Transcript Saša Krbavac / Uniqa osiguranja

Zdravstveno osiguranje
- otvoreno o javnom i privatnom -
Saša Krbavac
UNIQA osiguranje
Prikaz hrvatskog tržišta osiguranja
Zdravstveno osiguranje u RH
Sadašnje stanje
DAVATELJI
USLUGA
HZZO
PRIVATNI
OSIGURATELJI
Obvezno zdravstveno
osiguranje
Dobrovoljno zdravstveno
osiguranje
Dopunsko Dodatno Privatno
?
Obvezno zdravstveno osiguranje
 provodi isključivo Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje
 svim osiguranim osobama osiguravaju se prava i
obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja na
načelima uzajamnosti, jednakosti i solidarnosti
 nadzor nad zakonitošću rada obavlja Ministarstvo
zdravstva
 reviziju obavlja Državni ured za reviziju
 HZZO-uključen u sustav Državne riznice
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje
 dopunsko – osigurava pokriće troškova
zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog
osiguranja (razlika do punog iznosa cijene usluga
koje nisu u 100% - tnom pokriću u obveznom)
 dodatno – viši standard i veći opseg prava u
odnosu na prava iz obveznog zdravstvenog
osiguranja
 privatno zdravstveno osiguranje – zdravstvena
zaštita osoba koje borave u RH, a nisu se obvezne
osigurati sukladno Zakonu o obveznom
zdravstvenom osiguranju i Zakonu o zdravstvenoj
zaštiti stranaca u RH
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje
 dobrovoljno zdravstveno osiguranje provodi društvo
za osiguranje koje je dobilo dozvolu za obavljanje
poslova te vrste osiguranja od nadležnog tijela
(HANFA) i prethodnu suglasnost ministra nadležnog
za zdravstvo
 iznimno dopunsko i dodatno (?) zdravstveno
osiguranje provodi HZZO
JAVNO ZDRAVSTVO
 ustanovljeno na načelima uzajamnosti, jednakosti i
solidarnosti
 financiranje po tzv. “Bismarkovom modelu” putem:
- doprinosa za zdravstveno osiguranje
- državnog proračuna
- prihoda od premija dopunskog zd.osig.
- participacija
- ostalih izvora (naknade štete, prihoda od
vrijednosnih papira, kamata i sl.)
Tržište osiguranja u RH
Objektivni uzroci pada
 česte promjene propisa i uvjeta poslovanja –
nemogućnost dugoročnijeg planiranja poslovanja
 nejasna granica između obveznog i dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja (javno i privatno)
 gospodarska kriza
 ukidanje poreznih olakšica
Subjektivni uzroci pada
nedovoljna informiranost
Koliko je javnost upoznata s DZO?
Znate li da postoji dobrovoljno zdravstveno osiguranje?
Ne znam da
postoji
12%
Znam da
postoji, ali
ništa više od
toga
69%
Znam da
postoji i u
čemu se
sastoji
11%
Znam da
postoji i
korisnik sam
8%
Izvor: istraživanje
tržišta UNIQA
osiguranje
Prikaz
europskog tržišta osiguranja
ZBP zdravstvenog osiguranja 2001. –
2009.
Europa - Udio DZO u ukupnoj premiji
 s 25% udjela u ukupnoj premiji, zdravstveno
osiguranje 2. najveće neživotno osiguranje
 vodeća tržišta – nizozemsko i njemačko (ukupno 2/3
ukupne premije zdravstvenog osiguranja na
europskom tržištu)
Tržište zdravstvenog osiguranja u Europi
Europa: premija zdravstvenog osiguranja 2001. –
2009.
Rast
 nakon usporavanja u 2009, ponovni rast u 2010. od
cca. 6% s premijom od oko 108 mld EUR kao
posljedica povećanje potražnje za zdravstvenim
osiguranjem uslijed:
- demografske slike stanovništva (starenje)
- povećanja troškova zdravstvene zaštite
Europa – premija zdravstvenog osiguranja
per capita 2008.-2009.
Različito: od 9 EUR u Turskoj do više od 2.000 EUR u Nizozemskoj.
U prosjeku: 171 EUR
JAVNO ZDRAVSTVO
DRŽAVNO FINANCIRANJE KROZ
POREZE
tzv. “Beveridgeov model”:
 zdravstvenu zaštitu financira
država iz državnog proračuna prikuplja se općim oporezivanjem:
- direktni porezi: od pojedinaca,
kućanstava,pravnih osoba
- indirektni porezi:od prodaje roba i
usluga
 Prednosti:
- lagano upravljanje
- efikasnost
- visok stupanj pravednosti
 Nedostaci:
- o sredstvima odlučuju političari
1x godišnje
- izloženost stalnom pritisku za
privatnim financiranjem
(dvorazinski sustav)
Primjer: Velika Britanija,
skandinavske zemlje, Irska,
Island, Italija, Grčka,Portugal,
Španjolska, Kanada
JAVNO ZDRAVSTVO
SOCIJALNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE  Prednosti:
- transparentniji od
tzv. “Bismarckov model”
poreznog, prihvatljiviji u
 socijalno zdrav.osiguranje je obvezno
javnosti
 građani-osiguranici redovito uplaćuju
- visok stupanj izbora,
doprinos
visoka razina usluge
 fondovi-administrativna tijela prikupljaju
- pravednost sustava
sredstva i plaćaju usluge
 Nedostaci:
 stopu doprinosa utvrđuje vlada ili neko
- moralna opasnost
drugo tijelo
- nedostatak sredstava u
 drugi izvori financiranja (državne
fondu
subvencije)
Primjer: Njemačka,
 Fond zdrav.osiguranja = neovisna,
Francuska, Belgija,
neprofitna, javna ili privatna organizacija
Austrija, Švicarska,
čija je djelatnost strogo regulirana
Luxemburg
propisima
PRIVATNO ZDRAVSTVO
RAZLIČITI MODELI:
 OBVEZNO (Nizozemska)
 DOBROVOLJNO – dodatno (dodatno i dopunsko),
alternativno i zamjensko – modeli se preklapaju i ne
postoji jasna granica između pojedinih modela
Raznolikost je posljedica ekonomskih, povijesnih,
kulturoloških, ekonomski i političkih faktora i rastućih
problema javnih zdravstvenih sustava.
PRIVATNO ZDRAVSTVO
I DODATNO (ADDITIONAL) - dopunsko i dodatno
(complementary and supplementary)
Dopunsko - proširenje postojećih pokrića javnog sustava ili
pokriće troškova koji nisu obuhvaćeni javnim sustavom
(Danska, Francuska, Italija, Slovenija)
Suplementary – viši standard i veći opseg prava (Austrija,
Njemačka, Italija)
Prednosti: aktivna suradnja između javnog i privatnog
sustava omogućuje osiguranicima cost-sharing i pristup
zdravstvenoj usluzi kakvu očekuju
PRIVATNO ZDRAVSTVO
II ALTERNATIVNO (DUPLICATE) – djeluje paralelno s
javnim sustavom nudeći privatnu alternativu ili dvostruka
pokrića (VB, Španjolska, Portugal)
- omogućuje brži pristup i nudi osiguranicima pogodnost
izbora pružatelja zdravstvene usluge
Prednosti:
- racionalizacija troškova javnog zdravstva
- osiguranici putem poreza i dalje
pridonose javnom sustavu
PRIVATNO ZDRAVSTVO
III ZAMJENSKO (substitute) – zamjenjuje javni sustav,
stoga mora osigurati minumum pokrića javnog sustava
- osiguranici su ili dobrovoljno ili temeljem zakona izuzeti
iz javnog sustava (Njemačka, Španjolska – državni
službenici; Austrija – samozaposleni)
Prednosti:
- osiguranici plaćaju uslugu više od stvarnog troška čime
se generira profit koji se može dalje ulagati
- osiguranicima nudi pokrića po mjeri koja
nisu moguća u javnom sustavu
NIZOZEMSKA
Obvezno privatno zdravstveno osiguranje uvedeno
reformom iz 2006. godine
Problemi starog sustava:
- previše različitih sustava (javni, privatni, za državne
službenike)
- osiguranici su imali malo ili nimalo izbora
- neefikasni i nekonkurentni poticaji za osiguratelje
- malo ili nimalo pritiska na pružatelje
usluga da poboljšaju svoju uslugu
NIZOZEMSKA
CILJ REFORME: učiniti zdravstvo efikasnijim i
pristupačnijim za sve na dulji rok
KLJUČNI ELEMENTI REFORME:
- novo standardno osiguranje za sve
- osiguranici mogu mijenjati osiguratelja svake godine
- konkurencija između osiguratelja
- osiguratelji i osiguranici stimuliraju
pružatelje usluga na poboljšanje
- nadoknada osiguranicima s manjim
prihodima
Potrošnja za zdravstvenu zaštitu
Potrošnja u odnosu na BDP i po stanovniku
Ukupna potrošnja na
zdravstvo (% BDP-a)
EU
8.2
Hrvatska
8.2
Ukupna potrošnja na zdravstvo
per capita ($)
6,719
4,179
Nizozemska
Švicarska
9.4
3,481
3,673
2,342
10.8
1,169
SAD
Kanada
15.3
10
Izvor: WHO 2009
Potrošnja za zdravstvenu zaštitu
Odnos državne i privatne potrošnje za zdravstvo
EU
73.9
Hrvatska
86.1
Nizozemska
Kanada
13.9
80
Švicarska
SAD
26.1
20
59.1
45.8
40.9
54.2
70.4
Državna potrošnja
na zdravstvo (%
ukupne potrošnje
na zdravstvo)
Privatna potrošnja
na zdravstvo (%
ukupne potrošnje
na zdravstvo)
29.6
Izvor: WHO 2009
Potrošnja za zdravstvenu zaštitu
Udjeli direktnog plaćanja i privatnog zdravstvenog osiguranja
Privatno zdravstveno
osiguranje kao % od
privatnih izdataka za
zdravstvo
Direktno plaćanje u
zdravstvenim ustanovama
kao % od privatnih izdataka
za zdravstvo
Kanada
SAD
66.4
Švicarska
75.3
29.3
22.3
Nizozemska
Hrvatska
EU
42.7
SAD
23.5
Švicarska
Nizozemska
Kanada
49
92.2
78.3
Hrvatska
EU
28.7
7.8
14.2
Izvor: WHO 2009
ZAJEDNIČKI IZAZOVI
Udio stanovnika starijih od 65 godina
EU – očekivano trajanje zdravog života u
odnosu na ukupan životni vijek: muškarci
EU – očekivano trajanje zdravog života
u odnosu na ukupan životni vijek: žene
EU: udio troškova zdravstva u BDP-u
EU: udio troškova zdravstva u BDP-u
javno/privatno
Održivost europskog sustava javnog zdravstva
Održivost europskog sustava javnog zdravstva je u
velikoj opasnosti zbog očekivane eksplozije
troškova zdravstva uslijed:
- demografskih promjena (starenje stanovništva)
- inovacija i upotrebe novih tehnologija u medicini
- rastućeg pritiska na javnu potrošnju,
uključujući i mirovinske fondove
- klimatskih promjena
Preporuke CEA–e







osiguranje istovjetnih uvjete poslovanja
poboljšanje zdravstvenih usluga
poticanje prevencije
promocija edukacije i informiranosti
alokacija troškova inovacija u medicini
poboljšanje borbe protiv prevara
poticanje poslodavaca da zajedno s osigurateljima
razvijaju zdravstvene programe za pojedine
profesije
HRVATSKA DILEMA
PRAVNI OKVIR
PRIVATNI OSIGURATELJI –
- posluju unutar specifičnog zakonskog okvira;
- primjena striktnih pravila – aktuarskih,
računovodstvenih, upravljanje rizicima,
transparentnost
- konkurencija
JAVNO ZDRAVSTVO
- ne primjenjuju se ista pravila kao za privatne
osiguratelje;
- oslanjaju se na prihode od državnih nameta –
poreza / doprinosa;
- namjena je osigurati svima osnovnu
zdravstvenu zaštitu
- princip solidarnosti
GORUĆA TEMA
ulazak HZZO na tržište dobrovoljnog
(dodatnog) zdravstvenog osiguranja
Razvoj dobrovoljnog zdravstvenog
osiguranja u RH
- Jasno definiranje i razgraničenje sustava
obveznog od dobrovoljnog zdravstvenog
osiguranja
- Izjednačavanje uvjeta poslovanja HZZO i
privatnih osiguratelja
- Uvođenje poreznih olakšica
- Pravna regulativa koja ne podliježe čestim
kratkoročnim promjenama
KAKO DALJE?
Cilj:
svakom pojedincu pružiti osnovnu zdravstvenu
zaštitu; omogućiti pojedincima pravo izbora;
uvjet: kvalitetan i financijski održiv sustav.
HVALA NA PAŽNJI!