Transcript Ishodi učenja () - Pravni Fakultet Osijek
ISHODI UČENJA
Pravni fakultet Osijek, 30. svibnja 2014.
doc.dr.sc. Zlata Dolaček-Alduk, dipl.inž.građ.
izv.prof.dr.sc. Sanja Lončar-Vicković, dipl.inž.arh.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Građevinski fakultet Osijek
Sadržaj I. dio
Ishodi učenja u visokom obrazovanju
II. dio
Iskustva u uvođenju ishoda učenja na osječkom Sveučilištu
ISHODI UČENJA U VISOKOM OBRAZOVANJU
I. dio
Što su ishodi učenja?
Prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13) ishodi učenja su
kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja
.
Iskazi kojima se izražava što student treba znati, razumjeti i /ili biti u stanju pokazati nakon što završi određeni proces učenja.
Obrazovanje 20. stoljeća
Zašto do sada nismo napisali ishode učenja?
Bloomova taksonomija – 1956. godine pojam ishoda učenja pojam kompetencija
Obrazovanje 20. stoljeća
Dosadašnja praksa visokoškolskog obrazovanja najbolji srednjoškolci postaju studenti - tu tradicionalna nastava daje najbolje rezultate Bologna veći broj studenata prosječni srednjoškolci postaju studenti - transparentnost, usporedivost
Obrazovanje 20. stoljeća
Usmjereno ka nastavniku -
nastava
-
nastavno opterećenje nastavni sadržaji
Usmjereno ka studentu -
učenje
-
opterećenje studenta (ECTS)
-
ishodi učenja
Ishodi učenja nisu samo znanja i vještine nego i stavovi (društvena odgovornost).
Ishodi učenja - prednosti
Transparentnost Utvrđivanje “pravila igre” Veza ishodi učenja – metode poučavanja – metode provjere znanja Ispit više nije zamka!
Simplifikacija poučavanja Pretjerano reguliranje poučavanja “Učenje za ispit”
Nedostaci
Limitiranje kreativnosti
Prihvatljivi i poželjni ishodi učenja
Društveno prihvatljiva razina ishoda učenja – 40% Poželjni ishodi učenja:
-
potiču kreativnost
-
podupiru najbolje studente
-
učenje i istraživanje ne mora uvijek imati jasan cilj
Kako definirati ishode učenja
Ishodi učenja mogu se definirati: - na razini studijskog programa - na razini kolegija
-
na razini nastavnog sata Na razini kolegija definira se 7 – 8 ishoda učenja.
Razlika između sadržaja predmeta i ishoda učenja.
Svi ishodi učenja trebaju biti ugrađeni u kompetencije studenta.
ORGANIZACIJA GRAĐENJA
• •
Organizacija građenja 1 Organizacija i tehnologija građenja
•
Proizvodnja u građevinarstvu
• Tehnologija građenja visokogradnja • Tehnologija građenja niskogradnja • Sociologija rada 1. Interpretirati temeljne pojmove iz organizacije i tehnologije građenja 2.
Riješiti zadatak iz organizacije i tehnologije građenja u pripremi gradilišta uvažavajući pozitivnu regulativu (primjerice dimenzioniranje potrebnih resursa za izvršenje zadanog projektnog 3.
4.
5.
zadatka) Riješiti zadatke iz organizacije i tehnologije građenja u procesu građenja uvažavajući pozitivnu regulativu (primjerice uređenje gradilišta na određenoj lokaciji) Analizirati proces gradnje uvažavajući prostorne i vremenske uvjete te troškove Izraditi projekt organizacije građenja za srednje složeni objekt (visokogradnje i niskogradnje)
OTPORNOST MATERIJALA
Ishodi učenja Primjer provjere
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Analizirati stanje naprezanja i deformacija pri elastičnom ponašanju u konstruktivnim elementima.
Odrediti i izračunati osnovne slučajeve opterećenja i pripadne deformacije konstruktivnih elemenata.
Upotrijebiti rezultate proračuna naprezanja i deformacija s ciljem dimenzioniranja konstruktivnih elemenata.
Identificirati i analizirati specijalna stanja naprezanja i deformacija u konstrukcijama.
Povezati osnovna i specijalna stanja opterećenja i proračuna primjenom jednadžbi ravnoteže i energetskih metoda.
Analizirati stanja naprezanja i deformacija u konstrukcijama po teoriji plastičnosti.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Za poznato opterećenje odrediti stanje naprezanja te smjer i veličinu glavnih deformacija, pri elastičnom ponašanju materijala.
Za prikazani nosač, opterećen prema slici, treba odrediti pripadajuća naprezanja i pripadajuće deformacije.
Dimenzionirati zadani nosač koristeći uvjete dopuštenog naprezanja i dopuštene deformacije.
Kao posljedica djelovanja vanjskog opterećenja u nosaču će se pojaviti aksijalna sila i moment savijanja. Analizirati stanje naprezanja, odrediti kritično naprezanje i usporediti ga s dopuštenim. Zatim zadanim unutarnjim silama dodati i moment torzije i ponoviti analizu primjenom teorija čvrstoće.
Za statički neodređen nosač prikazan na slici, treba odrediti raspodjelu unutarnjih sila i pomak oslonca „A“ primjenom energetskih metoda.
Za zadanu okvirnu konstrukciju treba, po teoriji plastičnosti, odrediti dopušteno opterećenje.
Kako definirati ishode učenja
Prisjećanje važnih činjenica
Znanje
Definirati Prepoznati Ponoviti Označiti Imenovati Izdvojiti Ispisati Prisjetiti se Pojašnjavanje važnih informacija
Razumijevanje
Prepoznati Diskutirati Opisati Grupirati Objasniti Izraziti Identificirati Izvijestiti Sažeti Rješavanje zatvorenih problema
Primjena
Interpretirati Primijeniti Koristiti Demonstrirati Ilustrirati Rasporediti Skicirati Provesti Izabrati Rukovati Rješavanje otvorenih pitanja
Analiza
Razlikovati Analizirati Izračunati Provjeriti Usporediti Nacrtati Izdvojiti Povezati Riješiti Kategorizirati Ispitati Stvaranje jedinstvenih odgovora na probleme
Sinteza
Sastaviti Planirati Izgraditi Predložiti Formulirati Organizirati Pripremiti Konstruirati Osmisliti Rasporediti Upravljati Voditi Kritičko prosuđivanje temeljeno na znanstvenoj osnovi
Procjena
Prosuditi Procijeniti Ocijeniti Preporučiti Vrednovati Normirati Preispitati Valorizirati Usporediti Zaključiti Odabrati
Precizni i neprecizni glagoli
Povezivanje
Povezivanje ishoda učenja i poučavanja
razine postignuća
Pamćenje činjeničnog znanja Razumijevanje činjeničnog stanja
metode poučavanja predavanja, upućivanja studenata na samostalno proučavanje literature, suradničko učenje, rad na tekstu, E-učenje, seminarski radovi traženje i analiziranje primjera, organizacije grupnih rasprava, uspoređivanje pojmova i teorije, rasprave (traženje argumenata)
Primjena Analiza Vrjednovanje Sinteza
izrada programa, izrada projekta, rješavanje problema, prezentacije, prepoznavanje preparata, prikaz slučaja, sastavljanje zadataka, izrada skulpture, konstruiranje prema uputama rasprave, analiza, prikaz slučaja, izrada prikaza (istraživanje, metode, teorije) izdvajanje prednosti i nedostataka, pisanje prikaza (istraživanja, metode, teorija) provjera (istraživanje) pojmova i teorija
Povezivanje
Povezivanje ishoda učenja i ocjenjivanja
Ishod učenja
1 2
Ocjena - Kriterij ocjenjivanja
3 4 5
Po zavr će moći:
raspravi mi š stavove.
š etku kolegija student
Sudjelovati u argumentirano braneći svoje ljenje i Neutemeljeno ili pogre š no zaključivanje utemeljeno samo na anegdotama i generalizacijama Ograničeno argumentiranje i zaključivanje potpomognuto teorijom i literaturom Korektno argumentiranje i zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi Korektno argumentiranje i zaključivanje utemeljeno na literaturi i teoriji uz manje vlastite doprinose Analitičko i kritičko zaključivanje utemeljeno na teoriji i literaturi uz prikazane nove koncepte
Povezivanje
Povezivanje ishoda učenja i ocjenjivanja
razine postignuća
Pamćenje činjeničnog znanja Razumijevanje činjeničnog stanja Primjena Analiza
metode poučavanja eseji, pismeni ispiti, usmeni ispiti eseji, seminarski radovi, pismeni ispiti, usmeni ispiti zadaci izvedbe, izlaganja i prezentacije, pismena izvješća, eseji rasprave, eseji, seminarski radovi
Vrjednovanje Sinteza
rasprave, eseji, seminarski radovi zadaci izvedbe, eseji, seminarski radovi, diplomski rad
Što je HKO?
razvoj HKO započeo 2006. godine - Vlada RH usvojila dokument
Polazne osnove HKO
– 2007. godine - ustroj Povjerenstva za izradu HKO - osnivanje Operativnog tima za potporu Povjerenstvu – 2008.
Povjerenstvo i Operativni tim imaju zadaću do 2012. izraditi i provesti HKO
Razine kvalifikacija
8.2_poslijediplomski doktorski studij 8.1_dosadašnji poslijediplomski magistarski studij 7.2_poslijediplomski specijalistički studij 7.1_diplomski studij / specijalistički diplomski stručni studij 6_preddiplomski studij 5.2_stručni studij 5.1_poslijesrednjoškolski programi usavršavanja 4.2_četverogodišnje obrazovanje+državna matura 4.1_trogodišnje srednje strukovno obrazovanje+završni ispit 3_program za stjecanje niže stručne spreme 2_osmogodišnja škola + stručna osposobljenost 1_osmogodišnja škola
Što je HKO?
Irska
Kvalifikacija
Svojstva kvalifikacije: -
razina kvalifikacije
– razina ishoda učenja -
obujam kvalifikacije
-
profil kvalifikacije
-
kvaliteta kvalifikacije
Standard kvalifikacije
Označava sadržaj i strukturu određene kvalifikacije - podaci o razini, obujmu i profilu kvalifikacije - podaci potrebni za osiguravanje kvalitete standarda mora biti razumljiv široj javnosti
DALJNJI RAD
• •
razvoj standarda kvalifikacije Praćenje napretka vezano za razvoj HKO www.vlada.hr/hr/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/hk o_hrvatski_kvalifikacijski_okvir
•
daljnji rad na definiranju ISHODA UČENJA
ISKUSTVA U UVOĐENJU ISHODA UČENJA NA OSJEČKOM SVEUČILIŠTU
II. dio
• •
tehnički fakultet društveni fakultet
Iskustva
Iskustva – tehnički fakultet
Potaknuti izradom Samoanalize Formiranje radne skupine za izradu Samoanalize Predlaže se dopuna informacija o kolegijima (cilj, ishodi učenja, povezivanje metoda poučavanja i ocjenjivanja) Prezentacija i radionica o ishodima učenja Kreiranje obrasca za prikupljanje podataka (prilagođeno objavljivanju na internetskim stranicama fakulteta)
Iskustva – tehnički fakultet
Nositeljima predmeta dostavljeni su obrasci s oglednim primjerom i rokom za povrat popunjenih obrazaca osobi imenovanoj za kontrolu obrazaca (voditelj radionice).
Nakon kontrole, objavljivanje ili povrat obrasca nositelju uz komentare o potrebnim ispravcima.
Ažuriranje internetskih stranica (web administrator na razini katedre).
Listopad - prosinac
Iskustva – tehnički fakultet
Iskustva – tehnički fakultet
1 ECTS = 30 sati ukupnog prosječnog studentskog rada uloženog za stjecanje ishoda učenja
Iskustva – tehnički fakultet
Praćenje rada studenta 1 ECTS = 30 sati rada studenta 5 ECTS = 150 sati rada studenta
Predavanja i vježbe (2+2) 60 sati nastave = prisutnost uz aktivno sudjelovanje = 40% =
2 ECTS
Periodična provjera znanja = 5 kolokvija = priprema za kolokvij ili pismeni ispit = 75 sati (svaki kolokvij 15 sati) = 50% =
2,5 ECTS
Završni ispit = ponavljanje usvojenog gradiva = 15 sati = 10% =
0,5 ECTS
Rimsko privatno pravo 7 ECTS Predavanja 5 sati tjedno 2 kolokvija Seminar
Prevedite … Objasnite … Nabrojite … Opišite …
Primjer
Statistika za pravnike 24 poglavlja
Izračunajte … Protumačite … Odredite … Grafički prikažite …
Primjer
Iskustva – društveni fakultet
Potaknuti neujednačenim i neprecizno definiranim ishodima učenja u studijskim programima.
Imenovanje radne skupine .
Izrada ishoda učenja na razini kolegija ( pisanja ishoda učenja).
radionice na razini kolegija i na razini odsjeka, vježbe Prikupljanje, korekcije i objedinjavanje učenja u dokument na razini odsjeka.
ishoda
Iskustva – društveni fakultet
Izrada ishoda učenja odvijala se na sadržajnoj i metodološkoj razini, manje na formalnoj – ishodi su sastavljeni, korigirani, dodani kolegijima. Nisu bili točka na sjednicama Fakultetskih vijeća (dodavanje ishoda učenja ne zahtijeva mijenjanje studijskih programa).
Fakultet ima 26 aktivnih studija, više od 600 aktivnih kolegija, ukupno preko 1000 kolegija – zahtjevan proces.
Iskustva – društveni fakultet
Tko sastavlja ishode učenja za kolegije koje izvode vanjski suradnici s drugih ustanova? (nisu prisustvovali prezentaciji, nisu upoznati s načinom pisanja ishoda) – ishode sastavljali predstavnici odsjeka (članovi Radne skupine) Tko sastavlja ishode učenja za kolegije koji su navedeni u planu i programu studija, ali se ne izvode? predstavnici odsjeka (članovi Radne skupine)
Iskustva – društveni fakultet
Nesigurnost profesora kod sastavljanja ishoda, djelomično ignoriranje uputa o „dobrim” i „lošim” glagolima Rješenje: članovi radne skupine moraju pregledati ishode za svaki kolegij i korigirati ih prema potrebi – vrlo bitna dosljedna provedba ovog koraka
.
Shvaćanje pojma i smislenosti oblikovanja ishoda učenja – profesori sastavljanje ishoda često vide kao nametnut i nepotreban korak.
Trajanje procesa – 3 godine!
Iskustva – društveni fakultet
Ishodi učenja na razini studijskih programa Znatno manje problema pri sastavljanju – profesori su već upoznati s pojmom, principima, glagolima (potreban podsjetnik).
Kritika postupka iz uprave: smisleniji put bio bi najprije sastaviti ishode za studijske programe, a onda za kolegije, a ne obratno (da/ne?) (idealno: studijski program – modul – kolegij).
Preporuka: ishode formulirati taksativno, a ne opisno, kako bi stali u dopunsku ispravu koja je prostorno ograničena.
Sustav upravljanja kvalitetom
UNI-PO 7.7 Mehanizmi praćenja i vrednovanja ishoda učenja