Transcript  papa Pavao VI.  tiskarstvo, paleografija  crkveno-liturgijsko,  integrativno za Hrv.      ekumensko značenje povijesno pravno i političko umjetnost glazbeno (glag.

 papa Pavao VI.
 tiskarstvo, paleografija
 crkveno-liturgijsko,
 integrativno za Hrv.





ekumensko značenje
povijesno
pravno i političko
umjetnost
glazbeno (glag. pjev.)
književno (Marulić,
Zoranić)
 edukativno
 turističko
 međunarodno
 reprezentativno
 znanstveno (Slovo)
 Z. Črnja, E. Hercigonja
Se zida Maj opat, Radonja, Rugota, Dobroslav
Baka Tjeha, sin Bratohna, unuk Juna
 11. st., 2 lista
pergamene
 Bečka nacionalna
knjižnica
 Kločev glagoljaš, 11.
st. (Innsbruck,
Trento)
 11. st., 1782. glagoljska građa prenesena u
Budim, Jelačić vratio 1850., Khuen Hedervary
opet otuđio 1885., vraćeno 1956.-60. (ne sve).
 Epizoda s





britanskim
princom Filipom
Bašćanska ploča
u HAZU
font, druga B. pl.
Zvonim., Hrvat
“The Book of
Kells”
naopako
 1. siječnja 1100.
 Dobrinj, Vrbnik
 prijepis iz 16. st.
 “Va ime Hristovo
amen...”
 na “hrvaškom jeziku”
 književna, pravna
vrijednost
 12. st., Manastirište, kod Prijedora (Kozara)
 Radinu...
 suvremenik Bašćanske ploče
 1275. (prvi sloj) do
1395., prijepis iz
1546. na 53 str.
 žlahtni ljudi
 hrvacko ime (23
puta), dežele pisar
 odigrao važnu ulogu
priključenju Istre
Hrvatskoj (B.
Milanović, B. Fučić)
 1288., 17 str., 75 čl.
 poslije Ruske Pravde
najstariji pravni
kodeks među slav.
narodima
 likuf (gozba),
moralna zaštita žene
 bar 9 eur. prijevoda
(19 st.: ruski, poljski,
francuski)
 1368.
 knez Novak Disislavić
 Krbava
 vrijednost - imanje
osrednjeg plemića
 u Bečkoj nacionalnoj
knjižnici
 predložak za
prvotisak
 zapis Jurja iz Roča
 60 listova, Arhiv
HAZU, iz 13. (ili 14.)
st.
 vjerojatno najstariji
prijevod na živi jezik
 benediktinci su
Regule morali znati
napamet (120 str.)
 1388. (najstariji tekst
iz 1362.)
 Senjski statut 1388.,
Veprinački 1507.,
Kastavski iz 1590.,
Mošćenički iz 1673.
 Zadnja tri objavljena
najprije u Rusiji u 19.
st. (!), a kasnije u Zg.
 1396., rađen za Roč u





Istri
Nacionalna knjižnica u
Beču (bivša Dvorska)
600. obljetnica 1996.
Branko Fučić
pergamena: 3 stada od
40 ovaca
hrv. ćirilica, latinica
 14.-15. st.
 Brežice, Sorbonne,
Tours
 Chateau de virginite
 Istria eadem patria
Charwati
 Alphabetum
Charwaticum
 Paval dijak z Krbave
 1395. st.
 Prag, Carigrad,
Rheims
 Texte du Sacre
(Krundibena knjiga),
 L. Tandarić, s. A.
Pantelić, B. Fučić
 Louis XIV.
 Que sais je?
 1404., misal Hrvoja
Vukčića Hrvatinića
 Topkapi Sarayi,
Carigrad, 94 ilum., 380
inicijala
 dospio iz Korvinove
knjižnice iz Budima
(pod Turcima)
 Hvalov misal, hrv. ćir.,
Bologna
 1400-1410, područje





Zadra, ili Like i Krbave
Thomas Phillips
desserts of
manuscripts
Henrik Birnbaum
Otto Sagner Verlag,
1977.
Andrew Corin, UCLA
 1456.
 Inicijal slova B
 župni ured u
Vrbniku
 izložen u
Dublinu 2000./01.
 1462.
 1 list u Princetonu, SAD
 Vrbnik - glagoljaški
gradić
 Blaž Baromić, lomljene
ligature
 Vrbnik (i Dobrinj)
spomenuti 1. siječnja
1100.g.
 1442., Istra
 Metropolitana u
Zagrebu
 Humski grafiti i Ročki
abecedarij
 Humski grafiti, 12. st.
(kovača Martina…)
 “Zaman jezik flafoli
ako srce ne moli”
(Barban)
Radoslavljev zbornik (1443.),
Banja Luka (1471.)
 Prvotisak,
inkunabula
 28 godina nakon
Gutenberga
 11 primjeraka:
Vatikan, Moskva,
Washington,
Beč, Zagreb
J. Gutenberg, 1455.g.
40000 naslova inkun., 260 gradova (Senj)
10 milijuna tiskanih inkunabula
1483. - prva hrvatska tiskana knjiga
1495. - Lekcionar Bernardina Splićanina
 1494., Senj
 214 listova
 Budimpešta,
Petrograd, Cres (147),
Odessa (frag.)
 7 glag. knjiga
 1495., inicijal R, 500
listova pergamene
(tj. 1000 str.), oko 10
kg.
 bitka na Krbavskom
polju 1493.
 zapis popa Martinca,
“Turci nalegoše na
jazik hrvatski...”
 1530.-1531., Rijeka,
 Šimun Kožičić Benja,
biskup krbavsko modruški, rođen u
Zadru
 napušta
crkvenoslavenski hrv.
redakcije, prelazi na
hrvatski
 5 knjiga, knižice od
hrvacke zemle
 Venecija (primjerci:
Beč, New York,
Oxford, Petrograd),
 glagoljska azbuka, od
az do jest-je
 sricanje, bubati
 Molitva Nedilna
(Gospodnja), Zdravo
Marie. Luksuzna i u
europskim
razmjerima
 15. st.
 dokume
nti
 1561.-1565.
 30ak knjiga u
25600
primjeraka
 Stipan Konzul
Istranin, Antun
Dalmatin
 Crobatische
Buchstaben
 1741., Rim, Matej
Karaman
 rusifikacija (zapravo
rutenizacija)
hrvatske glagoljice
 pad glagoljice
 Rafael Levaković
(Misal 1631.),
brevijar 1688.
 Juranić, Paštrić,
Gocinić
 1893., napušta se
ukrajinizacija
 nedostatak misala i
brevijara
 sam izradio slova (gdje
su?)
 Tal.-hrv. rječnik,
brzoglas
 Vajsov misal 1927.
 II. Vatikanski koncil
Bašćanska ploča datira otprilike iz 1100. godine, a potječe iz crkve svete Lucije
u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku.
To su jurandvorski ulomci, jedan nađen u 19. stoljeću i još dva ulomka nađena
1957. godine.
 Datira se u 1100. godine, a predstavlja značajan izvor za povijest
hrvatskog naroda, jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Ona
pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora
zemljišnog posjeda na otoku; uz jezično i književno, ta ploča ima
i povijesno značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na
narodnome jeziku - kralj Zvonimir.
 Bašćansku ploču pronašao je župnik Petar Dorčić ugrađenu u
pod crkve 1851. godine te upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog
koji ju je predstavio znanosti. 1865. djelomično ju je pročitao
krčki kanonik Ivan Crnčić, a potpuno je to učinio 1875. Franjo
Rački. Budući da je ploča na nekim mjestima oštećena, postoje i
različita čitanja istoga teksta. Najpoznatiji su istraživači
Bašćanske ploče Branko Fučić i Edurard Hercigonja. Stjepan Ivšić
nazvao ju je "dragi kamen hrvatskog jezika".
 Danas je izložena u gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti u Zagrebu od 1934, a u crkvi svete Lucije nalazi se
njena kopija.
 Originalni prijepis 13 redaka Bašćanske ploče na latinici, prema Branku
Fučiću:
A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪ
OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE
DA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ]
DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) OTOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I
G(=4) EVA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVETЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪDAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEVETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLADAJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI MIKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO
 Prijepis na suvremeni hrvatski jezik:
Ja,u ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah
ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski u dane
svoje svetoj Luciji. Svjedoče mi župan Desimir u Krbavi,
Martin u Lici, Piribineg u Vinodolu i Jakov na otoku. Da
tko poreče, nega ga prokune Bog i dvanaest apostola i 4
evanđelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko ovdje
živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu
ovu sa svoje devetero braće u dane kneza Kosmata koji
je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Nikola u
Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.
Baška na otoku Krku
Crkvica sv. Lucije u Jurandvoru
Hrvatski grb na crkvici sv.
Lucije, ne kasnije od 1494.,
vjerojatno mnogo stariji
(ostatak nepoznate crkve)
Dmitar Zvonimir hrvatski
kralj,
vladao je od 1076. do 1089.
godine.
Naslijedio je Krešimira IV.
Kralj Zvonimir stolovao je u
Kninu, a kako za njegova
vladanja nije bilo većih ratovanja,
ojačao je razvitak gospodarstva i
kulture