Ambijentalno svjetlo
Download
Report
Transcript Ambijentalno svjetlo
HRVOJE TURKOVIĆ
TEORIJA MONTAŽE (2014-2015)
7. Ambijentalno svjetlo
25. XI. 2014.
AMBIJENTA
A) općenito identificiranje ambijenta – tzv. – identificiranje prostornog identiteta
ambijenta – PRIMJER: Fargo – dvije scene u sobi motela
“KOJI JE TO (određen, pojedinačan) AMBIJENT?” – identitet ambijenta
“JE LI TO ISTI AMBIJENT KOJI SMO VEĆ PRIJE VIDJELI? – postojani
identitet ambijenta u različito vrijeme promatranja, pod različitim uvjetima
promatranja
B) temporalno identificiranje ambijenta – tj. identificiranje temporalnog
identiteta ambijenta - je li promatramo vezano, tj. je li kontinuirano pratimo,
odnosno razgledavamo ambijent, ili ga promatramo u vremenskim razmacima,
“u drugom vremenu” – pod različitim uvjetima i okolnostima
u kojem se vremenu (trenutku, razdoblju) u njemu promatrački snalazimo – da li u
istom vremenu (promatrački kontinuirano) ili u različitom vremenu (promatrački s
preskokom – elipsa)
Temporalni identitet raspoznajemo:
A) prema konzistentnosti ili nekonzistentnosti prizornog osvjetljenja
B) prema kontinuitetu ili diskontinuitetu ambijentalnog zvuka
C) prema konzistentnosti ili nekonzistentnosti metereološkog stanja, atmosferilija
TERMINOLOŠKE RAZLIKE
Svjetlo (engl. light) : svjetlosni valovi i njihova svojstva
(jačina, kromatizam)
Rasvjeta (engl. lighting): rasvjetna tijela, njihov raspored
(kako je raspoređena u ambijentu ili na snimanju), i
njihove svjetlosne “performanse” (tj. kakvo svjetlo
pružaju, emitiraju)
Osvjetljenje (engl. lighting, reflected light) svjetlo kakvo
je kad padne na ambijentalne predmete i površine i od
njega se reflektira – svjetlosno obilježje, karakteristika
ambijenta, ambijentalnih površina (npr. je li modularno
ili “flah”, kontrastno ili nekontrastno, difuzno ili
neujednačeno, oštro ili meko...)
MOGUĆA PROBLEMATIČNOST U
SVJETLOSNOJ KONZISTENTNOSTI NA
MONTAŽNOM PRIJELAZU
Primjer svjetlosne (metereološke) nekonzistentnosti: Plan 9: iz svemira / Plan
9 From Outer Space, Ed Wood (1956) (usp. Tim Burton, Ed Wood, 1994)
Izvor nekonzistentnosti: proizvodne su okolnosti takve da se – na lokacijama,
u eksterijerima – tijekom snimanja iste scene znade promijeniti svjetlosna
situacija zbog vremenskih promjena
Tradicionalni odgovor: snimaj (i eksterijere) u studiju, gdje je svo osvjetljenje
pod kontrolom.
No, i u studiju može doći do nekonzistentnosti pri razmještaju različite
rasvjete pri podrazumijevanom montažnom kontinuitetu između kadrova
Kao greška - zbog zaborava o prethodnoj konstelaciji i zbog nedostatka
kontrole nad konzistentnosšću (Plan 9)
Kao stilizacija – namjerno unijeta nekonzistentnost (Lynch – Lost
Highway: različit smjer osvjetljenosti krupnog plana na početku)
TIPOVI SVJETLA
A. Prema tipu izvora:
Prirodno svjetlo: sunčano svjetlo (izravno i neizravno – tj. refleksije
sunačnog svjetla od bliskih ambijentalnih površina), drugi prirodni
izvori svjetla (mjesec, vatra, žar, biološki izvori – krijesnica...)
Umjetno svjetlo: svjetlo proizvedeno rasvjetnim tijelima ili
napravama (žarulje, reflektori, emisijski izvori – ekrani...)
B. Prema prostiranju:
Opće ili globalno osvjetljenje (ono koje osvjetljava ukupni vidljivi
ambijent – najčešće gornje svjetlo)
Mjestimično ili lokalno osvjetljenje (ono koje osvjetljava samo dio
ambijenta i njega karakterizira)
C. Prema proizvodnom kriteriju:
Postojeće svjetlo – ono koje je snimateljski zatečeno u ambijentu i
takvo se koristi pri snimanju
Snimateljsko svjetlo – filmska rasvjeta – osvjetljenje priređeno i
dodano za snimanje.
NASTAVAK
C. Prema doživljaju
Realističko svjetlo: svjetlo koje se doživljava (bez obzira kako je
proizvodno osigurano) kao “prirodno”, pripadno i odgovarajuće
danome ambijentu u vremenu njegova kontinuirana praćenja
(npr. Druge - https://www.youtube.com/watch?v=zFt0MbT_Zi8)
Stilizirano svjetlo: svjetlo koje odstupa od realističkog – koje se
osjeća nametljivo “umjetnim”, “posebnim efektom”
(a) prizorno stilizirano osvjetljenje – sam je prizor osvjetljen na neuobičajen način, uz
odstupanje od standardnog osvjetljenja (npr. neka pjevačka ili kazališna predstava,
plesna dvorana, neki izlog)
(b) neprizorno stilizirano osvjetljenje – cijeli je prizor umjetno svjetlosno obrađen
(posebnim filterima, optičkim lomom - prizmom, laboratorijskom ili računalnom
obradom slike...)
PRIMJER: Lola, Fassbinder - https://www.youtube.com/watch?v=Jlso9Bjc2-k
TEMELJNA NAČELA OSVJETLJENOSTI
PRIZORA:
Načelo dostatne vidljivosti ambijenta i svega što je u ambijentu važno
komunikacijsko načelo: treba gledatelju omogućiti da najbolje vidi sve što
mu je važno za raspoznavanje ambijenta i prizornog odvijanja
https://www.youtube.com/watch?v=PpkvOmyrJMo
https://www.youtube.com/watch?v=h8gPh3vjs6U
Načelo realizma – osvjetljenje ambijenta odgovara zaticanom izvanfilmskom
(tipičnom) osvjetljenju tog ambijenta u danim atmosferskim prilikama (dobu
dana, metereološkim prilikama...)
(a) može se ostvarivati bez obzira na načelo dostatne vidljivosti (npr. magla ili dim
priječe dostatnu osvjetljenost i vidljivost prizornih pojava, mračnost prostorije
ograničava vidljivost, prejako svjetlo smanjuje osjetljivost za dijelove prizora
(b) može se ostvarivati uz dodavanje svjetla kako bi se zadovoljilo načelo dostatne
vidljivosti, ali dostatno neprimjetnim intervencijama
Načelo stilizacije – osvjetljenje ambijenta nije realistično i naglašeno se,
nepropustivo, osjeća da je umjetno dodano za potrebe filma – u posebne
retoričke svrhe (“posebni, umjetni efekti”:
PROBLEM KONZISTENTNOSTI SVJETLA
PODRAZUMIJEVANJA:
(a) pri kontinuiranom promatračkom praćenju prizora ambijentalno svjetlo
ostaje konzistentno u uzastopnim kadrovima (ako se mijenja, promjena se
odvije “unutar kadra”, a NE na prijelazu od kadra do kadra) (PRIMJER
svjetlosne montažne greške: Plan 9 from Outer Space, Ed Wooda (1959)
(b) pri diskontinuiranom promatračkom praćenju istog prizora ambijentalno
se svjetlo može korijenito promijeniti (PRIMJER: Fargo)
Dijelovi istog ambijenta mogu biti osvjetljeni posve različitim tipom svjetla –
kako, pri raskadriranju, gledatelju očuvati predodžbu o (temporalno) istom
ambijentu?
Kako gledatelju po montažnom prijelazu naznačiti kompatibilnost tipski
“nekompatibilnog” osvjetljenja u ambijentu? (primjer: Santa Sagra, 1983,
A. Javorowski)
(a) prethodnim temeljnim, orijentacijskim kadrom u kojem se vidi različitost
osvjetljenja u istom ambijentu
(b) “prevlačenjem” (odsjajima) odudarajućeg lokalnog svjetla na područje u
kojem prevladava drugačiji tip svjetla
ANALIZA SVJETLOSNE
KONZISTENTNOSTI I
NEKONZISTENTNOSTI U FARGO...
Unutarscenski prijelazi: očekujemo konzistentnost
Konzistentnost usmjerenja svjetla na montažnom
prijelazu
Konzistentnost kromatizma (obojenosti)
Konzistentnost kontrastnosti, odn. intenziteta, jačine
osvjetljenja (“ključa” – visokog ili niskog)
Stilizacijska konzistentnost (isti tip, odn. ista varijantnost
osvjetljenja)
Međuscenski prijelazi, diskontinuirani prijelazi:
prihvatljiva je, dobrodošla, nekonzistentnost osvjetljenja,
po bilo kojem gornjem načelu