Transcript Saharoza
Slide 1
Mentor:
Prof. Milka Kostić
Učenice:
Krstina Stojanović IV-3
Tamara Marković IV-2
Kristina Milenović IV-3
Slide 2
Sadržaj:
O saharozi
Dobijanje
Industrijsko dobijanje
Hidroliza
Vrste saharoze
Saharin
Aspartam
Štetna dejstva šećera
Smeđi ili beli šećer
Dijabetes
Šećer kao zavisnost
Alternative šećeru
Stevia Rebaudiana
Oznake
Preporuka
Literatura
Slide 3
Značajni datumi u istoriji šećera:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
8.000. p. n. e. – šećerna trska se koristi za ishranu u Melaneziji i Polineziji
6.000. p. n. e. – šećerna trska se iz Istočne Azije širi u Indiju i Persiju
600. p. n. e. – u Persiji se razvija metoda kristalizacije šećera
1100. – putovanja ratnika krstaša donose šećer u Evropu, po prvi put posle
antike
Od oko 1500. – šećerna trska se gaji na plantažama širom sveta, šećer je i
dalje luksuzni proizvod za bogate („belo zlato“). Običan narod koristi samo
med.
1747. – Andreas S. Margraf otkriva način dobijanja šećera iz šećerne repe.
1801. – hemičar Franc Ahard postavlja osnove industrijske proizvodnje
šećera. Prva šećerana je otvorena u mestu Kunern u Šleziji.
1806. - Napoleonovi ratovi i kontinentalna blokada Evrope imaju veliki
uticaj na tržište šećera.
1840. – prvi put proizveden šećer u kocki. Način poizvodnje je
izmislio Jakob Rad, direktor šećerane u Češkoj.
Od oko 1850. – Cena šećera znatno pada usled industrijske proizvodnje.
Šećer postaje deo svakodnevne ishrane.
Slide 4
Slide 5
Saharoza (od lat. saccharum – sladak, na turskom ςeker
- šećer) je disaharid molekulske formule C12H22O11.
Sistematsko ime joj je α-D-glukopiranozil β-Dfruktofuranozid.
Najpoznatija je kao namirnica u ljudskoj ishrani.
Slide 6
Slide 7
Saharoza nastaje reakcijom molekula α-D
glukopiranoze i molekula β-D-fruktofuranoze.
Ovi monosaharidi su povezani preko
poluacetalnih hidroksilnih grupa (trehalozna
veza).
Saharoza spada u neredukujuće šećere.
Slide 8
Slide 9
Slide 10
pranje
šećerne
repe
sečenje
šećerne
repe
kristalizacija,
centrifugiranje
žuti šećer,melasa
rastvaranje
žutog šećera
do gustog
sirupa
Taloženje proteina
dodavanjem Ca(OH)2
difuznom soku
Difuzeri
(ekstrakcija
rezanaca vodom
na 70°C)
vakuum
uparivači
(uparavanje
soka do sirupa)
Taloženje
proteina
dodavanjem
Ca(OH)2
Ceđenje belog
šećera
sušenje belog šećera
kristalizacija
belog
šećera
ceđenje
taloženje
viška
Ca(OH)2
pomoću
CO2(g)
delimično
uparavanje
vode u
vakuum
uparivačima
taloženje viška
Ca(OH)2
pomoću CO2(g)
Obezbojavanje
rastvora
aktivnim ugljem
odvajanje
taloga
centrifugira
njem
Slide 11
Slide 12
Hidroliza saharoze:
U epruvetu sa rastvorom saharoze
dodati oko 1 ml 10% rastvora HCl.
Zagrevati dobijeni rastvor do ključanja.
Nastaviti sa zagrevanjem jos 1-2 min.
Ohladiti rastvor pa mu dodati rastvor
NaOH sve dok se ne postigne bazna
reakcija. U bazni rastvor dodati 1 kap
10% rastvora plavog kamena i
zagrevati ga do ključanja. Dobija se
mrko crveni talog Cu2O kao dokaz da
je došlo do reakcije.
Slide 13
C12H22O11 + H2O → C6H12O6 + C6H12O6
Prirodni invertni šećer je MED.
Slide 14
Kako napraviti “med” bez pomoći pčela:
Pripremiti 500 mL koncentrovanog rastvora šećera u vodi.
Dobija se rastvor u obliku sirupa.
Dobijenom sirupu dodati 5 g limunske kiseline i uz mešanje
i zagrevanje na pari 40 do 45 minuta. Dobitće se smeša
glukoze i fruktoze /,,med”/.
Da bi „med“dobio odgovarajuću aromu dodati pet
pepermint bombona.
Slide 15
Recept za medenjake (bez meda):
1 ½ čašu vode sipati u posudu i dodati joj 1 ½ čašu šećera.
Rastvor zagrevati dok se ne dobije smeđa boja. Dodati još 1 ½
čašu šećera i zagrevati dok smesa ne provri. Tada dodati 2 pune
kašike masti, promešati i ostaviti da se smesa ohladi. Ohlađenoj
smesi dodati 1 celo jaje, 2 žumanceta, 1 kašičicu cimeta, 1
kesicu sode bikarbone pa dodavati brasno, uz stalno mešanje,
sve dok se ne dobije testo koje se ne lepi za ruke. Testo rastanjiti
do debljine prsta pa čašom vaditi kolutiće i stavljati ih u pleh
obložen papirom za pečenje. Pleh ubaciti u rernu zagrejanu na
1500C oko 10 minuta. Ispečene medenjake uvaljati u prah šećer,
staviti u pogodnu posudu sa poklopcem pa ih ostaviti da odstoje
neko vreme da omekšaju.
Slide 16
Slide 17
Braon šećer: Dobija se na različite načine; mešanjem belog
šećera sa braon sirupom od šećerne repe ili grejanjem šećernog
sirupa (karamelizovanje).
Kandirani šećer - šećerni kristali različite veličine i boje nastali
sporom kristalizacijom iz šećernog rastvora.
Slide 18
Smeđi (ili žuti) šećer od šećerne repe - deklarisan je kao
prirodni šećer.
Melasa - svetlobraon sirup. Koristi se za proizvodnju alkohola.
Od melase iz šećerne trske proizvodi se rum.
Slide 19
Šećer od šećerne repe uglavnom je saharoza,
hemijski je identičan šećeru od
šećerne trske. Najčešće se
prodaje rafiniran
(kristalizovan).
Šećer od šećerne trske se
dobija od stabljika šećerne
trske koje se presuju, sok se
filtrira, zgušnjava i kristališe.
Koristi se kao zamena za
kristalni šećer.
Slide 20
Tečni šećer je u vodi rastvoreni šećer koji se koristi u
prehrambenoj industriji.
Karamel je braon masa koja se dobija zagrevanjem šećera.
Slide 21
Šećer u prahu je fino mleveni šećer. Koristi se za
poslastice…
Šećer u kocki je rafinirani šećer sa sirupom, pritiskom
oblikovan u kocke.
Slide 22
Slide 23
C6H10CaO4, E954
Saharin je veštački
zaslađivač, niskokalorični
derivat nafte. Nema nikakvu
energetsku vrednost i mnogo
je slađi od saharoze, ali ima
gorak ukus pri većim
koncentracijama. On se
koristi za zaslađivanje
proizvoda kao što su pića,
bombone, kolači, lekovi, i
pasta za zube.
Slide 24
Slide 25
Saharin je najprisutniji u lekovima.
Aspirin za dnevnu upotrebu sadrži istu
količinu kao limenka dijetalnog pića.
Unos saharina kod odojčadi je rezultovao
razdražljivošću, hipertonijom, insomnijom,
strabizmom i nepravilnim položajem tela.
Danas je ograničen unos saharina mlađoj
deci i trudnicama.
Slide 26
Slide 27
Aspartam je 200 puta slađi od šećera i koristi se u gotovo svim
aspektima prehrane - od 'Sugar-free' proizvoda do svih vrsta
žvakaćih guma, žitarica, kakaa, jogurta, raznih multivitaminskih
sokova, dodataka prehrani za teretane, čajeva itd.
To je veštački zaslađivač koji se proizvodi iz genetički modifikovane
bakterije Escherichie coli, te sadrži desetak posto metanola, otrova
koji je i u izuzetno malim količinama smrtonosan (dnevni unos
korišćenjem ovakvih proizvoda ponekad prelazi 3000% od
dopuštene količine metanola).
Slide 28
Slide 29
Šećer ne sadrži vitamine, minerale, proteine ili vlakna,
tačnije, uopšte nema hranljivu vrednost.
Istraživanje koje je sproveo američki psiholog i profesor
Bart Hoebel pokazalo je da rafinisani šećer pokreće iste
receptore zadovoljstva u mozgu kao i heroin.
Remeti čitav hemijski sistem organizma, usporava varenje i
slabi imunološki sistem.
Slide 30
Šećer pravi probleme i na koži.
Šećer je najznačajniji faktor u pojavi zubnog karijesa.
Saharoza, čist ugljeni hidrat, ima visoku kaloričnu
vrednost (4 Kcal/g ili 17 kJ/g) zbog čega dijeta može
postati hiperkalorična čak i u minimalnim količinama
dovodeći do gojaznosti.
Svetska zdravstvena organizacija tvrdi da šećeri ne bi
trebalo da učestvuju sa više od 10% u ishrani.
Slide 31
Slide 32
Slide 33
Slide 34
Između belog i žutog šećera nema mnogo
razlike. Žuti šećer zanimljivije izgleda i zbog
tog izgleda može da deluje zdravije, ali nije
stvar u izgledu.
Kad je o hrani reč, stvar je u sastavu ,a beli i
žuti šećer se po sastavu skoro i ne razlikuju.
Slide 35
Slide 36
Naučnici tvrde da šećer ili zaslađivač nije
uzrok dijabetesa, gojaznosti, hiperaktivnosti ili
poremećaja u ishrani.
Najbitnije je kontrolisano konzumiranje
šećera i namirnica sa zaslađivačima.
Ishrana treba da bude primerena fiziološkim
potrebama organizma.
Slide 37
Slide 38
Rezultati prikupljeni testiranjem na životinjama pokazuju da
nakon unosa velikih količina šećera dolazi do promena u
mozgu koje su vrlo slične onima koje se javljaju nakon
konzumacije droga poput heroina ili kokaina.
Životinje kojima je nakon nekog vremena uskraćen šećer su
počele pokazivati simptome anksioznosti - kao i kod osoba koje
se odreknu alkohola, cigareta ili droga.
Zavisnost od hrane obično ne pogađa osobe čija je telesna
masa normalna, već se najčešće javlja kod osoba sa povišenom
telesnom masom.
Slide 39
Slide 40
Slide 41
Šećer ima antistres
efekat,utiče na
hormone zadužene za
sreću i dobro
raspoloženje.
Ne smemo zaboraviti
da šećer zadovoljava
našu iskonsku želju za
slatkim.
Slide 42
Slide 43
Med, javorov i agavin sirup su prirodni zaslađivači koji iako
sačinjeni od jednostavnih šećera ipak nude neke prednosti.
Sirovi med ima antibakterijska, antivirusna i antifungalna
svojstva.
Javorov sirup je antioksidans.
Biljka stevija - podnosi visoke temperature i pogodna je za
kuvanje. Ne sadrži kalorije.
Slide 44
Slide 45
Stevija ne sadrži kalorije, a 300 do 400 puta je slađa od
konzumnog šećera.
Osim toga, istraživanja su pokazala kako stevija može sniziti
visoki krvni pritisak i povoljno deluje na probavni sistem.
Ova biljka uništava karijes, vraća boju kosi i još mnogo toga.
Koristi se sveža biljka, osušeno lišće ili prah.
*20g praha dobijenog od ove biljke zamenjuje 6 – 7kg belog
kristalnog šećera.
Slide 46
Slide 47
Kada vidimo na deklaraciji da piše:
„Sugar free" - znači bez šećera, ali šećera ipak ima.
„Reduced sugar" - sadržaj šećera u proizvodu koji
nosi ovu deklaraciju je za 25% manji od sličnih
proizvoda.
„No sugar added" - bez dodatog šećera (u procesu
proizvodnje nije dodat šećer kao ni bilo koji drugi
sastojak koji sadrži šećer).
Slide 48
Slide 49
Organizmu treba obezbediti energiju iz prirodnih ugljenih
hidrata:
Integralne žitarice
Mahunarke
Povrće
Slide 50
Voće
Med
Suvo voće i sl.
Slide 51
Literatura:
Petrović J., Velimirović S.: Hemija za 4. razred gimnazije, Zavod za udžbenike,
Beograd, 1994-2012.
Wikipedia: Saharoza (online). Dostupno na:
http://sh.wikipedia.org/wiki/Saharoza
Chem generation: Saharin i zaslađivači (online). Dostupno na:
http://www.chemgeneration.com/rs/milestones/saharin-izasla%C4%91iva%C4%8Di.html
Coolinarka: Upotreba smeđeg šećera (online). Dostupno na:
http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/upotreba-smedeg-secera/
Dalje.com: Smeđi šećer nije zdraviji od belog (online). Dostupno na:
http://dalje.com/hr-zivot/smedji-secer-nije-zdraviji-od-bijelog/276053
Galaksija: Aspartam (online). Dostupno na:
http://www.galaksija.com/aspartam.htm
ASCgarden: Stevia Rebaudiana (online). Dostupno na:
http://www.ascgarden.com/asc-gardenrasadnik.php?s=2&p=28&proizvodnja=Stevia%20rebaudiana
Slide 52
Mentor:
Prof. Milka Kostić
Učenice:
Krstina Stojanović IV-3
Tamara Marković IV-2
Kristina Milenović IV-3
Mentor:
Prof. Milka Kostić
Učenice:
Krstina Stojanović IV-3
Tamara Marković IV-2
Kristina Milenović IV-3
Slide 2
Sadržaj:
O saharozi
Dobijanje
Industrijsko dobijanje
Hidroliza
Vrste saharoze
Saharin
Aspartam
Štetna dejstva šećera
Smeđi ili beli šećer
Dijabetes
Šećer kao zavisnost
Alternative šećeru
Stevia Rebaudiana
Oznake
Preporuka
Literatura
Slide 3
Značajni datumi u istoriji šećera:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
8.000. p. n. e. – šećerna trska se koristi za ishranu u Melaneziji i Polineziji
6.000. p. n. e. – šećerna trska se iz Istočne Azije širi u Indiju i Persiju
600. p. n. e. – u Persiji se razvija metoda kristalizacije šećera
1100. – putovanja ratnika krstaša donose šećer u Evropu, po prvi put posle
antike
Od oko 1500. – šećerna trska se gaji na plantažama širom sveta, šećer je i
dalje luksuzni proizvod za bogate („belo zlato“). Običan narod koristi samo
med.
1747. – Andreas S. Margraf otkriva način dobijanja šećera iz šećerne repe.
1801. – hemičar Franc Ahard postavlja osnove industrijske proizvodnje
šećera. Prva šećerana je otvorena u mestu Kunern u Šleziji.
1806. - Napoleonovi ratovi i kontinentalna blokada Evrope imaju veliki
uticaj na tržište šećera.
1840. – prvi put proizveden šećer u kocki. Način poizvodnje je
izmislio Jakob Rad, direktor šećerane u Češkoj.
Od oko 1850. – Cena šećera znatno pada usled industrijske proizvodnje.
Šećer postaje deo svakodnevne ishrane.
Slide 4
Slide 5
Saharoza (od lat. saccharum – sladak, na turskom ςeker
- šećer) je disaharid molekulske formule C12H22O11.
Sistematsko ime joj je α-D-glukopiranozil β-Dfruktofuranozid.
Najpoznatija je kao namirnica u ljudskoj ishrani.
Slide 6
Slide 7
Saharoza nastaje reakcijom molekula α-D
glukopiranoze i molekula β-D-fruktofuranoze.
Ovi monosaharidi su povezani preko
poluacetalnih hidroksilnih grupa (trehalozna
veza).
Saharoza spada u neredukujuće šećere.
Slide 8
Slide 9
Slide 10
pranje
šećerne
repe
sečenje
šećerne
repe
kristalizacija,
centrifugiranje
žuti šećer,melasa
rastvaranje
žutog šećera
do gustog
sirupa
Taloženje proteina
dodavanjem Ca(OH)2
difuznom soku
Difuzeri
(ekstrakcija
rezanaca vodom
na 70°C)
vakuum
uparivači
(uparavanje
soka do sirupa)
Taloženje
proteina
dodavanjem
Ca(OH)2
Ceđenje belog
šećera
sušenje belog šećera
kristalizacija
belog
šećera
ceđenje
taloženje
viška
Ca(OH)2
pomoću
CO2(g)
delimično
uparavanje
vode u
vakuum
uparivačima
taloženje viška
Ca(OH)2
pomoću CO2(g)
Obezbojavanje
rastvora
aktivnim ugljem
odvajanje
taloga
centrifugira
njem
Slide 11
Slide 12
Hidroliza saharoze:
U epruvetu sa rastvorom saharoze
dodati oko 1 ml 10% rastvora HCl.
Zagrevati dobijeni rastvor do ključanja.
Nastaviti sa zagrevanjem jos 1-2 min.
Ohladiti rastvor pa mu dodati rastvor
NaOH sve dok se ne postigne bazna
reakcija. U bazni rastvor dodati 1 kap
10% rastvora plavog kamena i
zagrevati ga do ključanja. Dobija se
mrko crveni talog Cu2O kao dokaz da
je došlo do reakcije.
Slide 13
C12H22O11 + H2O → C6H12O6 + C6H12O6
Prirodni invertni šećer je MED.
Slide 14
Kako napraviti “med” bez pomoći pčela:
Pripremiti 500 mL koncentrovanog rastvora šećera u vodi.
Dobija se rastvor u obliku sirupa.
Dobijenom sirupu dodati 5 g limunske kiseline i uz mešanje
i zagrevanje na pari 40 do 45 minuta. Dobitće se smeša
glukoze i fruktoze /,,med”/.
Da bi „med“dobio odgovarajuću aromu dodati pet
pepermint bombona.
Slide 15
Recept za medenjake (bez meda):
1 ½ čašu vode sipati u posudu i dodati joj 1 ½ čašu šećera.
Rastvor zagrevati dok se ne dobije smeđa boja. Dodati još 1 ½
čašu šećera i zagrevati dok smesa ne provri. Tada dodati 2 pune
kašike masti, promešati i ostaviti da se smesa ohladi. Ohlađenoj
smesi dodati 1 celo jaje, 2 žumanceta, 1 kašičicu cimeta, 1
kesicu sode bikarbone pa dodavati brasno, uz stalno mešanje,
sve dok se ne dobije testo koje se ne lepi za ruke. Testo rastanjiti
do debljine prsta pa čašom vaditi kolutiće i stavljati ih u pleh
obložen papirom za pečenje. Pleh ubaciti u rernu zagrejanu na
1500C oko 10 minuta. Ispečene medenjake uvaljati u prah šećer,
staviti u pogodnu posudu sa poklopcem pa ih ostaviti da odstoje
neko vreme da omekšaju.
Slide 16
Slide 17
Braon šećer: Dobija se na različite načine; mešanjem belog
šećera sa braon sirupom od šećerne repe ili grejanjem šećernog
sirupa (karamelizovanje).
Kandirani šećer - šećerni kristali različite veličine i boje nastali
sporom kristalizacijom iz šećernog rastvora.
Slide 18
Smeđi (ili žuti) šećer od šećerne repe - deklarisan je kao
prirodni šećer.
Melasa - svetlobraon sirup. Koristi se za proizvodnju alkohola.
Od melase iz šećerne trske proizvodi se rum.
Slide 19
Šećer od šećerne repe uglavnom je saharoza,
hemijski je identičan šećeru od
šećerne trske. Najčešće se
prodaje rafiniran
(kristalizovan).
Šećer od šećerne trske se
dobija od stabljika šećerne
trske koje se presuju, sok se
filtrira, zgušnjava i kristališe.
Koristi se kao zamena za
kristalni šećer.
Slide 20
Tečni šećer je u vodi rastvoreni šećer koji se koristi u
prehrambenoj industriji.
Karamel je braon masa koja se dobija zagrevanjem šećera.
Slide 21
Šećer u prahu je fino mleveni šećer. Koristi se za
poslastice…
Šećer u kocki je rafinirani šećer sa sirupom, pritiskom
oblikovan u kocke.
Slide 22
Slide 23
C6H10CaO4, E954
Saharin je veštački
zaslađivač, niskokalorični
derivat nafte. Nema nikakvu
energetsku vrednost i mnogo
je slađi od saharoze, ali ima
gorak ukus pri većim
koncentracijama. On se
koristi za zaslađivanje
proizvoda kao što su pića,
bombone, kolači, lekovi, i
pasta za zube.
Slide 24
Slide 25
Saharin je najprisutniji u lekovima.
Aspirin za dnevnu upotrebu sadrži istu
količinu kao limenka dijetalnog pića.
Unos saharina kod odojčadi je rezultovao
razdražljivošću, hipertonijom, insomnijom,
strabizmom i nepravilnim položajem tela.
Danas je ograničen unos saharina mlađoj
deci i trudnicama.
Slide 26
Slide 27
Aspartam je 200 puta slađi od šećera i koristi se u gotovo svim
aspektima prehrane - od 'Sugar-free' proizvoda do svih vrsta
žvakaćih guma, žitarica, kakaa, jogurta, raznih multivitaminskih
sokova, dodataka prehrani za teretane, čajeva itd.
To je veštački zaslađivač koji se proizvodi iz genetički modifikovane
bakterije Escherichie coli, te sadrži desetak posto metanola, otrova
koji je i u izuzetno malim količinama smrtonosan (dnevni unos
korišćenjem ovakvih proizvoda ponekad prelazi 3000% od
dopuštene količine metanola).
Slide 28
Slide 29
Šećer ne sadrži vitamine, minerale, proteine ili vlakna,
tačnije, uopšte nema hranljivu vrednost.
Istraživanje koje je sproveo američki psiholog i profesor
Bart Hoebel pokazalo je da rafinisani šećer pokreće iste
receptore zadovoljstva u mozgu kao i heroin.
Remeti čitav hemijski sistem organizma, usporava varenje i
slabi imunološki sistem.
Slide 30
Šećer pravi probleme i na koži.
Šećer je najznačajniji faktor u pojavi zubnog karijesa.
Saharoza, čist ugljeni hidrat, ima visoku kaloričnu
vrednost (4 Kcal/g ili 17 kJ/g) zbog čega dijeta može
postati hiperkalorična čak i u minimalnim količinama
dovodeći do gojaznosti.
Svetska zdravstvena organizacija tvrdi da šećeri ne bi
trebalo da učestvuju sa više od 10% u ishrani.
Slide 31
Slide 32
Slide 33
Slide 34
Između belog i žutog šećera nema mnogo
razlike. Žuti šećer zanimljivije izgleda i zbog
tog izgleda može da deluje zdravije, ali nije
stvar u izgledu.
Kad je o hrani reč, stvar je u sastavu ,a beli i
žuti šećer se po sastavu skoro i ne razlikuju.
Slide 35
Slide 36
Naučnici tvrde da šećer ili zaslađivač nije
uzrok dijabetesa, gojaznosti, hiperaktivnosti ili
poremećaja u ishrani.
Najbitnije je kontrolisano konzumiranje
šećera i namirnica sa zaslađivačima.
Ishrana treba da bude primerena fiziološkim
potrebama organizma.
Slide 37
Slide 38
Rezultati prikupljeni testiranjem na životinjama pokazuju da
nakon unosa velikih količina šećera dolazi do promena u
mozgu koje su vrlo slične onima koje se javljaju nakon
konzumacije droga poput heroina ili kokaina.
Životinje kojima je nakon nekog vremena uskraćen šećer su
počele pokazivati simptome anksioznosti - kao i kod osoba koje
se odreknu alkohola, cigareta ili droga.
Zavisnost od hrane obično ne pogađa osobe čija je telesna
masa normalna, već se najčešće javlja kod osoba sa povišenom
telesnom masom.
Slide 39
Slide 40
Slide 41
Šećer ima antistres
efekat,utiče na
hormone zadužene za
sreću i dobro
raspoloženje.
Ne smemo zaboraviti
da šećer zadovoljava
našu iskonsku želju za
slatkim.
Slide 42
Slide 43
Med, javorov i agavin sirup su prirodni zaslađivači koji iako
sačinjeni od jednostavnih šećera ipak nude neke prednosti.
Sirovi med ima antibakterijska, antivirusna i antifungalna
svojstva.
Javorov sirup je antioksidans.
Biljka stevija - podnosi visoke temperature i pogodna je za
kuvanje. Ne sadrži kalorije.
Slide 44
Slide 45
Stevija ne sadrži kalorije, a 300 do 400 puta je slađa od
konzumnog šećera.
Osim toga, istraživanja su pokazala kako stevija može sniziti
visoki krvni pritisak i povoljno deluje na probavni sistem.
Ova biljka uništava karijes, vraća boju kosi i još mnogo toga.
Koristi se sveža biljka, osušeno lišće ili prah.
*20g praha dobijenog od ove biljke zamenjuje 6 – 7kg belog
kristalnog šećera.
Slide 46
Slide 47
Kada vidimo na deklaraciji da piše:
„Sugar free" - znači bez šećera, ali šećera ipak ima.
„Reduced sugar" - sadržaj šećera u proizvodu koji
nosi ovu deklaraciju je za 25% manji od sličnih
proizvoda.
„No sugar added" - bez dodatog šećera (u procesu
proizvodnje nije dodat šećer kao ni bilo koji drugi
sastojak koji sadrži šećer).
Slide 48
Slide 49
Organizmu treba obezbediti energiju iz prirodnih ugljenih
hidrata:
Integralne žitarice
Mahunarke
Povrće
Slide 50
Voće
Med
Suvo voće i sl.
Slide 51
Literatura:
Petrović J., Velimirović S.: Hemija za 4. razred gimnazije, Zavod za udžbenike,
Beograd, 1994-2012.
Wikipedia: Saharoza (online). Dostupno na:
http://sh.wikipedia.org/wiki/Saharoza
Chem generation: Saharin i zaslađivači (online). Dostupno na:
http://www.chemgeneration.com/rs/milestones/saharin-izasla%C4%91iva%C4%8Di.html
Coolinarka: Upotreba smeđeg šećera (online). Dostupno na:
http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/upotreba-smedeg-secera/
Dalje.com: Smeđi šećer nije zdraviji od belog (online). Dostupno na:
http://dalje.com/hr-zivot/smedji-secer-nije-zdraviji-od-bijelog/276053
Galaksija: Aspartam (online). Dostupno na:
http://www.galaksija.com/aspartam.htm
ASCgarden: Stevia Rebaudiana (online). Dostupno na:
http://www.ascgarden.com/asc-gardenrasadnik.php?s=2&p=28&proizvodnja=Stevia%20rebaudiana
Slide 52
Mentor:
Prof. Milka Kostić
Učenice:
Krstina Stojanović IV-3
Tamara Marković IV-2
Kristina Milenović IV-3