Transcript Ambijentalni zvuk

HRVOJE TURKOVIĆ
TEORIJA MONTAŽE (2014-2015)
8. Ambijentalni zvuk
2. XII. 2014.
ZVUK KAO IDENTIFIKATOR AMBIJENTA I
AMBIJENTALNE SITUACIJE
Ambijentalni zvuk – zvuk koji ima izvor u ambijentu i karakterizira ga
Samo po zvuku može se, uglavnom, razlikovati (Fargo – 12.02/ch 5.../ch 7) :
 Tip ambijenta:
 eksterijer od interijera
 vrsta ambijenta (ulica, periferni krajolik, učionica ili kakva javna prostorija s
ljudima…
 veličina ambijenta (mali ili veliki) – osobito interijera
 slušačka blizina izvora zvuka ili udaljenost (promatračko-slušalački položaj u
ambijentu)
 Pojam točke slušanja – mjesto u ambijentu s kojeg slušamo prizorne
zvukove (vezan tipično uz točku promatranja, zvučna dimenzija
promatračke smještenosti, ali može biti i odvojen, disociran, od točke
gledanja)
 Istovjetnost (prizornog) zvuka indicira istovjetnost ambijenta, bez obzira na
moguću promjenu vidnog polja – zato je jakim indikatorom montažnog
kontinuiteta – a različitost ambijentalnog zvuk. Zašto?

TIPSKE RAZLIKE IZMEĐU SLIKE PRIZORA I
PRIZORNOG ZVUKA



Sliku prizora (u sklopu scene) dobivamo na vizurno ograničen način, u
svakom trenutku u izrezu kadra, tj. u vidnom polju kadra (u kadru – engl.
onscreen) vidimo samo dio prizora dok je ostatak prizora izvan izreza, tj.
izvan trenutnog vidnog polja (izvan kadra - engl. ofscreen)
No, zvuk nije tako ograničen – njega se percipira neovisno o vidnom polju, i
iz cijelog okružujućeg prizora, bez obzira što od njega trenutno vidimo.
Obje ove osobine zvučnog filma odgovaraju stvarnoj perceptivnoj situaciji:
 U životu je naše vidno polje ograničeno: u svakom trenutku vidimo
samo dio naše okoline.


Postoje trenuci kad i ne gledamo (kad trepnemo, kad zatvorimo oči)
Dotle mi kontinuirano čujemo zvukove iz cijele okoline, a ne samo
one koji imaju izvor u vidnom polju, i ne samo dok gledamo.
 Kontinuitet zvuka održava naš osjećaj perceptivne prisutnosti u
prizoru i onda kad ne gledamo, odn. I onda kad ne vidimo izvor
zvuka.

RAZLIKE U ŽIVOTNOJ PERCEPCIJI
ZVUKA I SLIKE

Svaki rez znači skokovitu promjenu vizure. Prema Walteru Murchu, takve
skokovite promjene odgovaraju našem skokovitom gledanju okoline


Zašto pri prebacivanju oka s jedne strane na drugu ne dobivamo razmazanu sliku kao
kod brišućih panorama?
Zato jer pri prebacivanju očiju trepnemo i zamračimo “međupodručje” između
dviju točaka fiksacije. (primjer: video)
Walter Murch koji time tumači zašto nam montažni rez tako lako pada, zašto ga ne
doživljavamo unaprijed neprirodnim. (u knjizi In the Blink of the Eye – Dok
trepneš/Za tren oka – srpski prijevod)
 Osim treptanja, postoji i neurološki mehanizam blokiranja slike dok oko skakuće
pri gledanju (očne pretrage)



Međutim, takvih prekida u slušanju nemamo – registriramo zvuk
kontinuirano, iako ne moramo biti svijesni (pridavati pozornost) svakom
zvuku kojeg registriramo.
Utoliko mi identifikacijski nadziremo ambijent i kad ne gledamo – tj.
prepoznajemo tip ambijenta i naš slušno-tjelesni) položaj u njemu – i po
zvuku.
ZVUČNA (TEMPORALNA) OBILJEŽJA
AMBIJENTA

Neke ambijente karakterizira i prisutnost zvukova tipičnih za određene ambijente


Gradski ambijent – šum prometa; seoski – glasanje životinja, zvuk zvona, morski –
šum mora, radionicu – zvukovi rada (Amelie – ch. 4...)
Mnoge ambijente u različitom razdoblju karakteriziraju različiti tipični zvukovi –
različita “zvučna slika” (ukupna kombinacija svih zvukova)
u različito doba dana (različita u rano jutro, različita u ‘jeku’ dana (vrhuncima
prometa u gradu, npr.), različita noću
 u različitom godišnjem dobu (lišće ne šušti u svim godišnjim dobima, niti je u
svima jednaka tišina kakva je u krajoliku pod snijegom…
 pod različitim metereološkim prilikama (pod kišom; pod vjetrom; pod bljuzgom;
pod vjetrom…) (Amelie, - ch. 4...)
 U interijeru – različit raspon zvučnosti (tišina i izdiferencirani zvukovi / ukupan
žagor i brojni šumovi “bučnog” interijera) (Amelie, ch. 4, ch. 5...)


No ambijentalni zvuk je jedan od najjačih indikatora prigodnog prepoznavanja
istovjetnosti ambijenta
 Utvrđivanja jesmo li još uvijek kontinuirano promatrački prisutni u ambijentu
ili više nismo, nego se nalazimo u posve drugom vremenu promatranja.
 Nagla promjena ambijentalnog zvuka jaka je indikacija promjene
ambijenta, ili razdoblja promatranja (ch. 5...)
 Konstantnost ambijentalnog zvuka jaka indikacija da smo još uvijek u
istom ambijentu i u istom vremenu njegova promatranja
GLOBALNE VRSTE ZVUKOVA

šumovi (eng. noise, sound effects)
 Zvukovi koji ne proizlaze iz djelatne, razrađene artikulacije, nego bivaju
proizvedeni zvukotvornim zbivanjem



Tipično vrlo dobro razlikujemo artikulacijske zvukove (koje je neko svrhovito
modulirao – glasanje, govor, glazba) – od neartikulacijskih zvukova - šumova
glasanje / govor (eng. voice, dialogue, narration, voice over)
 Artikulirano, prvenstveno komunikacijsko, glasanje životinja i ljudi
glazba, muzika (eng. music)
 Suvisle i izrazito pravilne zvukovne strukture umjetno proizvedene
(artikulirane osobitim instrumentima, ili prilagodbama) tipično bez
prigodne komunikacijske svrhe
DVA TIPA ZVUKA RAZLIČITA
STATUSA

PRIMJER: Amarcord, Frederico Fellini (ch. 1)
prizorni zvukovi (eng. diegetic sounds)
 oni koji imaju izvor u promatranu prizoru
 neprizorni zvukovi (eng. nondiegetic sounds)
 oni koji nemaju izvor u promatranu prizoru, ne pripadaju mu
 shvaćaju se kao ‘umjetno nadodani’
 Status zvuka može se mijenjati od kadra do kadra (prizorni
može postat neprizorni, a neprizorni – prizorni) – tzv.
prevlačenjem zvuka s kadra jednog prizora na novu scenu, tj. na
posve novi, zvučno drugačiji prizor

DOPUNSKA LITERATURA:
Paulus, Irena, 2011, Teorija filmske glazbe – kroz teoriju filmskog zvuka
(poglavlje “3. Podjela filmskog zvuka”), Zagreb: Hrvatski filmski savez
Turković, Hrvoje, 1996, “Zvuk na filmu – sistematizacija pojmovlja”,
Hrvatski filmski ljetopis, 5/1996.
(http://bib.irb.hr/datoteka/240836.ZVUKFILM.DOC)
Turković, Hrvoje, 2007. “Kompenzacijska teorija funkcije filmske glazbe”,
Književna smotra, 39/2007, 143 (1),
(http://bib.irb.hr/datoteka/297492.TURKOVIC_Kompenzacijska_te
orija_popratne_filmske_glazbe.doc)
Turković, Hrvoje, 2007, „Mit neprimjetnosti filmske glazbe“, Hrvatski
filmski ljetopis, 50/2007, Zagreb: Hrvatski filmski savez, str. 3-15
(http://bib.irb.hr/datoteka/301909.TURKOVIC_Mit_neprimjetnosti.
doc)