ambijentalni zvuk
Download
Report
Transcript ambijentalni zvuk
HRVOJE TURKOVIĆ
TEORIJA MONTAŽE (2012-2013)
7. Ambijentalni zvuk
27. XI. 2012.
ZVUK KAO IDENTIFIKATOR AMBIJENTA I
AMBIJENTALNE SITUACIJE
Primjer: prepoznavanje ambijenta i prizorne situacije samo
prema zvuku (Fargo– ch. 7; ch. 12; 13)
Samo po zvuku može se, uglavnom, razlikovati:
Tip ambijenta:
eksterijer od interijera
vrsta ambijenta (ulica, periferni krajolik, učionica ili kakva javna
prostorija s ljudima…
veličina ambijenta (mali ili veliki) – osobito interijera
blizina izvora zvuka ili udaljenost (promatračko-slušalački
položaj u ambijentu)
Pojam točke slušanja – mjesto u ambijentu s kojeg slušamo prizorne
zvukove (vezan tipično uz točku promatranja, zvučna dimenzija
promatračke smještenosti, ali može biti i odvojen, disociran, od točke
gledanja)
ZVUČNA (TEMPORALNA) OBILJEŽJA
AMBIJENTA
Neke ambijente karakterizira i određen raspon tipičnih zvukova
Gradski ambijent – šum prometa; seoski – glasanje životinja, zvuk zvona, morski –
šum mora… (Amelie – ch. 4...)
Mnoge ambijente u različitom razdoblju karakteriziraju različiti tipični zvukovi –
različita “zvučna slika” (ukupna kombinacija svih zvukova)
u različito doba dana (različita u rano jutro, različita u ‘jeku’ dana (vrhuncima
prometa u gradu, npr.), različita noću
u različitom godišnjem dobu (lišće ne šušti u svim godišnjim dobima, niti je u
svima jednaka tišina kakva je u krajoliku pod snijegom…
pod različitim metereološkim prilikama (pod kišom; pod vjetrom; pod bljuzgom;
pod vjetrom…) (Amelie, - ch. 4...)
U interijeru – različit raspon zvučnosti (tišina i izdiferencirani zvukovi / ukupan
žagor i brojni šumovi “bučnog” interijera) (Amelie, ch. 4, ch. 5...)
No ambijentalni zvuk je jedan od najjačih indikatora prigodnog prepoznavanja
istovjetnosti ambijenta
Utvrđivanja jesmo li još uvijek kontinuirano promatrački prisutni u ambijentu
ili više nismo, nego se nalazimo u posve drugom vremenu promatranja.
Nagla promjena ambijentalnog zvuka jaka je indikacija promjene
ambijenta, ili razdoblja promatranja (ch. 5...)
Konstantnost ambijentalnog zvuka jaka indikacija da smo još uvijek u
istom ambijentu i u istom vremenu njegova promatranja
GLOBALNE VRSTE ZVUKOVA
šumovi (eng. noise, sound effects)
Zvukovi koji ne proizlaze iz djelatne, razrađene artikulacije, nego bivaju
proizvedeni zvukotvornim zbivanjem
Tipično vrlo dobro razlikujemo artikulacijske zvukove (koje je neko svrhovito
modulirao – glasanje, govor, glazba) – od neartikulacijskih zvukova - šumova
glasanje / govor (eng. voice, dialogue, narration, voice over)
Artikulirano, prvenstveno komunikacijsko, glasanje životinja i ljudi
glazba (eng. music)
Suvisle i izrazito pravilne zvukovne strukture umjetno proizvedene
(artikulirane osobitim instrumentima, ili prilagodbama) tipično bez
prigodne komunikacijske svrhe
DVA TIPA ZVUKA RAZLIČITA
STATUSA
PRIMJER: Amelie, J.-P. Jeunet (ch. 5; ch. 6.)
prizorni zvukovi (eng. diegetic sounds)
oni koji imaju izvor u promatranu prizoru
neprizorni zvukovi (eng. nondiegetic sounds)
oni koji nemaju izvor u promatranu prizoru, ne pripadaju mu
shvaćaju se kao ‘umjetno nadodani’
Status zvuka može se mijenjati od kadra do kadra (prizorni
može postat neprizorni, a neprizorni – prizorni) – tzv.
prevlačenjem zvuka s kadra jednog prizora na novu scenu, tj. na
posve novi, zvučno drugačiji prizor
RASPOZNAVALAČKE ZNAČAJKE
PRIZORNOG ZVUKA – IDENTITET
ZVUKA, SINKRONOST
1. Zvuk doživljavamo kao osobinu pojave koja ga proizvodi (Amelie,
ch.4)
zvuk dio identiteta pojave – pojavu-zbivanje uz vizualno
identificiranje raspoznajemo i pomoću zvuka
zvukotvorne promjene – ono promjene (zbivanja, kretanja,
postupaka...) koje u prizoru koje proizvode čujni zvuk
2. Prizorni zvuk je sinkron sa zvukotvornim promjenama u prizoru –
uzrokovan njima
Npr, podudaranje izgovora sa zvukom izgovora (engl. lip-sync);
podudaranje udarca cipelom o pod sa zvukom koraka, bljeska s
praskom...
asinkronost - nepodudaranje čujnih zvukovnih promjenama sa
zvuku odgovarajućim zvukotvornim promjenama u vidnom
polju (npr. Zvuk kasni ili rani u odnosu na svoj izvor
RASPOZNAVALAČKE ZNAČAJKE PRIZORNOG
ZVUKA - PERSPEKTIVNOST
Jačina, glasnoća, zvuka ovisi o udaljenosti izvora zvuka od točke
promatranja
Javlja se pomiješan s drugim zvukovima – u sklopu ukupne zvučne slike
(ambijentalni zvuk)
Bliži i jači zvuk maskira (pokriva, odstranjuje) dalji zvuk, odnosno druge
zvukove
Odvojeno snimanje glavnog zvuka od snimanja bučne pozadine (“žamorenje”,
“žamoranti”)
Što je izvor zvuka udaljeniji u zatvorenom (dijelom ili posve) prostoru to
je više refleksnih zvukova (rezonanci) što prate izravni zvuk izvora
zvučna perspektiva; eng. sound perspective, acoustic perspective) –
indikacija udaljenosti izvora zvuka od slušatelja (mikrofona)
Refleksni zvuk – valovi što se odbijaju od okolnih površina i koji kasne za
izravnim zvukom, a razlikuju se i po zvučnim svojstvima
Što je veći zatvoreni prostor koji okružuje izvor zvuka to je više
refleksnih zvukova, to ima više onih jače odloženih
POVIJESNI PROBLEMI SA ZVUČNOM
PERSPEKTIVOM I AMBIJENTALNIM
ZVUKOM
Nije se odmah shvaćalo doživljajnju vrijednost zvučne perspektive i
perceptivne neravnopravnosti zvukova
Percepcijsku neravnopravnost glavnog zvuka (onog koji nam treba biti
u središtu pažnje, od popratnih i pozadinskih zvukova)
Pjevajmo na kiši – prizor zvučnog snimanja (ch. 19 - unatrag)
“studijski zvuk” – zvuk velikog i pretežito praznog interijere (zvuk
studijskog prostora, dvorane, hale prisutan i u malim interijerima, u
bližim planovima, i u eksterijernim prizorima.
Ubojica M – prizor na ulici (ch. 3)
Dama koja nestaje – prizor na kolodvoru (ch 5)
Neuzimanje u obzir “ambijentalne tišine” – dojam “praznog zvučanja”
dijaloga u ambijentu (kod nasinkroniziranog dijaloga).
Namjerne stilizacije zvuka: Prošle godine u Marienbadu (1:14)
VRSTE PRIZORNIH ZVUKOVA
A) glavni, prvoplani prizorni zvukovi:
1) dijalog - eng. dialogue
2) glavni šumovi – šumovi glavnog zbivanja - hod glavnog junaka, udarac pri
tučnjavi glavnih junaka, pucanj iz pištolja... – eng. sound effects
3) prizorna glazba u središtu pažnje likova – eng. source music
B) pozadinski prizorni zvukovi:
4) ambijentalni šumovi – izdvojeni šumovi što karakteriziraju ambijent –
žagorenje ljudi, zvukovi trube, automobila, zvona crkve... – eng. background
noise; special effects
5) ambijentalna glazba – glazba koja ima izvor u prizoru i obilježava ga – eng.
source music, ambient music, local music
6) ambijentalna tišina (engl. presence)– stopljeni zvukovi ukupnog ambijenta
– ispod praga razlikovnja – tzv. bijeli šum) – također karakteriziraju ambijent i
onda kad nema ambijentalnih šumova, a ‘podlažu’ – ambijentiraju - svaki
prizorni zvuk
IZVANPRIZORNI ZVUKOVI
Izvanprizorni zvukovi – zvukovi koji nemaju izvor
u prizoru, registriraju se kao ‘dodani’ (engl. off)
1. popratni govor – naracija, komentar
eng. voice over
2. popratna glazba
eng. non-diegetic music
3. izvanprizorni šumovi
RASPOZNAVALAČKE ZNAČAJKE
IZVANPRIZORNOG ZVUKA NEPERSPEKTIVNOST
ujednačene
je zvučnosti (jačine, čujnosti) preko montažnih
prijelaza (iste jačine) – ne ovisi o promjenama točke
promatranja od kadra do kadra, pa ni o promjenama scene
ako mu se mijenja jačina i čujnost (kad se npr. glazba ‘podvuče’ pod
dijalog) onda je on i nadalje ujednačene (tiše) zvučnosti, i nadalje
neovisan o mijenjanju točke promatranja ili prizora
‘čistog
je zvučanja’
ništa ga ne maskira
tipično ga ne prate rezonance
(ili su one stalne, neovisne o prizoru i promjenama točke
promatranja)
DOPUNSKA LITERATURA:
Paulus, Irena, 2011, Teorija filmske glazbe – kroz teoriju filmskog zvuka
(poglavlje “3. Podjela filmskog zvuka”), Zagreb: Hrvatski filmski savez
Turković, Hrvoje, 1996, “Zvuk na filmu – sistematizacija pojmovlja”,
Hrvatski filmski ljetopis, 5/1996.
(http://bib.irb.hr/datoteka/240836.ZVUKFILM.DOC)
Turković, Hrvoje, 2007. “Kompenzacijska teorija funkcije filmske glazbe”,
Književna smotra, 39/2007, 143 (1),
(http://bib.irb.hr/datoteka/297492.TURKOVIC_Kompenzacijska_te
orija_popratne_filmske_glazbe.doc)
Turković, Hrvoje, 2007, „Mit neprimjetnosti filmske glazbe“, Hrvatski
filmski ljetopis, 50/2007, Zagreb: Hrvatski filmski savez, str. 3-15
(http://bib.irb.hr/datoteka/301909.TURKOVIC_Mit_neprimjetnosti.
doc)