Slide 1

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 2

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 3

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 4

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 5

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 6

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 7

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 8

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 9

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 10

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 11

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 12

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 13

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 14

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 15

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 16

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 17

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 18

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 19

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 20

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.


Slide 21

Priča- vrata u svijet
naše djece
Obiteljski centar PGŽ
Nina Vela Vrabec,
dipl.soc.pedagog

“Priče koje razdanjuju noć”
Nije teško zaboraviti koliko su priče tajnovite i moćne.One
svoj posao obavljaju u tišini i skrovitosti. Marljivo rade sa
svim unutarnjim materijalima uma i duha.I, mijenjajući Vas,
postaju dio Vas.
Ben Okri
Budući da njeguju maštu, priče nam pomažu da zbacimo sa
sebe čahuru gusjenice, preobrazimo se u leptire i smjelo
poletimo u “vrtove” skrivene stvarnosti.
Susan Perrow

Kada čitati?
Čitati možete uvijek, dok čekate u
redu za liječnika, u pauzi igre u parku
ili tradicionalno- pred odlazak na
spavanje.

Što čitati?
Što je dijete manje slikovnica treba
imati više slika, manje sadržaja.

Razvojna dob i sadržaj priče:
 Prve priče koje dijelimo sa djetetom su uspavanke koje im








pjevamo prije spavanja (stihovi uspavanke mogu pripovijedati
neku jednostavnu priču). Nježne pjesmopriče osim za bebe mogu
biti korisne i za stariju djecu ukoliko imaju probleme sa noćnim
morama
Nakon druge polovice druge godine narativne igrice i
komplicirani stihovi za upoznavanje dijelova tijela-igre
prstićima,rukicama, nožicama koji služe kao “rekviziti”
Djeca od 3 i 4 godine apsorbiraju složenije rime i ponavljanja u
obliku kumulativnih priča (“Djed i repa”) ili šaljive “besmislene
“priče sa bogatim jezikom i maštovitim stihovima
Priče o prirodi i iz svakodnevnice započinju od treće godine i sa
godinama se produžuju sadržaji
Osobne priče i sjećanja odraslih, autobiografije priče o poznatim
osobama mogu biti zanimljive za djecu koja odrastaju i za
tinejdžere.

 Želite li djetetu

omogućiti susret
sa velikim
brojem različitih
slikovnica i
knjiga upišite ga
u dječju
biblioteku !

Kako čitati djetetu, a da u tome nalazite
zajedničko veselje i korist?
 Knjigu najprije pročitajte









 Dok čitate na glas prelazite prstom

sami.Kada znate što slijedi,
čitati ćete sa više živosti i lakše
ćete uključiti i dijete u čitanje 
Dozvolite djetetu da samo
odabere što ćete mu
čitati.Nemojte se iznenaditi

kada višestruko poželi čitanje
iste priče (znači da je želi
zapamtiti)

Dok čitate dijete vam treba
sjediti u krilu, blizu kako bi
osjetilo bliskost.
Pri čitanju se udobno smjestite i
isključite izvore ometanja

Mala djeca uživaju više ako
mogu pratiti slike.
Uspoređujte dok čitate i
uočavajte različitosti.

ispod riječi, mijenjajte jačinu i boju
glasa, dramatizirajte
Čitajte polagano, na glas, sporije
nego što govorite kako bi dijete moglo
pratiti misao i zapamtiti pročitano.
Kada dijete poželi dozvolite mu da
“samo čita knjigu, izmišlja priču, a vi
slušajte
Što je dijete mlađe , priča treba biti
kraća, jer će djetetova pažnja brže
odlutati.poštujte djetetove želje i
prekinite priču u trenu kada dijete
više nije zainteresirano za slušanje
Čitanje ne smije trajati predugo kako
se dijete ne bi zamorilo i kako bi
uskoro ponovno poželjelo da mu
čitate

Zašto je dobro čitati svom djetetu?
 Roditelj koji čita svom djetetu, potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti

 Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje tuđih i vlastitih







osjećaja
Čitajući potičemo prihvaćanje i uvažavanje socijalnih načela i odnosa
Čitanjem potičemo razvoj djetetova govora, zapažanja i pamćenja
Čitajući
kod djeteta potičemo zaključivanje i
usvajanje pojmova
Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje
Čitajući djetetu, pripremamo ga za samostalno čitanje

Slikovnica ili knjiga može pomoći djetetu u
prevladavanju problema kroz čitanje priča
u kojima su likovi uspješno riješili probleme
slične njihovim .Slikovnice mogu biti
sredstvo samopomoći.

Kako postupati sa problemskom slikovnicom?
Potrebno je prije čitanja:
Identificirati problem
Uočiti potrebe djeteta
Pronaći literaturu koja se bavi
emocionalnim ili razvojnim
poteškoćama ili nesretnim
situacijama koje su djeca
proživjela
Proučiti priču prije nego što su
ispriča djetetu, jeli dobno
primjerena, odgovara li
spolu, zrelosti, kontekstu u
kojem dijete živi
Provjeriti je li priča realističnog
kraja i donosi li iskreno
rješenje problema

Nakon čitanja potrebno je:
Poticati razgovor pomoću
otvorenih pitanja
Prepričavati priču
Dramatizirati koristiti lutke
Zapisivati odgovore
Snimati i koristiti različite likovne
tehnike kako bi se do
maksimuma iskoristi sadržaj

Terapeutska ili iscjeljujuća mudrost priča
sadrži potencijal; ako je neka priča smiješna,
smjeh može djelovati ozdravljujuće, ako tjera
na plač, suze mogu biti iscjeljujuće, narodne
priče i bajke sa univerzalnim i svakodnevnim
temama mogu pružiti nadu i ohrabrenje, a
suočavanje sa poteškoćama, pomoći pronaći
izlaz iz neke situacije.

Upotreba metafora ključan je sastojak u
sastavljanju terapeutskih priča, a ideje za
metaforu mogu biti iz neposredne okoline.

Bajke omogućuju
identifikaciju sa dobrim u
savladavanju zla, uče ih kako
se uživjeti u tuđu perspektivu,
rješiti problem i biti
kreativan.
Bajke treba čitati u originalu
jer svako skraćivanje je može
učiniti okrutnijom.

Kada čitati bajke?
U dobi od 4,5-5 g. djeteta sposobnost imaginacije je
snažno razvijena, te je dijete spremno za
prihvaćanje bajki.Dubina njihove mudrosti je
protuteža materijalističkom svijetu.
Bajke su za djecu poput “zrcala” u kojem mogu
vidjeti u što će se pretvoriti.
Odgajanjem djeteta samo na modernim pričama
oduzima se mogućnost i prilika djetetu za potpuni
angažman duše u nadvladavanju zapreka.,

“Dublja značenja kriju se u
bajkama što sam čuo u
djetinjstvu, nego u istinama
kojim me je naučio život”
Schiller

Bajke djetetu šalju važne poruke
 Da imaju moći, da su dobri, mudri i neustrašivi , brzi, jaki







i izdržljivi, mogu letjeti i promijeniti oblik
Dobro je zauzeti se za slabije
Da mogu riješiti probleme i prebroditi prepreke
Da imaju kontrolu nad situacijom i znaju što je ispravno
Da nije ispravno provlačiti se kroz život kao lijenčina
Da netko malen može pobijediti divove i zmajeve
I da taj malen na kraju dobije princezu, kraljevstvo , svi
žele biti njegovi prijatelji i odaju mu priznanje

Nisu li bajke okrutne?
Nelagoda roditelja čitača lako se prenosi na malog
slušača, prenosi se kroz glas, stav i emocije, navodeći
malog slušača da i on sam osjeti strah i nesigurnost.
Kraj je uvijek razrješenje, dosljedno onome što je
prethodno učinjeno. Kraj je uvijek ispravna posljedica
dijela glavnog junaka. Djeca u bajci prepoznaju svoje
strahove i konflikte, tjeskobu, ali i neopisivu radost i
užitak u pravednom, sretnom završetku ne zamarajući
se moralnim dilemama i strašnim scenama.

Kada treba biti oprezan sa bajkama?
 Ako dijete ne uživa u postupnom rastu emocionalne

napetosti
 Ako dijete ne pokazuje olakšanje nakon završetka bajke
 Ako dijete izbjegava bajku ili pokazuje strah

Basna je kratka priča sa naglašenom
porukom, a izražava se alegorično sa
usvojenim predodžbama o životinjama.
Preko basne na satiričan način se
prikazuje ljudsko ponašanje sa
donošenjem pouke. Bajka je primjerenija
školskoj djeci koja počinju svjesnije
opažati i razumijevati svijet oko sebe,
kada se javlja potreba stvaranja veza
između svijeta basni i svijeta činjenica,
uspostavlja ravnoteža između vanjskog i
unutarnjeg svijeta.

Čitajući basne treba:
 Analizirati likove i situacije u kojima se

likovi nalaze
 Razrješava se alegorija
 Izvoditi pouku koja utječe na moralno i
socijalno oblikovanje djetetove ličnosti,
formiranje životnih vrijednosti

Kad se bajke,basne i priče trebaju
baviti postupcima odraslih:
Pružate li primjer pozitivnog ponašanja?
Pružate li primjer izražavanja koje odražava poštovanje
prema drugima?
Da li svojim primjerom poučavate dijete socijalnim
vještinama?
Postavljate li jasne , pravedne i dosljedne granice?
Primjećujete li poželjno ponašanje Ohrabrujete li ga?
Preusmjeravate li negativna ponašanja ?
Ignorirate li (ili hranite) nametljiva ponašanja?
Šaljete li “proturječne” poruke u slučaju neprikladnog
ponašanja?
Provodite li kvalitetno vrijeme sa djecom?
Je li djetetov tjedni raspored prenatrpan, zbog čega mu ne
ostaje vremena za igru?

Djeci trebaju priče,bajke i
basne, a i odraslima malo
vilinske prašine ne bi škodilo.