Transcript Sanela Agačević i Mirna Pajević Analiza porezne konkurentnosti u

Analiza porezne konkurentnosti BiH
- osvrt na Republiku Hrvatsku i Srbiju -
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Porezna konkurentnost?
• Država koja ima „bolje“, privlačnije i stimulativnije porezne
propise će privući strane ulagače i potaknuti razvoj domaćih
društava, čime dobija epitet porezno konkurentne države;
• Porezna konkurentnost se postiže nizom mjera poreske
politike: u sistemu poreza na dobit, poreza na dohodak i
sistema indirektnih poreza (PDV);
• Porezna konkurentnost u EU je nastala iz namjere da se
putem raznih fiskalnih mjera snizi efektivno porezno
opterećenje, u cilju privlaćenja kapitala i povećanja
konkurentnosti;
• Takvu strategiju su koristile mnoge srednje i istočne evropske
zemlje pa je u „starim“ zemljama članicama EU uvriježen naziv
„štetna“ ili „nelojalna“ porezna konkurencija;
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Segmenti analize porezne
konkurentnosti
1. Sistem poreza na dobit:
povlaštena porezna stopa,
porezno mirovanje,
umanjenje osnovice po osnovu ulaganja u obrazovanje i razvoj,
umanjenje osnovice po osnovu ulaganja u dugoročnu imovinu i otpisa
dugoročne imovine,
– oporezivanje dividendi pravnih lica i
– primjena međudržavnih sporazuma i državne potpore;
–
–
–
–
2. Sistem poreza na dohodak:
– oporezivanje dividendi fizičkih lica;
3. Sistem PDV-a:
– usaglašenost sa VI Direktivom EC,
– rok za povrat PDV-a.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
1. Porez na dobit u izgradnji porezne
konkurentnosti
• Porez na dobit je jedan od značajnijih faktora koji pridonosi
donošenju odluka o mjestu i načinu investiranja;
• Najčešći i najlakši instrument izgradnje konkurentnosti u
oblasti fiskalnog sistema su porezni poticaji;
• Porezni poticaji za izgradnju konkurentnosti uglavnom se
prepoznaju kao poticaji za privlačenje Investicija,
Inovacija te Izvoza (tzv. „tri I“);
• Najvažniji porezni poticaji su oni koji su sadržani
unutar poreza na dobit kao temeljnog poreznog oblika;
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Povlaštena porezna stopa
• Povlaštena porezna stopa je najjednostavniji i
“najsuroviji” instrument jer visina poticaja ne varira sa
visinom investicije – neutralnija u odnosu na druge
poticaje, ali daleko transparentnija i lakša za poreznu
administraciju;
• Povlaštene porezne stope obično se koriste kod društava
koja tek počinju sa radom.
• Stopa poreza na dobit nije realan pokazatelj - uvijek
postoji razlika između zakonskih i efektivnih poreznih stopa.
• Visina efektivnog poreznog opterećenja porezom na dobit
zavisi od visine porezne stope, ali i od širine porezne
osnovice.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Porezni praznik
• Porezni praznik ili porezno mirovanje (tax holliday)
predviđa razdoblje izuzeća od plaćanja poreza na dobit.
• Porezni praznik preferira nova društva i industrije, početak
poslovanja, kratkoročna ulaganja i profitabilna društva, što
narušava načelo neutralnosti poreznog sistema.
• Porezni praznik ima sljedeće karakteristike:
–
–
–
–
relativno neučinkovito sredstvo poticanja investicija,
ima selektivan karakter,
narušava načelo neutralnosti poreznog sistema,
gubitak poreznih prihoda na indirektan način – prebacivanjem
dobiti između povezanih lica.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Umanjenje osnovice po osnovu
otpisa dugoročne imovine i investiranja
• Olakšice po osnovi ulaganja uglavnom se dijele na tri osnovna
oblika:
– ubrzana amortizacija,
– umanjenje osnovice po osnovi ulaganja ili investicijski odbitak,
– odbitak od poreza po osnovi ulaganja ili investicijski porezni
kredit.
• Pod ubrzanom amortizacijom se podrazumijeva nekoliko
varijanti:
– Mogućnost bržeg otpisa imovine u odnosu na linearnu amortizaciju,
čime je vijek korištenja imovine za obračun amortizacije u porezne
svrhe kraći od stvarnog (računovodstvenog) trajanja;
– Mogućnost ubrzane amortizacije;
– Jednokratan otpis koji dopušta otpis ukupnog troška imovine u godini
njene nabavke.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Državne potpore
• Prema metodologiji EU državne potpore se mogu
podijeliti na (European Commission, 2006):
– Subvencije i porezna izuzeća;
– Udjeli u vlasničkom kapitalu;
– Povoljni krediti i porezni dug;
– Garancije.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
2. Porez na dohodak u izgradnji
porezne konkurentnosti
• Porez na dohodak i doprinosi nisu tako važan faktor u
izgradnji porezne konkurentnosti.
• Oporezivanje dividende je bitan instrument za postizanje
porezne konkurentnosti, jer je investitoru veoma bitna
informacija da li će, i pod kojim (poreznim) uslovima moći
isplatiti ostvarenu dobit.
• Mnoge zemlje koriste porez po odbitku kao instrument
privlačenja stranog kapitala, najčešće u dijelu primjene
snižene ili nulte stope poreza po odbitku koji inače plaćaju
nerezidenti na ostvarenu dobit u dotičnoj zemlji.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
3. Indirektni porezi u izgradnji
porezne konkurentnosti
• Kad se govori o indirektnim porezima prije svega se misli na
PDV.
• Na primjer, rok za povrat PDV-a, sporost administracije
u povratu preplaćenog pretporeza, posebno ukoliko
postoji visoka inflacija što znači da tada može doći do realnog
manjeg povrata poreza ukoliko on kasni.
• U takvim situacijama najbolje bi bilo poboljšati rad
porezne uprave i zakonodavstava kako bi se povrat
poreza odmah ostvario, nego nuditi određene povlastice
poput izuzeća pojedinih prometa od PDV-a.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Karakteristike poreznog sistema
Bosne i Hercegovine
• Osnovna karakteristika poreznog sistema BiH jeste razjedinjenost i
nepostojanje usaglašenosti između entitetskih propisa.
Entiteti /
Distrikt
Porez na dohodak
Federacija Zakon o porezu na dohodak i
Bosne i
Pravilnik o primjeni zakona o
Hercegovine porezu na dohodak, u primjeni
od 01.01.2009. godine
Republika
Srpska
Brčko
Distrikt
Porez na dobit
Zakon o porezu na dobit i
Pravilnik o primjeni zakona o porezu
na dobit, u primjeni od 01.01.2008.
godine
Zakon o porezu na dohodak i
Pravilnik o primjeni zakona o
porezu na dohodak, u primjeni
od 01.01.2007. godine
Zakon o porezu na dobit i
Pravilnik o primjeni zakona o porezu
na dobit, u primjeni od 01.01.2007.
godine
Zakon o porezu na dobit i Pravilnik o
Zakon o porezu na dohodak i
primjeni Zakona o porezu na dobit, u
Pravilnik o primjeni zakona o
porezu na dohodak, u primjeni primjeni od 01.01.2011. godine
od 01.01.2011. godine
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Karakteristike sistema poreza na dobit
a) Porezna stopa
– Zakonska stopa poreza na dobit u FBiH, RS i BD je
10%;
– Efektivna porezna stopa varira u zavisnosti od različito
propisane porezne osnove;
Nominalna i efektivna stopa se razlikuju, upravo iz
razloga različitih pristupa i rješenja u dijelu priznavanja
rashoda, troškova istraživanja i razvoja, obračuna amortizacije,
tretmana kapitalnih dobitaka i gubitaka, poreznih poticaja,
poreznih kredita i umanjenja i sl.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
b) Porezno mirovanje
Federacija Bosne i Hercegovine
– Društva koja su u periodu od pet uzastopnih godina investirala u
proizvodnju u vrijednosti od najmanje 20 miliona KM, na teritoriji FBiH,
oslobađaju se plaćanja poreza na dobit za period od pet godina, u
prvoj godine investiranje mora biti investirano najmanje četiri miliona
KM.
– Društva koja su ostvarila prihod od izvoza preko 30% od ukupno
ostvarenog prihoda, oslobađaju se plaćanja poreza na dobit za tu
godinu.
Republika Srpska
– Umanjenje osnovice za iznos ulaganja u RS je važio do 31.12.2008. g.
Brčko Distrikt
– Propisi o oporezivanju dobiti pravnih lica BD nisu predvidjeli “klasičan”
oblik poreznog mirovanja.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
c) Umanjenje osnovice po osnovu zapošljavanja
Federacija Bosne i Hercegovine
– Umanjenje osnovice po osnovu zapošljavanja lica sa invaliditetom,
pravna lica u FBiH koja zapošljavaju više od 50% lica sa invaliditetom i
lica sa posebnim potrebama duže od godinu dana oslobađaju se
plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj su bila zaposlena ta lica.
Republika Srpska
– Nema ovakav oblike umanjenja.
Brčko Distrikt
– Umanjenje osnovice za oporezivanja po osnovu zaposlenja novih
radnika na neodređeno vrijeme u BD u poreznoj godini porezni
obveznik može ostvariti u visini isplaćenih bruto plaća novozaposlenih
radnika, s tim da porezni obveznik ovaj poticaj nema pravo koristiti
ukoliko već koristi poticaj za zapošljavanje po nekom drugom osnovu.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
d) Umanjenje osnovice po osnovu dugoročne
imovine
Federacija Bosne i Hercegovine
– Umanjenje osnovice po osnovu dugoročne imovine u FBiH nije
predviđeno kao „klasično“ oslobađanje, već kroz računovodstvenu
politiku otpisa dugoročne imovine i metode amortizacije.
– U FBiH su propisane najviše stope po kojima se priznaje trošak
amortizacije u poreznom bilansu.
Republika Srpska
– U RS je dozvoljena ubrzana amortizacija, i to na mašine i opremu, u
1. godini 40%, 2. godini 30% i 3. godini 30%.
Brčko Distrikt
– Poreznom obvezniku u BD koji izvrši ulaganja u dugoročnu imovinu za
obavljanje vlastite registrovane djelatnosti, porezna osnovica se može
umanjiti za iznos ulaganja, ali max. do 50% oporezive osnovice.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
e) Porez po odbitku i primjena međudrž. sporazuma
Federacija Bosne i Hercegovine
– Primjena međudržavnih sporazuma o izbj. dvostrukog oporezivanja.
– Za usluge koje su oporezive sa porezom po odbitku, u FBiH se plaća
porez po stopi od 10%, osim za dividende pravnim licima gdje je
propisana niža stopa od 5%.
Republika Srpska
– Primjena međudržavnih sporazuma o izbj. dvostrukog oporezivanja.
– Zakonom u RS prihod po osnovu dividenda pravnog lica je
oslobođena od oporezivanja, stopa poreza po odbitku je 10%
Brčko Distrikt
– Pravno lice sa sjedištem u BD prilikom isplate stranom pravnom licu,
dužno je da obračuna porez po odbitku po stopi od 10%, osim
dividendi i dobiti vraćene u zemlju stranog pravnog lica, između
ostalog.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Porez na dobit plaćen
u drugom entitetu
a) Federacija Bosne i Hercegovine
•
Pravno lice sa sjedištem u FBiH, poslovna jedinica sa
sjedištem u drugom entitetu;
Rezidentu obvezniku (pravnom licu sa sjedištem u FBiH) se
umanjuje obračunata obaveza poreza na dobit za porez na dobit koji
je njegova poslovna jedinica (sa sjedištem u drugom entitetu)
obračunala.
•
Pravno lice sa sjedištem u drugom entitetu, poslovna
jedinica sa sjedištem u FBiH;
Dijelovi pravnih lica (poslovne jedinice nerezidenata) koja imaju
sjedište izvan teritorije FBiH, ali u BiH, oslobađaju se od plaćanja
poreza na dobit.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
b) Republika Srpska
Pravno lice sa sjedištem u RS, poslovna jedinica sa
sjedištem u FBiH;
• Federalni propis je oslobodio plaćanja poreza na dobit tu poslovnu
jedinicu, tako da “kompletan” porez na dobit ide u budžet RS-a.
Pravno lice sa sjedištem u drugom entitetu, poslovna
jedinica sa sjedištem u RS;
• Propisi o porezu na dobit u RS traže da se porez na dobit za
poslovne jedinice čija su sjedišta u drugom entitetu plati u RS, dok
je taj slučaj propis FBiH oslobodio od plaćanja.
c) Brčko Distrikt - Rješenje kao u propisu FBiH.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Šta to znači u odnosima FBiH – RS - BD
• Propis RS traži naplatu poreza na dobit bilo čije i bilo koje
poslovne jedinice, jer je rezidentni obveznik poreza na
dohodak, i ne želi da taj dio prihoda „prepusti“ drugom
entitetu.
• FBiH i BD su propisale oslobađanja od obaveze plaćanja
poreza na dobit poslovnih jedinica koje imaju sjedište u
drugim entitetima (i čija će se dobit u cjelosti oporezovati u
drugim entitetima), i „pristala“ da plaćen porez u RS prizna
kao umanjenja.
• Kada govorimo o poreznoj konkurenciji, može se
zaključiti da u samoj Bosni i Hercegovini, u tri zasebna
sistema direktnih poreza, vlada „štetna porezna
konkurencija“.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Državne potpore
• Ugovor o EZ-u, član 87. (1) kreira zabranu za “bilo koju
državnu pomoć dodijeljenu od zemlje članice putem ili kroz
državna sredstva u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti
da će narušiti konkurenciju favorizirajući određena društva ili
proizvodnju određenih proizvoda dok god to utječe na
trgovinu između zemalja članica”.
• Pod spornom državnom pomoći podrazumijeva se iznos
od 400.000 eura i više dodijeljeni nekoj privatnoj ili javnoj
firmi u periodu od tri godine, ili oslobađanje od poreza u
istom omjeru.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Postoje četiri kumulativna zahtjeva koja stvaraju
zabranjenu državnu pomoć:
– Koja je dodijeljena od bilo kojeg nivoa državne vlasti u bilo
kojem obliku;
– Koja narušava ili prijeti da će narušiti konkurenciju na tržištu
EU-a utičući na trgovinu između država članica;
– Koja favorizira određena društva ili proizvodnju određenih
proizvoda;
– Koja podrazumijeva iznos od 400.000 eura i više dodijeljen
nekoj firmi u periodu od tri godine, ili oslobađanje od poreza u
istom omjeru.
• BiH ima Zakon o sustavu državne potpore u BiH („Sl. glasnik
BiH“, broj 10/2012), a do tada je RS imala svoj Zakon o državnoj
pomoći, koji nije bio komplementaran sa zahtjevima EU.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
POREZ NA DOHODAK U IZGRADNJI
POREZNE KONKURENTNOSTI
Entitet / Distrikt / Država
Federacija Bosne i
Hercegovine
Republika Srpska
Brčko Distrikt
POREZ NA DOHODAK
Oporezivanje dividendi fizičkih lica
Oslobođene oporezivanja.
Dividende fizičkih lica se oporezuju po stopi od 10%.
Oslobođene oporezivanja.
NAPOMENA: U pripremama izmjena propisa o oporezivanju
dohotka u FBiH predviđa se uvođenje oporezivanja dividendi.
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak RS
(„Službeni glasnik RS“, broj 01/2011), u RS se od 01. februara 2011.
uvelo oporezivanje dohotka od dividende i udjela u dobiti
fizičkim licima, po stopi od 10%.
Izuzetno, na prihode po osnovu dividendi i udjela u dobiti pravnih lica
koje potiču iz raspodjele dobiti ostvarene prije 31. 12. 2010. godine,
nema obaveze za porez na dohodak, bez obzira na datum isplate.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
PDV U IZGRADNJI POREZNE
KONKURENTNOSTI
• Sistem PDV-a u BiH je u značajnom dijelu usklađen sa
Šestom direktivom EU.
– Učestale su izmjene Direktive Vijeća 2006/112 EZ-a, pa je u periodu
od 2006. do 2010. godine doneseno deset izmjena Direktive, radi
ujednačavanja i usklađivanja nacionalnih propisa u oporezivanju PDVom u zemljama članicama EU i zemljama pristupnicama članstvu u EU.
– Direktiva propisuje najnižu standardnu stopu 15%, što BiH
zadovoljava.
• Povrat PDV-a:
– svaki poreski kredit, koji se ne iskoristi nakon perioda od šest mjeseci,
vraća se obvezniku.
– svaki dospjeli povrat, na zahtjev obveznika, vrši se najkasnije u roku
od 60 dana po isteku roka za predaju prijave za PDV.
– Obveznik koji ima status “izvoznika” ima pravo na povrat u roku od
30 dana od podnošenja prijave za PDV.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
KARAKTERISTIKE SISTEMA POREZA NA
DOBIT REPUBLIKE HRVATSKE I SRBIJE
Država
Stopa
Republika
Hrvatska
20%
Republika
Srbija
10%
POREZ NA DOBIT
Porezno mirovanje
3 godine - Porezno mirovanje ili snižena stopa poreza za investicije;
Do ulaska RH u EU – Za grad Vukovar;
Do 2013. i 2016. g. – Područja posebne državne skrbi;
Slobodne zone.
5 godina za koncesiona ulaganja.
Neprofitne organizacije za prihod manji od 400.000 din.
10 godina za ulaganje u dugotrajnu imovinu vrijednosti preko 600 mil.
din. + zapošljavanje preko 100 zaposlenika.
Obavljanje proizvodne djelatnosti u slobodnim zonama.
2 godine za osnivanje poslovnih jednica u nedov. razv. područjima.
5 godina za poslovanje u nedovoljno razvijenim područjima.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Država
POREZ NA DOBIT
Umanjenje osnovice po osnovu
Umanjenje osnovice po osnovu
zapošljavanja
ulaganja u obrazovanje
Republika Dozvoljava se umanjenje osnovice do
Hrvatska maksimalno 100% od troškova
obrazovanja i treninga zaposlenika.
Visina olakšice (25%, 35%, 50%, 70%
i 100%)
Za opravdane troškove znanstvenoistraživačkih projekata moguće je
dodatno umanjiti osnovicu za 100%,
125% ili 150% troškova, u zavisnosti da
li se radi o razvojnim, primijenjenim ili
temeljnim istraživanjima.
Republika Društva za radno osposobljavanje,
Srbija
profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje lica sa invaliditetom –
srazmjerno broju zaposlenih lica.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Država
POREZ NA DOBIT
Umanjenje osnovice po osnovu dugoročne imovine
Republika
Hrvatska
Maksimalne stope amortizacije, mogućnost primjene ubrzane amortizacije,
propisana linearna metoda, mogućnost jednokratnog otpisa.
Republika
Srbija
Ubrzana amortizacija je dopuštena za imovinu korištenu za zaštitu okoliša,
znanstvena istraživanja i obrazovanje, kao i za računalnu opremu.
Obavezna je primjena linearne metode za imovinu koja se amortizuje po
stopi 2,5% (nekretnine), dok je za svu drugu imovinu propisana degresivna
metoda.
20% za ulaganja u dugotrajnu imovinu (izuzev automobila, namještaja, tepiha i
umjetničkih djela) i 40% za mala društva. Iznos kredita ne smije premašiti 50%
(70% za mala društva) porezne obaveze, no svako prekoračenje može se
prenositi na narednih 10 godina.
Porezni kredit od 80% ulaganja u poljoprivredu, ribarstvo, tekstilnu industriju,
osnovnu ili opću metalnu industriju, proizvodnju strojeva, komunikacijsku
opremu, medicinsku opremu, vozila, aktivnosti recikliranja ili filmsku
produkciju; ne postoji ograničenje u odnosu na porezne obveze.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Država
POREZ NA DOBIT
Umanjenje osnovice po osnovu
Porez po odbitku
dokapitalizacije
Republika
Hrvatska
Mogućnost umanjenja osnovice poreza
na dobit za reinvestiranu dobit u
osnivački kapital – povećanje
osnivačkog kapitala (obaveza registracije
povećanja osnivačkog kapitala po ovom
osnovu kod nadležnog suda)
Republika
Srbija
-
Porez po odbitku plaća se po stopi
od 15% osim za dividende i udjele
u dobiti na koje se porez po
odbitku plaća po stopi od 12%.
Primjenjuju se međunarodni ugovori
o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja.
Oporezivanje isplate dividende
odnosno udjela u dobitku
nerezidentima je oporezivo po
stopi od 20%.
Primjenjuju se međunarodni ugovori
o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
KARAKTERISTIKE POREZA NA DOHODAK
I PDV-a REPUBLIKE HRVATSKE I SRBIJE
POREZ NA DOHODAK
Država
Republika Hrvatska
Republika Srbija
PDV
Oporezivanje dividendi fizičkih lica
Rok za povrat
preplaćenog pretporeza
Dividende fizičkih lica se oporezuju po 30 dana
stopi od 12%, osim ESOP Programa
(radničko dioničarstvo) i korištenja
dividende za povećanje osnivačkog
kapitala.
Dividenda koja se isplaćuje fizičkim
licima oporezuje porezom na dohodak,
po stopi od 10%.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
15 dana za obveznike koji
imaju status „pretežnog
izvoznika“, za ostale 45
dana.
Je li BiH porezno konkurentna?
a) Porezna stopa
• U posmatranim sistemima se može okarakteristi kao niska, u
odnosu na prosjek EU, koji za 2012. godinu iznosi 22,75%;
• Ovakav trend je prisutan u tranzicijskim zemljama;
• Bez obzira na prisutno mišljenje da se niskom opštom
stopom poreza na dobit ne mogu postići posebni rezultati u
podizanju porezne konkurentnosti, ona se kao mjera i dalje
veoma često koristi;
• Od posmatranih država, samo Republika Hrvatska ima
zakonsku veću stopu poreza (20%).
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
b) Porezna mirovanja
• Nisu predviđena u RS i BD;
• U FBiH je zakonodavac imao namjeru da stimuliše, između
ostalog, i ulaganja u proizvodnju;
• Međutim, stimulisanje na ovakav način, odnosno, sa ovako
strogo postavljenim kriterijima, je apsolutno destimulativno
za ostale djelatnosti, ali i za proizvođače – mala i srednja
društva koja investiraju, ali manje od propisanog cenzusa 20
miliona KM;
• Sistem poreza na dobit u FBiH jedini u BiH na ovakav način
stimuliše izvoznike.
• Republika Srpska primjenjuje druge vidove podizanja
konkurentnosti, u vidu subvencija za poticaj izvoza.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
• Republika Hrvatska i Republika Srbija porezna mirovanja
usmjeravaju ka posebnim (ugroženim i nedovoljno
razvijenim) područjima, za koncesiona ulaganja i za ulaganja
u dugotrajnu imovinu.
• Ovakav oblik poticaja predstavlja korist za društva koja
ostvaruju značajan profit, i posebno su pogodni za
kratkoročne industrije.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
c) Poticaji po osnovu zapošljavanja
• Značajno su vezani za lica se invaliditetom, i odnose se na
društva koja se bave rehabilitacijom takvih lica, što
predstavlja uvođenje jednog socijalnog aspekta u sistem
poticaja poreza na dobit;
• „Klasično“ zapošljavanje, olakšice po osnovu obrazovanja,
edukacije, treninga i sl. je posebno prisutno u poreznom
sistemu Republike Hrvatske.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
d) Poticaj po osnovu ulaganja (tj. troškova) nastalih u
znanstveno-istraživačkim projektima
• Ostali porezni sistemi ne predviđaju ovaj oblik poticaja, i čak ga u
sva tri „podsistema“ direktnih poreza BiH tretiraju veoma
rigorozno, i sa određenim ograničenjima.
• Ovim poticajem se takođe jača unutrašnja infrastruktura društava i
cjelokupne privrede.
e)Dokapitalizacije iz dividende
• Uvedena u sistem poreza na dobit Republike Hrvatske, kao nova
olakšica (od 01.06.2012.);
• Predstavlja model kojim se želi stimulisati vlasnik kapitala da
ostvarenu dobit zadrži u društvu, umjesto da se rasporedi za
isplatu (na primjer).
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
f) Dividende pravnim licima
• Republika Srpska i Brčko Distrikt kao „podsistemi“ ne
oporezuju dividende pravnim licima, za razliku od FBiH gdje
je dividenda oporeziva sa 5%;
• U R Hrvatskoj za dividende i udjele u dobiti porez po odbitku
plaća se po stopi od 12%, a u R Srbiji 20%.
g)Dividende fizičkim licima
• Neoporezive su u FBiH i BD, a oporezive u RS, kao i u
Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Porezni poticaji za izgradnju konkurentnosti =
poticaji za privlačenje
Investicija, Inovacija te Izvoza (tzv. „tri I“)
• Izvoza - FBiH ga stimuliše direktno kroz poreznu olakšicu, dok
RS kroz državne pomoći. BD nema ovaj poticaj.
• Investiranje - FBiH se stimuliše kroz poreznu olakšicu samo za
velike investicije, dok mala i srednja društva (koja značajno
učestvuju u ukupnom broju društava) ostaju uskraćeni za ovaj vid
olakšice.
• Ova olakšica ima karakteristiku diskriminacije (što joj daje
karakteristike „štetne porezne konkurencije“) u odnosu na druga
(manja) društva. U BD je predviđena olakšica po osnovu
investiranja, bez ograničenja koje postoji u FBiH, dok RS nema
uopće ovakav vid olakšice.
• Inovacije se u sva tri „podsistema“ uopće ne pominju u vidu
olakšica, čak suprotno u smislu poreznog tretmana izdataka za
istraživanje i razvoj.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Zaključak
Bosna i Hercegovina je porezno nekonkurentna
Osnovni razlozi:
– Nepostojanja unutrašnje harmonizacije direktnih
poreza;
– Postojanja elemenata „štetne porezne konkurencije“ u
međuentitetskim odnosima;
– S obzirom da nemamo unutrašnju usaglašenost,
nemoguće je ocijeniti poreznu konkurentnost na
međunarodnom nivou.
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.
Hvala na pažnji!
Sanela Agačević, Neum, septembar 2012.