Transcript 7. Ambijentalno svjetlo

HRVOJE TURKOVIĆ
TEORIJA MONTAŽE (2013-2014)
7. Ambijentalno svjetlo
26. XI. 2013.
REKAPITULACIJA: DVA TIPA RASPOZNAVANJA
AMBIJENTA:
A) općenito identificiranje ambijenta – tzv. – identificiranje prostornog identiteta
ambijenta –
 “KOJI JE TO AMBIJENT?” – identitet ambijenta
 “JE LI TO ISTI AMBIJENT KOJI SMO VEĆ PRIJE VIDJELI? – postojani
identitet ambijenta
B) temporalno identificiranje ambijenta – tj. identificiranje temporalnog
identiteta ambijenta - je li promatramo vezano, ili promatramo u vremenskim
razmacima, “u drugom vremenu”
 u kojem se vremenu (trenutku, razdoblju) u njemu promatrački snalazimo
– da li u istom vremenu (promatrački kontinuirano) ili u različitom
vremenu (promatrački s preskokom
Temporalni identitet raspoznajemo:
 A) prema konzistentnosti ili nekonzistentnosti prizornog osvjetljenja
 B) prema kontinuitetu ili diskontinuitetu ambijentalnog zvuka
 C) prema konzistentnosti ili nekonzistentnosti metereološkog stanja,
atmosferilija
TERMINOLOŠKE RAZLIKE
Svjetlo (engl. light) : svjetlosni valovi i njihova svojstva
(jačina, kromatizam)
 Rasvjeta (engl. lighting): rasvjetna tijela, njihov raspored
(kako je raspoređena u ambijentu ili na snimanju), i
njihove svjetlosne “performanse” (tj. kakvo svjetlo
pružaju, emitiraju)
 Osvjetljenje (engl. lighting, reflected light) svjetlo kakvo
je kad padne na ambijentalne predmete i površine i od
njega se reflektira – svjetlosno obilježje, karakteristika
ambijenta, ambijentalnih površina (npr. je li modularno
ili “flah”, kontrastno ili nekontrastno, difuzno ili
neujednačeno, oštro ili meko...)

MOGUĆA PROBLEMATIČNOST U
SVJETLOSNOJ KONZISTENTNOSTI NA
MONTAŽNOM PRIJELAZU
Primjer svjetlosne (metereološke) nekonzistentnosti:
Plan 9: iz svemira / Plan 9 From Outer Spacr, Ed Wood
(1956) (usp. Tim Burton, Ed Wood, 1994)
 Izvor nekonzistentnosti: proizvodne su okolnosti takve
da se – na lokacijama, u eksterijerima – tijekom snimanja
iste scene znade promijeniti svjetlosna situacija zbog
vremenskih promjena
 Tradicionalni odgovor: snimaj (i eksterijere) u studiju,
gdje je svo osvjetljenje pod kontrolom.
 No, i u studiju može doći do nekonzistentnosti pri
razmještaju različite rasvjete (zaboravu, nedostatku
kontrole nad konzistentnosšću)

TIPOVI SVJETLA
A. Prema tipu izvora:
Prirodno svjetlo: sunčano svjetlo (izravno i neizravno -refleksije
sunačnog svjetla od ambijentalnih površina), drugi prirodni izvori
svjetla (mjesec, vatra, žar, biološki izvori – krijesnica...)
 Umjetno svjetlo: svjetlo proizvedeno rasvjetnim tijelima ili
napravama (žarulje, reflektori, emisijski izvori – ekrani...)

B. Prema prostiranju:


Opće ili globalno osvjetljenje (ono koje osvjetljava ukupni vidljivi
ambijent – najčešće gornje svjetlo)
Mjestimično ili lokalno osvjetljenje (ono koje osvjetljava samo dio
ambijenta i njega karakterizira)
C. Prema proizvodnom kriteriju:
Postojeće svjetlo – ono koje je snimateljski zatečeno u ambijentu i
takvo se koristi pri snimanju
 Snimateljsko svjetlo - rasvjeta – svijetlo priređeno i dodano za
snimanje

NASTAVAK
C. Prema doživljaju
Realističko svjetlo: svjetlo koje se doživljava (bez obzira kako je
proizvodno osigurano) kao “prirodno”, pripadno i odgovarajuće
danome ambijentu u vremenu njegova kontinuirana praćenja
 Stilizirano svjetlo: svjetlo koje odstupa od realističkog – koje se
osjeća nametljivo “umjetnim”, “posebnim efektom”

(a) prizorno stilizirano osvjetljenje – sam je prizor osvjetljen na
neuobičajen način, uz odstupanje od standardnog osvjetljenja (npr.
neka pjevačka ili kazališna predstava, plesna dvorana, neki izlog)
 (b) neprizorno stilizirano osvjetljenje – cijeli je prizor umjetno
svjetlosno obrađen (posebnim filterima, optičkim lomom - prizmom,
laboratorijskom ili računalnom obradom slike...) – PRIMJER: Sin
City (Rodriguez, Miller, 2004)

TEMELJNA NAČELA OSVJETLJENOSTI
PRIZORA:



Načelo dostatne vidljivosti ambijenta i svega što je u ambijentu važno
 komunikacijsko načelo: treba gledatelju omogućiti da najbolje vidi sve
što mu je važno za raspoznavanje ambijenta i prizornog odvijanja
Načelo realizma – osvjetljenje ambijenta odgovara zaticanom
izvanfilmskom (tipičnom) osvjetljenju tog ambijenta u danim atmosferskim
prilikama (dobu dana, metereološkim prilikama...)
 (a) može se ostvarivati bez obzira na načelo dostatne vidljivosti (npr. Magla
ili dim priječe dostatnu osvjetljenost i vidljivost prizornih pojava, mračnost
prostorije ograničava vidljivost, prejako svjetlo smanjuje osjetljivost za
dijelove prizora
 (b) može se ostvarivati uz dodavanje svjetla kako bi se zadovoljilo načelo
dostatne vidljivosti, ali dostatno neprimjetnim intervencijama
Načelo stilizacije – osvjetljenje ambijenta nije realistično i naglašeno se,
nepropustivo, osjeća da je umjetno dodano za potrebe filma – u posebne
retoričke svrhe (“posebni, umjetni efekti”:
PROBLEM KONZISTENTNOSTI SVJETLA






PODRAZUMIJEVANJA:
(a) pri kontinuiranom promatračkom praćenju prizora ambijentalno svjetlo
ostaje konzistentno u uzastopnim kadrovima (ako se mijenja, promjena se
odvije “unutar kadra”, a NE na prijelazu od kadra do kadra) (PRIMJER
svjetlosne montažne greške: Plan 9 from Outer Space, Ed Wooda (1959)
(b) pri diskontinuiranom promatračkom praćenju istog prizora ambijentalno
se svjetlo može korijenito promijeniti (PRIMJER: Fargo)
Dijelovi istog ambijenta mogu biti osvjetljeni posve različitim tipom svjetla –
kako, pri raskadriranju, gledatelju očuvati predodžbu o (temporalno) istom
ambijentu?
 Kako gledatelju po montažnom prijelazu naznačiti kompatibilnost tipski
“nekompatibilnog” osvjetljenja u ambijentu? (primjer: Santa Sagra, 1983,
A. Javorowski)
(a) prethodnim temeljnim, orijentacijskim kadrom u kojem se vidi različitost
osvjetljenja u istom ambijentu
(b) “prevlačenjem” (odsjajima) odudarajućeg lokalnog svjetla na područje u
kojem prevladava drugačiji tip svjetla
ANALIZA SVJETLOSNE
KONZISTENTNOSTI I
NEKONZISTENTNOSTI U FARGO...
Unutarscenski prijelazi: očekujemo konzistentnost
 Konzistentnost usmjerenja svjetla na montažnom
prijelazu
 Konzistentnost kromatizma (obojenosti)
 Konzistentnost kontrastnosti, odn. Intenziteta, jačine
osvjetljenja (“ključa” – visokog ili niskog)
 Stilizacijska konzistentnost (isti tip, odn. Ista varijantnost
osvjetljenja)
Međuscenski prijelazi, diskontinuirani prijelazi:
prihvatljiva je, dobrodošla, nekonzistentnost osvjetljenja,
po bilo kojem gornjem načelu