Transcript dr Jankovic
CEEA 2: Kardiovaskularni sistem i anestezija Izvođenje anestezije u vaskularnoj hirurgiji Date: 02.11.2012.
Language: Serbian City: Beograd Country: Serbia Speaker: Radmilo Janković
Preoperativna evaluacija:
Komorbiditeti (dijabetes, hipertenzija, oštećenje bubrežne funkcije i plućne bolesti) Coronary Artery Disease (vodeći uzrok perioperativnog mortaliteta) Neprepoznati infarkt miokarda i tiha ishemija miokarda su česti kod vaskularnih pacijenata (23% i 28%) Procene kardiološkog rizika Preoperativna revaskularizacija miokarda CABG PCI Perioperativna terapija β-blokatorima
Preoperativna evaluacija i optimizacija plućne funkcije:
Postoperativne plućne komplikacije (atelektaze, pneumonija, respiratorna insuficijencija i egzacerbacija prethodno postojeće hronične bolesti) Kada klinički pregled ukazuje na ugroženost pluća, testovi plućne funkcije mogu biti korisni u evaluaciji i oprimizaciji respiratorne funkcije.
Glukokortikoidi (kod pacijenata sa HOBP-om ili astmom) Beta agonisti (oprez aritmije izazvane β-agonistima i miokardne ishemije)
Antibiotici
Preoperativna evaluacija i optimizacija bubrežne funkcije:
Hronična bolest bubrega je česta kod pacijenata na vaskularnoj hirurgiji i povezana je sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i smrti.
Preoperativna procena bubrežne funkcije Serumski kreatinin klirens kreatinina Perioperativna upotreba β-blokatora i statina Renin-angiotenzin-aldosteron izazvana vazokonstrikcije dijabetesna nefropatija CIN (contrast induced nephropaty) Klemovanje aorte Embolijski plakovi
razumevanje patofiziologije
poznavanje hirurške procedure
mogućnost interpretacije sofisticiranih hemodinamskuh podataka veštinu u farmakološkoj kontroli i manipulaciji hemodinamike
starenje aorte
ateroskleroza
Genetski
Biohemijski
Metabolički
Infektivni
Mehanički
Hemodinamski
o Trauma o Gljivična infekcija o Sifilis o Marfanov sindrom
stariji muškaraci
incidenca oko 8% Faktori rizika
godine pušenje cigareta porodična anamneza aterosklerotska bolest
povećanje aneurizmatskog proširenja
ruptura
smrt Perioperativna smrtnost
18% do 29% tokom pedesetih godina
6% do 8% sredinom šezdesetih 5% do 6% u ranim sedamdesetim 2% do 4% u osamdesetim
Rupturirana AAA 50% - 90%
AORTOILIJAČNA OKLUZIVNA BOLEST
Infrarenalni segment aorte
Ilijačne arterije
simptomi ishemije
intermitentne klaudikacije
Intervencija je usmerena ka povraćaju periferne pulsne cirkulacije i prevenciji amputacije.
Perioperativni mortalitet je niži nego kod operacija abdominalne aorte.
1. Anatomska ili direktna rekonstrukcija (npr. aortobifemoralni bypass) 2. Ekstraanatomski ili indirektan bypass graft (npr. aksilofemoralni bypass) 3. Endoluminalne tehnike sa kateterom (npr. perkutana transluminalna angioplastika sa ili bez postavljanja stenta)
Monitoring tokom anestezije
postavljanje arterijskog katetera centralni venski kateter
?kateter za plućnu
arteriju (ejekciona frakcija <30%, kongestivna srčana insuficijencija, kreatinin >2.0 mg/dL, hroničnim plućnim srcem) TEE
Tehnike anestezije
opšta anestezija
regionalna (epiduralna) anestezija kombinovane tehnike
Indukcija i održavanje anestezije
tiopental, etomidat, propofol fentanil (3 do 5 µg/kg)
Rokuronium 0.6 mg/kg
Esmolol (10 do 25 mg), Na nitroprusid (5 do 25 µg), nitroglicerin (50 do 100 µg) i fenilefrin (50 do 100 µg) Održavanje anestezije se može postići upotrebom kombinacije moćnih opioida (fentanil ili sufentanil) i inhalatornog anestetika (sevofluran, desfluran ili izofluran).
Kombinovane tehnike anestezije
Kombinovane tehnike najčešće podrazumevaju postavljanje lumbalnog ili niskog torakalnog epiduralnog katetera uz „blagu“ opštu anesteziju.
Kontroverzna praksa
hipotenzija nakon puštanja aortne kleme povećana potreba za vazopresorima povećana potreba za nadoknadom tečnosti primena opioida bez lokalnih anestetika inicijalni bolus od 6 do 8 ml + infuzijom od 4 do 6 ml/h
Klemovanje aorte
Hemodinamske promene
Klemovanje aorte
Arterijska hipertenzija iznad i hipotenzija ispod kleme su najdoslednije komponente hemodinamskog odgovora. ↑ Arterijskog pritiska iznad kleme ↓ Arterjskog pritiska ispod kleme ↑ Segmentne abnormalnosti pokretljivosti zida ↑ Napetost zida leve komore ↓ Ejekciona frakcija ↓ Cardiac output ↓ Protok krvi kroz bubrege ↑ Plućni okluzivni pritisak ↑ Centralni venski pritisak ↑ Coronarni protok
Klemovanje aorte-metaboličke promene ↓ Korišćenje kiseonika od strane celog tela ↓ Proizvodnja ugljen-dioksida od strane celog tela ↑ Mešovita venska saturacija ↓ Ekstrakcija kiseonika od strane celog tela ↑ Epinefrin i norepinefrin Respiratorna alkaloza Metabolička acidoza
Klemovanje aorte-terapijski postupci Smanjenje afterload-a Na-nitroprusid Inhalatorni anestetici Amrinone Šantovi i aortofemoralni bypass Smanjenje preload-a Nitroglicerin Kontrolisana flebotomija Atriofemoralni bypass Zaštita bubrega Davanje tečnosti Tehnike distalne aortne perfuzije Selektivna perfuzija renalne arterije Mannitol Lekovi za povećanje bubrežne perfuzije Ostalo Hipotermija ↓ Minutna ventilacija Na- bikarbonat
Hemodinamskli odgovor
nivo okluzije aorte
ukupno trajanje okluzije
intravaskularni volumen Ishemična tkiva Reaktivna hiperemija Centralna hipovolemija
Vazoaktivni medijatori Kardiodepresivni medijatori humoralni faktori
Ovi humoralni faktori i medijatori, koji mogu imati ulogu i u insuficijenciji organa nakon aortne okluzije, obuhvataju mlečnu kiselinu, renin-angiotenzin, koseonične slobodne radikale, prostaglandine, neutrofile, aktivirani komplement, citokine i faktore depresije miokarda.
izbeći značajnu hipotenziju
dobra komunikacija sa hirurškim timom
poznavanje tehničkog aspekta hirurške procedure nadoknada tečnosti
davanje vazoaktivnih supstanci
nadoknada preoperativnog deficita tečnosti
nadoknada intraoprativne povećane potrebe
nadoknada izgubljene krvi
√Vazodilatatore, ukoliko se koriste, treba postepeno smanjivati i
isključivati nakon puštanja kleme.
√Treba smanjiti dozu inhalatornih anestetika. √Dodavanje volumena (oko 500 ml) √Postepeno popuštanje aortne kleme i njeno ponovno postavljanje
ili digitalna kompresija
√Vazopresori oprezno
Autologna transfuzija krvi
elektivna rekonstrukcija AAA 4 do 6 jedinica eritrocita
Preoperativna autologna donacija Intraoperativno spašavanje ćelija
Akutna normovolemijska hemodilucija
Ukupni mortalitet 65%
Muškarci, pušači >65 g
Asimptomatske
Tetraciklini, indometacin, statini Bol u donjem delu stomaka Bol u leđima Pulsirajući tumefakt u abdomenu Kolaps Šok Koma
Hitno trebovati 10 jedinica Er, SZP, Tr, krioprecipitat Izbeći prekomernu nadoknadu volumena i transfuziju krvi i derivata
REVASKULARIZACIJA DONJIH EKSTREMITETA
Infraingvinalna ateroskleroza Femoralna Poplitealna Infrapoplitealna Akutna okluzija perifernih arterija Pseudoaneurizma
REVASKULARIZACIJA DONJIH EKSTREMITETA
4 do 6 sati 1.
hitnu antikoagulantnu terapiju 2.
stabilizaciju i konrolu drugih postojećih oboljenja 3.
arteriografiju
femoralna tromboembolektomija pod lokalnom anestezijom
Operativni
perkutane endovaskularne intervencije
Tretman oboljenja arterija donjeg ekstremiteta (intraarterijalna trombolitička terapija, balon kateter embolektomija, angioplastika i angioplastika sa postavljanjem stenta, kao i nove tehnike, npr. novi baloni za angioplastiku, aterektomija i laserski sistemi za angioplastiku, krioterapija i postavljanje stentova impregniranih lekovi) transmuralna balon
hirurška rekonstrukcija • Endrarterektomija • bypass grafting • amputacija
Neoperativni
promena načina života modifikacija faktora rizika programi vežbi medikamentozna terapija
REVASKULARIZACIJA DONJIH EKSTREMITETA
Preoperativna priprema i monitoring
Nastavak terapije β-blokatorima antitrombocitnu terapiju aspirinom treba nastaviti prekid druge antitrombocitne terapije treba razmatrati individualno
Intraarterijski kateter
Urinarni kateter
ST analiza
SpO2
Kapnografija
Rutinsko merenje CVP se ne preporučuje
Postavljanje plućnog arterijskog katetera se ne preporučuje
REVASKULARIZACIJA DONJIH EKSTREMITETA
Karotidna endarterektomija
Embolizacija
Okluzija
vaskularna insuficijencija
Simptomatologija
• amaurosis fugax • parastezije • slabosti ekstremiteta • problema sa govorom
Karotidna endarterektomija
Monitoring neurološkog oštećenja tokom KEA
Monitoring neurološkog oštećenja tokom KEA
Izbor anestezijske tehnike i monitoring kod elektivne operacije
Izbor anestezijske tehnike i monitoring kod elektivne operacije
Prednosti:
1.
veća stabilnost krvnog pritiska 2. jeftin i lak cerebralni monitoring 3. izbegavanje trahealne intubacije kod pacijenata sa HOBP 4. izbegavanje anestetika sa negativnim inotropnim dejstvom kod pacijenata sa ograničenom srčanom rezervom 5. manja pojava ishemije na EEG-u 6. Troškovi lečenja su takođe smanjeni
Izbor anestezijske tehnike i monitoring kod elektivne operacije
1. širenje lokalnog anestetika na frenični nerv 2. paraliza laringealnog nerva 3. cervikalni epidural 4. nepažljivo injektovanje anestetika u subarahnoidalni proctor ili vertebralnu arteriju 5. kontrola disajnog puta 6. visok stepen kooperabilnosti pacijenta 7. vazopresorni lekovi 8. unos tečnosti je ograničen 9. remifentanil 10. bradikardija zbog stimulacije baroreceptora Neurološki integritet treba potvrditi pre nego što pacijent napusti operacionu salu
CEEA 2: Kardiovaskularni sistem i anestezija Izvođenje anestezije u vaskularnoj hirurgiji Date: 02.11.2012.
Language: Serbian City: Beograd Country: Serbia Speaker: Radmilo Janković