Bajka , dijete , odrasli... - Osnovna škola Marina Getaldića Dubrovnik

Download Report

Transcript Bajka , dijete , odrasli... - Osnovna škola Marina Getaldića Dubrovnik

Suradnja stručnih suradnika i učitelja
s roditeljma
S pomoću bajke dijete savladava:
-narcisoidna razočarenja,
Bajka – stvorena od riječi-BAJATI.
Protivnici bajke iznose:
-suparništvo s braćom i sestrama,
Prvobitno značenje: čarati , vračati
govorenjem tajnstvenih riječi.
-stječe osjećaj osobne vrijednosti,
- glavni nosioci zla (opasne maćehe i
vještice),
Glagol bajati ima i i značenje: pričati
što zanimljivo radi pridobivanja,
udvarati se ... A niz tih značenja daje
dovoljno opravdanja da se i moderna
čudesna priča nazove –bajkom.
- prikazujući polaritet karaktera (
ili dobro ili zlo), dozvoljava
djetetu da lako shvati razliku
između njih i da treba odlučiti tko
želi da bude
Branitelji bajke :
-suprotstavljaju se svim ovim
negativnim utjecajima kroz
umjetničku vrijednost bajke ,
-smatraju da okrutne postupke u
bajci djeca ne doživljavaju realno,
-djetetu je važno da je završetak
bajke dobar ,
-bajke s čarolijama pružaju
jedinstveno viđenje ljudskog
postojanja .... I sl.
- carevi i carice –apsolutističke
vladarske moći,
-tamnice , vješala i nemilosrdnost
kao atributi te vlasti
-protivnici bajki tvrde da bajka u
djetetu budi nepotreban strah i traume
napisao je : “
Dublji smisao počiva u bajkama
koje su mi pričali u djetinjstvu, no
u istinama što sam ih stekao kroz
život!”
Njemački pjesnik Schiller
Bajke prenose važne poruke
baveći se općeljudskim
problemima, a pogotovo onim što
zaokuplja um djeteta, te se
obraćaju tek propupalom egu i
potiču njihov razvoj.
Složit će se s braniteljima bajke svatko tko
poznaje djecu i tko se ozbiljno pozabavio
ovim problemom, jer takvome ne treba
dokazivati da djeca doživljavaju bajku na
sasvim drugačiji način nego odrasli:
maćehe , kraljevi, mučila, mistika i
praznovjerje samo su – opća stilska sredsva.
RANO DJETINJSVO – nisu još spremna pratiti priču. Pred kraj
te faze neka djeca vole priču, ali ih zainteresiraju samo
poneki detalji. Ne shvaćaju cjelinu.
PREDŠKOLSKA DOB- shvaćaju priču kao cjelinu. Sposobna
su pratiti kraće priče. U ovom periodu naročito vole bajke.
MLAĐA ŠKOLSKA DOB- u 1. i 2. razredu djeca se mogu
koncentrirati i pratiti duže priče, koje sadržajem odgovaraju
njihovom psihofizičkom razvoju. U 3. i 4. razredu sposobni
su shvatiti i pratiti duže i složenije priče.
Otkrivajući učenicima pravu istinsku ljepotu bajke
učitelj razvija njihov estetski doživljaj,
oduševljava ih za bolju bajku, ali i suzbija sve
eventualne negativne utjecaje.
Učitelj mora poznavati bajku u širem rasponu,
nadilazeći okvire grimovske i andersenovske
bajke. Kako bi se izbjegle minimalističke
negativnosti potrebno je poštivati samo dva
pravila:
1. Izaberemo djetetu dobru i umjetnički vrijednu
bajku . NAJBOLJE OD NAJBOLJEG!
2. Razovaramo s djecom o bajci i detaljno je
pojašnjavamo.
Primjerom radionice “ Bajka, dijete, odrasli”
pokazat ćemo kako se kroz igru i zabavu djeca
mogu motivirati na čitanje bajki.


Voditelji : učitelji od 1. do 4. raz. i knjižničar
Suradnici: pedagog, psiholog
Četiri faze projekta:
1. Obrada odabranih bajki po razredima
2. Predavanja i radionice za roditelje
3. Sat lektire u knjižnici
4. Kviz i igraonice
1.razred – Grimm, “ Mudri krojačić”
Bajka se čita ili priča , ponekad i uz prezentaciju.
Nakon same čarolije riječi koristimo metodu razgovora da se
otklone eventualni nesporazumi i svakako upozoriti dijete na ona
zrnca ljepote koje nije kadro samo otkriti.
2. Razred – Andersen , H.C. , “ Ružno pače”
Bajka se čita kao lektirno štivo kod kuće. U školi se obrađuju
ulomci kao motivacija za čitanje cjelovite priče.
Doživljajnim putem i čitanjem odrediti:
glavne i sporedne likove, postupke i osobine likova, približiti im
osnovnu ideju priče kroz čitanje sa zadatkom odrediti poredak
slika ( kompoziciju) priče.
Učenika drugog razreda postupno uvodimo u analizu književnog
lika vođenog učiteljevim pitanjima koja potiču na istraživački
pristup.
Učitelj kod obrade bajke u ovom obrazovnom razdoblju
trebao bi utvrditi znanje o bajci , bogatiti usmeni izraz i
jezik, a kroz razrađeni plan razjašnjavati nepoznate
elemente . Djeca sama kroz bajku, u ovoj dobi ,razvijaju
smjerokaz u potrazi za smislom života.
4. razred – ANDERSEN, H.C, “Djevojčica sa žigicama”
Učitelj bi trebao iskoristiti ovu socijalnu bajku, naravno, ne
mimoilazeći literarnu stranu, za razvijanje socijalnog
osjećaja, za buđenje svijesti o nužnosti da se razvijamo
kao duboko humana bića koja ne mogu ravnodušno
prolaziti pored tuđe nevolje.
1.razred
Čitanje i
prepričavanje
4.Razred
Karakterizacija
likova radi
buđenja svijesti
i razvoj
pojedinca kao
humanog bića
Gradacija
obrade bajke
od 1.do 4.
razreda
3. razred
Objašnjavanje
čudesnog i
tajni prirode
2.razred
Upoznavanje s
fabulom i
likovima
Predavanja i radionice za roditelje odvijaju se u
isto vrijeme, u dvije grupe:
Radionica
Naslov: Bajka kao sredstvo komunikacije
roditelja i djeteta
Dob sudionika : roditelji učenika 1. razreda
Članovi grupe sjede u krugu i predstavljaju
se. Svaki sudionik dobije pripremljeni list
očekivanja s pitanjem “ŠTO OČEKUJETE OD
OVOG SUSRETA?” koji popune bez
prethodnih dogovora, potom ih zajednički
prokomentiraju.




Objašnjavanje razloga rada u radionici
Iznošenje stavova
Rasprava
Anketa : Što sam dobio/la ovim susretom?
Po završetku rada prve i druge grupe čitaju se i
komentiraju anketna pitanja

Naslov : Trebamo li i na koji način djeci čitati
bajke ?
Mjesto rada : učionica u kojoj je postavljena
izložba svih primjeraka bajki iz knjižnice,
plakati sa stručnim člancima o bajkama, a
osnovna poruka plakata bila bi :
“BAJKE NISU STRAŠNIJE OD ŽIVOTA”
Voditelj upoznaje roditelje s ciljem susreta.
Kao uvod u predavanje čita se članak autorice
Maje Flego “ Traži se pas čitač”.
 Komentiranje poruke članka:
dijete od obitelji traži aktivnog sudionika u
zajedničkom čitanju i pričanju bajki.






Slijedi predavanje voditelja koji odgovara na
4 pitanja:
1. Što je bajka?
2. Trebamo li i na koji način čitati bajke?
3. Jesu li bajke pretjerano okrutne ?
4. Moderan pristup bajci kao sredstvu
komunikacije?
Po završetku rada prve i druge grupe sudionici
komentiraju svoje anketne listiće :
Neki od odgovora su :
Što očekujete od ovog susreta?
(radionica)
 Malo diskusije vezano uz temu,
 Da naučimo nešto,
 Savjet o čitanju,
 Kako dijete privoliti na čitanje,
 Pomoć u odgoju djece ... i sl.







Dobio sam objektivniju sliku o bajkama,
Saznanje da premalo čitam djeci,
Pravi pristup u komunikaciji s djecom,
Da je bajka važna u odgoju djece,
Moglo se puno toga naučiti iz predavanja i
radionice,
Želja mi je i u buduće biti dio ovakvih
sastanaka na temu bajka-dijete,
Bilo bi dobro da bude više ovakvih susreta i
sl.



Predavanje utječe na stavove roditelja što
pokazuju i njihovi odgovori.
Ostvarena očekivanja pokazuju da su rado
prihvatili drugačiji pristup komunikcije na
relaciji roditelj – dijete – škola kao i potrebu
za edukacijom.
Roditeljima možemo ponuditi i knjige koje im
mogu pomoći u savladavanju nekih teškoća.
Obrada bajke “ Trnoružica” primjerena
učenicima 1. razreda



Usvajanje književno – teorijskih pojmova
Kostimirani pripovjedač
Učenje kroz igru
Vrijeme rada : jedan školski sat
Mjesto rada : školska knjižnica
Kviz :
-
-
Dvije grupe sastavljene od učenika 2. i 3. raz.
Knjigopitalice su iz knjige “ Andersenove
bajke i priče”
Učenici četvrtih razreda su voditelji kviza
Nema pobjednika, svi dobivaju pohvalnice za
svoj trud i rad
1. razred
Igra “ Pomozimo Kayu osloboditi Gerdu”

2. razred
Igra “ Izradimo novo ruho”

3. razred
Igra “ Pantomimom do naslova bajke “

4. razred
Učenici četvrtih razreda pomažu mlađim
kolegama u njihovim grupama


Postoje mnogi načini da se bajka približi
djetetu, da se roditelji približe školi, a da to
ne bude samo šturo interpretiranje školskih
lektira zadanih planom i programom.
I kao što ističe Ela Peroci:
“ Htjela bih mladim čitateljima dokazati da
svaki njihov dan može biti lijep, da svatko
među njima može doživjeti bajku. A djeca su
mi nebrojeno puta potvrdila da upravo to
žele. “
... Ako bajke odražavaju temeljne uzroke života
i ljudskih odnosa –
utoliko smo svi mi junaci bajke.”
Priredila : Silvana Bjelovučić,dipl.učitelj
OŠ Marina Getaldića
Dubrovnik, travanj, 2012.