Ambijentalni zvuk
Download
Report
Transcript Ambijentalni zvuk
HRVOJE TURKOVIĆ
TEORIJA MONTAŽE (2014-2015)
8. Ambijentalni zvuk
2. XII. 2014.
ZVUK KAO IDENTIFIKATOR AMBIJENTA I
AMBIJENTALNE SITUACIJE
Ambijentalni zvuk – zvuk koji ima izvor u ambijentu i karakterizira ga
Samo po zvuku može se, uglavnom, razlikovati (Fargo – 12.02/ch 5.../ch 7) :
Tip ambijenta:
eksterijer od interijera
vrsta ambijenta (ulica, periferni krajolik, učionica ili kakva javna prostorija s
ljudima…
veličina ambijenta (mali ili veliki) – osobito interijera
slušačka blizina izvora zvuka ili udaljenost (promatračko-slušalački položaj u
ambijentu)
Pojam točke slušanja – mjesto u ambijentu s kojeg slušamo prizorne
zvukove (vezan tipično uz točku promatranja, zvučna dimenzija
promatračke smještenosti, ali može biti i odvojen, disociran, od točke
gledanja)
Istovjetnost (prizornog) zvuka indicira istovjetnost ambijenta, bez obzira na
moguću promjenu vidnog polja – zato je jakim indikatorom montažnog
kontinuiteta – a različitost ambijentalnog zvuk. Zašto?
TIPSKE RAZLIKE IZMEĐU SLIKE PRIZORA I
PRIZORNOG ZVUKA
Sliku prizora (u sklopu scene) dobivamo na vizurno ograničen način, u
svakom trenutku u izrezu kadra, tj. u vidnom polju kadra (u kadru – engl.
onscreen) vidimo samo dio prizora dok je ostatak prizora izvan izreza, tj.
izvan trenutnog vidnog polja (izvan kadra - engl. ofscreen)
No, zvuk nije tako ograničen – njega se percipira neovisno o vidnom polju, i
iz cijelog okružujućeg prizora, bez obzira što od njega trenutno vidimo.
Obje ove osobine zvučnog filma odgovaraju stvarnoj perceptivnoj situaciji:
U životu je naše vidno polje ograničeno: u svakom trenutku vidimo
samo dio naše okoline.
Postoje trenuci kad i ne gledamo (kad trepnemo, kad zatvorimo oči)
Dotle mi kontinuirano čujemo zvukove iz cijele okoline, a ne samo
one koji imaju izvor u vidnom polju, i ne samo dok gledamo.
Kontinuitet zvuka održava naš osjećaj perceptivne prisutnosti u
prizoru i onda kad ne gledamo, odn. I onda kad ne vidimo izvor
zvuka.
RAZLIKE U ŽIVOTNOJ PERCEPCIJI
ZVUKA I SLIKE
Svaki rez znači skokovitu promjenu vizure. Prema Walteru Murchu, takve
skokovite promjene odgovaraju našem skokovitom gledanju okoline
Zašto pri prebacivanju oka s jedne strane na drugu ne dobivamo razmazanu sliku kao
kod brišućih panorama?
Zato jer pri prebacivanju očiju trepnemo i zamračimo “međupodručje” između
dviju točaka fiksacije. (primjer: video)
Walter Murch koji time tumači zašto nam montažni rez tako lako pada, zašto ga ne
doživljavamo unaprijed neprirodnim. (u knjizi In the Blink of the Eye – Dok
trepneš/Za tren oka – srpski prijevod)
Osim treptanja, postoji i neurološki mehanizam blokiranja slike dok oko skakuće
pri gledanju (očne pretrage)
Međutim, takvih prekida u slušanju nemamo – registriramo zvuk
kontinuirano, iako ne moramo biti svijesni (pridavati pozornost) svakom
zvuku kojeg registriramo.
Utoliko mi identifikacijski nadziremo ambijent i kad ne gledamo – tj.
prepoznajemo tip ambijenta i naš slušno-tjelesni) položaj u njemu – i po
zvuku.
ZVUČNA (TEMPORALNA) OBILJEŽJA
AMBIJENTA
Neke ambijente karakterizira i prisutnost zvukova tipičnih za određene ambijente
Gradski ambijent – šum prometa; seoski – glasanje životinja, zvuk zvona, morski –
šum mora, radionicu – zvukovi rada (Amelie – ch. 4...)
Mnoge ambijente u različitom razdoblju karakteriziraju različiti tipični zvukovi –
različita “zvučna slika” (ukupna kombinacija svih zvukova)
u različito doba dana (različita u rano jutro, različita u ‘jeku’ dana (vrhuncima
prometa u gradu, npr.), različita noću
u različitom godišnjem dobu (lišće ne šušti u svim godišnjim dobima, niti je u
svima jednaka tišina kakva je u krajoliku pod snijegom…
pod različitim metereološkim prilikama (pod kišom; pod vjetrom; pod bljuzgom;
pod vjetrom…) (Amelie, - ch. 4...)
U interijeru – različit raspon zvučnosti (tišina i izdiferencirani zvukovi / ukupan
žagor i brojni šumovi “bučnog” interijera) (Amelie, ch. 4, ch. 5...)
No ambijentalni zvuk je jedan od najjačih indikatora prigodnog prepoznavanja
istovjetnosti ambijenta
Utvrđivanja jesmo li još uvijek kontinuirano promatrački prisutni u ambijentu
ili više nismo, nego se nalazimo u posve drugom vremenu promatranja.
Nagla promjena ambijentalnog zvuka jaka je indikacija promjene
ambijenta, ili razdoblja promatranja (ch. 5...)
Konstantnost ambijentalnog zvuka jaka indikacija da smo još uvijek u
istom ambijentu i u istom vremenu njegova promatranja
GLOBALNE VRSTE ZVUKOVA
šumovi (eng. noise, sound effects)
Zvukovi koji ne proizlaze iz djelatne, razrađene artikulacije, nego bivaju
proizvedeni zvukotvornim zbivanjem
Tipično vrlo dobro razlikujemo artikulacijske zvukove (koje je neko svrhovito
modulirao – glasanje, govor, glazba) – od neartikulacijskih zvukova - šumova
glasanje / govor (eng. voice, dialogue, narration, voice over)
Artikulirano, prvenstveno komunikacijsko, glasanje životinja i ljudi
glazba, muzika (eng. music)
Suvisle i izrazito pravilne zvukovne strukture umjetno proizvedene
(artikulirane osobitim instrumentima, ili prilagodbama) tipično bez
prigodne komunikacijske svrhe
DVA TIPA ZVUKA RAZLIČITA
STATUSA
PRIMJER: Amarcord, Frederico Fellini (ch. 1)
prizorni zvukovi (eng. diegetic sounds)
oni koji imaju izvor u promatranu prizoru
neprizorni zvukovi (eng. nondiegetic sounds)
oni koji nemaju izvor u promatranu prizoru, ne pripadaju mu
shvaćaju se kao ‘umjetno nadodani’
Status zvuka može se mijenjati od kadra do kadra (prizorni
može postat neprizorni, a neprizorni – prizorni) – tzv.
prevlačenjem zvuka s kadra jednog prizora na novu scenu, tj. na
posve novi, zvučno drugačiji prizor
DOPUNSKA LITERATURA:
Paulus, Irena, 2011, Teorija filmske glazbe – kroz teoriju filmskog zvuka
(poglavlje “3. Podjela filmskog zvuka”), Zagreb: Hrvatski filmski savez
Turković, Hrvoje, 1996, “Zvuk na filmu – sistematizacija pojmovlja”,
Hrvatski filmski ljetopis, 5/1996.
(http://bib.irb.hr/datoteka/240836.ZVUKFILM.DOC)
Turković, Hrvoje, 2007. “Kompenzacijska teorija funkcije filmske glazbe”,
Književna smotra, 39/2007, 143 (1),
(http://bib.irb.hr/datoteka/297492.TURKOVIC_Kompenzacijska_te
orija_popratne_filmske_glazbe.doc)
Turković, Hrvoje, 2007, „Mit neprimjetnosti filmske glazbe“, Hrvatski
filmski ljetopis, 50/2007, Zagreb: Hrvatski filmski savez, str. 3-15
(http://bib.irb.hr/datoteka/301909.TURKOVIC_Mit_neprimjetnosti.
doc)