela
 “KOJI JE TO (određen, pojedinačan) AMBIJENT?” – identitet ambijenta
 “JE LI TO ISTI AMBIJENT KOJI SMO VEĆ PRIJE VIDJELI? – postojani
identitet ambijenta u različito vrijeme promatranja, pod različitim uvjetima
promatranja
B) temporalno identificiranje ambijenta – tj. identificiranje temporalnog
identiteta ambijenta - je li promatramo vezano, tj. je li kontinuirano pratimo,
odnosno razgledavamo ambijent, ili ga promatramo u vremenskim razmacima,
“u drugom vremenu” – pod različitim uvjetima i okolnostima

u kojem se vremenu (trenutku, razdoblju) u njemu promatrački snalazimo – da li u
istom vremenu (promatrački kontinuirano) ili u različitom vremenu (promatrački s
preskokom – elipsa)
Temporalni identitet raspoznajemo:

A) prema konzistentnosti ili nekonzistentnosti prizornog osvjetljenja

B) prema kontinuitetu ili diskontinuitetu ambijentalnog zvuka

C) prema konzistentnosti ili nekonzistentnosti metereološkog stanja, atmosferilija
TERMINOLOŠKE RAZLIKE
Svjetlo (engl. light) : svjetlosni valovi i njihova svojstva
(jačina, kromatizam)
 Rasvjeta (engl. lighting): rasvjetna tijela, njihov raspored
(kako je raspoređena u ambijentu ili na snimanju), i
njihove svjetlosne “performanse” (tj. kakvo svjetlo
pružaju, emitiraju)
 Osvjetljenje (engl. lighting, reflected light) svjetlo kakvo
je kad padne na ambijentalne predmete i površine i od
njega se reflektira – svjetlosno obilježje, karakteristika
ambijenta, ambijentalnih površina (npr. je li modularno
ili “flah”, kontrastno ili nekontrastno, difuzno ili
neujednačeno, oštro ili meko...)

MOGUĆA PROBLEMATIČNOST U
SVJETLOSNOJ KONZISTENTNOSTI NA
MONTAŽNOM PRIJELAZU




Primjer svjetlosne (metereološke) nekonzistentnosti: Plan 9: iz svemira / Plan
9 From Outer Space, Ed Wood (1956) (usp. Tim Burton, Ed Wood, 1994)
Izvor nekonzistentnosti: proizvodne su okolnosti takve da se – na lokacijama,
u eksterijerima – tijekom snimanja iste scene znade promijeniti svjetlosna
situacija zbog vremenskih promjena
Tradicionalni odgovor: snimaj (i eksterijere) u studiju, gdje je svo osvjetljenje
pod kontrolom.
No, i u studiju može doći do nekonzistentnosti pri razmještaju različite
rasvjete pri podrazumijevanom montažnom kontinuitetu između kadrova
 Kao greška - zbog zaborava o prethodnoj konstelaciji i zbog nedostatka
kontrole nad konzistentnosšću (Plan 9)
 Kao stilizacija – namjerno unijeta nekonzistentnost (Lynch – Lost
Highway: različit smjer osvjetljenosti krupnog plana na početku)
TIPOVI SVJETLA
A. Prema tipu izvora:
Prirodno svjetlo: sunčano svjetlo (izravno i neizravno – tj. refleksije
sunačnog svjetla od bliskih ambijentalnih površina), drugi prirodni
izvori svjetla (mjesec, vatra, žar, biološki izvori – krijesnica...)
 Umjetno svjetlo: svjetlo proizvedeno rasvjetnim tijelima ili
napravama (žarulje, reflektori, emisijski izvori – ekrani...)

B. Prema prostiranju:


Opće ili globalno osvjetljenje (ono koje osvjetljava ukupni vidljivi
ambijent – najčešće gornje svjetlo)
Mjestimično ili lokalno osvjetljenje (ono koje osvjetljava samo dio
ambijenta i njega karakterizira)
C. Prema proizvodnom kriteriju:
Postojeće svjetlo – ono koje je snimateljski zatečeno u ambijentu i
takvo se koristi pri snimanju
 Snimateljsko svjetlo – filmska rasvjeta – osvjetljenje priređeno i
dodano za snimanje.

NASTAVAK
C. Prema doživljaju
 Realističko svjetlo: svjetlo koje se doživljava (bez obzira kako je
proizvodno osigurano) kao “prirodno”, pripadno i odgovarajuće
danome ambijentu u vremenu njegova kontinuirana praćenja


(npr. Druge - https://www.youtube.com/watch?v=zFt0MbT_Zi8)
Stilizirano svjetlo: svjetlo koje odstupa od realističkog – koje se
osjeća nametljivo “umjetnim”, “posebnim efektom”



(a) prizorno stilizirano osvjetljenje – sam je prizor osvjetljen na neuobičajen način, uz
odstupanje od standardnog osvjetljenja (npr. neka pjevačka ili kazališna predstava,
plesna dvorana, neki izlog)
(b) neprizorno stilizirano osvjetljenje – cijeli je prizor umjetno svjetlosno obrađen
(posebnim filterima, optičkim lomom - prizmom, laboratorijskom ili računalnom
obradom slike...)
PRIMJER: Lola, Fassbinder - https://www.youtube.com/watch?v=Jlso9Bjc2-k
TEMELJNA NAČELA OSVJETLJENOSTI
PRIZORA:

Načelo dostatne vidljivosti ambijenta i svega što je u ambijentu važno
 komunikacijsko načelo: treba gledatelju omogućiti da najbolje vidi sve što
mu je važno za raspoznavanje ambijenta i prizornog odvijanja



https://www.youtube.com/watch?v=PpkvOmyrJMo
https://www.youtube.com/watch?v=h8gPh3vjs6U
Načelo realizma – osvjetljenje ambijenta odgovara zaticanom izvanfilmskom
(tipičnom) osvjetljenju tog ambijenta u danim atmosferskim prilikama (dobu
dana, metereološkim prilikama...)
(a) može se ostvarivati bez obzira na načelo dostatne vidljivosti (npr. magla ili dim
priječe dostatnu osvjetljenost i vidljivost prizornih pojava, mračnost prostorije
ograničava vidljivost, prejako svjetlo smanjuje osjetljivost za dijelove prizora
 (b) može se ostvarivati uz dodavanje svjetla kako bi se zadovoljilo načelo dostatne
vidljivosti, ali dostatno neprimjetnim intervencijama


Načelo stilizacije – osvjetljenje ambijenta nije realistično i naglašeno se,
nepropustivo, osjeća da je umjetno dodano za potrebe filma – u posebne
retoričke svrhe (“posebni, umjetni efekti”:
PROBLEM KONZISTENTNOSTI SVJETLA






PODRAZUMIJEVANJA:
(a) pri kontinuiranom promatračkom praćenju prizora ambijentalno svjetlo
ostaje konzistentno u uzastopnim kadrovima (ako se mijenja, promjena se
odvije “unutar kadra”, a NE na prijelazu od kadra do kadra) (PRIMJER
svjetlosne montažne greške: Plan 9 from Outer Space, Ed Wooda (1959)
(b) pri diskontinuiranom promatračkom praćenju istog prizora ambijentalno
se svjetlo može korijenito promijeniti (PRIMJER: Fargo)
Dijelovi istog ambijenta mogu biti osvjetljeni posve različitim tipom svjetla –
kako, pri raskadriranju, gledatelju očuvati predodžbu o (temporalno) istom
ambijentu?
 Kako gledatelju po montažnom prijelazu naznačiti kompatibilnost tipski
“nekompatibilnog” osvjetljenja u ambijentu? (primjer: Santa Sagra, 1983,
A. Javorowski)
(a) prethodnim temeljnim, orijentacijskim kadrom u kojem se vidi različitost
osvjetljenja u istom ambijentu
(b) “prevlačenjem” (odsjajima) odudarajućeg lokalnog svjetla na područje u
kojem prevladava drugačiji tip svjetla
ANALIZA SVJETLOSNE
KONZISTENTNOSTI I
NEKONZISTENTNOSTI U FARGO...
Unutarscenski prijelazi: očekujemo konzistentnost
 Konzistentnost usmjerenja svjetla na montažnom
prijelazu
 Konzistentnost kromatizma (obojenosti)
 Konzistentnost kontrastnosti, odn. intenziteta, jačine
osvjetljenja (“ključa” – visokog ili niskog)
 Stilizacijska konzistentnost (isti tip, odn. ista varijantnost
osvjetljenja)
Međuscenski prijelazi, diskontinuirani prijelazi:
prihvatljiva je, dobrodošla, nekonzistentnost osvjetljenja,
po bilo kojem gornjem načelu