Transcript Pregled razvitka hrvatskog jezika

PREGLED RAZVITKA
HRVATSKOGA JEZIKA
9. – 20. stoljeća
9. – 15. st.
 počeci pismenosti, prvi pisani spomenici
 solunska braća Ćiril i Metod donose jezik
prve slavenske pismenosti i književnosti
– starocrkvenoslavenski (utemeljen na
makedonskome dijalektu)
PISMA I JEZICI
 PISMA:
glagoljica (obla i uglata)
• zapadna (hrvatska) ćirilica – bosančica
• latinica
 JEZICI:
• općeslavenski
• starohrvatski
• latinski
•
PISANI SPOMENICI (9. i 10. st.)
 Trpimirov natpis, 852.
 Branimirov natpis, 888.
 oba su pisana latinicom na
–
latinskome jeziku
 Nadgrobna ploča kraljice Jelene, 976.
PISANI SPOMENICI (11./12. st.)
Bašćanska ploča
 nastala oko 1100. u Jurandvoru kod
Baške na otoku Krku
 dokument koji svjedoči o darivanju
zemljišta kralja Zvonimira krčkim
opatima
 napisana je prijelaznim tipom iz oble u
uglatu glagoljicu (s više umetnutih
ćiriličnih i latiničkih slova) u 13 redaka
 osim što je pravni i jezični dokument ima
i velik povijesni značaj jer je u njoj prvi
put na hrvatskome jeziku posvjedočeno
hrvatsko ime, a dokazuje i da je
kvarnersko područje bilo u granicama
Zvonimirove Hrvatske
 pisali su je opat Držiha i opat Dobrovit
 u 19. ju je stoljeću pronašao Ivan
Kukuljević Sakcinski
PISANI SPOMENICI (13. i 14. st.)
 Vinodolski zakonik (1288.) i Istarski razvod
(1325.) prvi su pravni dokumenti pisani
rukopisnom glagoljicom na narodnome jeziku s
elementima čakavštine
 Povaljska listina (1184./1250.) prvi sačuvani
tekst pisan hrvatskom ćirilicom – bosančicom
 Red i zakon sestara dominikanki (1345.) –
prvi cjeloviti latinički tekst
 Šibenska molitva (1347.) – prvi lirski tekst
pisan latinicom na narodnoj čakavštini
POJAVA TISKARSTVA
 izum tiskarskoga stroja – Johannes
Gutenberg u Mainzu 1455. godine (po uzoru
na pokretna slova kineskoga kovača Pi
Šenga iz 1041. godine)
 prva u svijetu tiskana knjiga je Biblija
 prva u nas tiskana knjiga je Misal po zakonu
rimskoga dvora ili Prvotisak (1483. godine)
 sve knjige tiskane do 1501. godine nazivamo
prvotiscima ili inkunabulama
PRVE JEZIKOSLOVNE KNJIGE
 prvi veliki hrvatski rječnik (1595.): petojezični
rječnik (njemački, latinski, talijanski, mađarski i
dalmatinski jezik) – Faust Vrančić
 prva hrvatska gramatika u dvije knjige (1604.) –
Bartol Kašić
 Bartol Kašić najveći je hrvatski jezikoslovac toga
vremena, autor je prvoga rukopisnoga prijevoda
Biblije i crkvenog običajnika Ritual rimski (1640.) u
kojemu ističe prednost štokavskoga narječja
 GAZOPHYLACIUM, hrvatsko-latinski
enciklopedijski rječnik (objavljen 1740.) – Ivan
Belostenec (u njemu prevladava kajkavski leksik)
PRVA KNJIŽEVNA DJELA I ISTAKNUTI
KNJIŽEVNICI
 prvi epski spjev Judita, splitskoga književnika
Marka Marulića, prvo je hrvatsko djelo
svjetovne namjene (1501. nastalo, a tiskano
1521. g.)
 prvi hrvatski roman Planine – Petar Zoranić
 ISTAKNUTI KNJIŽEVNICI:
•
•
•
ŠTOKAVSKO NARJEČJE: Menčetić, Držić,
Vetranović, (15./16. st.), Gundulić (17. st.), KačićMiošić, Relković (18. st.)
ČAKAVSKO NARJEČJE: Marulić, Lucić,
Hektorović, Zoranić (15./16. st.)
KAJKAVSKO NARJEČJE: Habdelić (17. st.),
Brezovački (18./19. st.)
HRVATSKI NARODNI PREPOROD
 u 19. stoljeću političke i društvene prilike
dovode do nacionalnoga i kulturnoga pokreta
pod nazivom hrvatski narodni preporod ili
ilirski pokret
 PREDSTAVNICI ILIRSKOGA POKRETA:
•
•
•
glavni je predstavnik Ljudevit Gaj
jezikoslovci: Vjekoslav Babukić, Antun
Mažuranić, Adolfo Veber Tkalčević …
književnici: Petar Preradović, Stanko Vraz,
Ivan Mažuranić, Dimitrije Demetar …
LJUDEVIT GAJ
 Gaj je reformator slovopisa (grafije)
 1830. Kratka osnova horvatsko-
slavenskoga pravopisanja
 1835. članak Pravopisz (u Danici) – umjesto
tilde, predložene u Kratkoj osnovi, na nekim
glasovima (po uzoru na češki jezik)
predlaže kvačice – č, ž, š, i ě (rogato e,
refleks jata: ije/je/e/i), a rješava i problem
glasova lj, nj, đ i tj
 1835. godine u Danici tiskana je pjesma
Antuna Mihanovića Horvatska domovina,
1846. uglazbio ju je Josip Runjanin
HRVATSKI – SLUŽBENI JEZIK
 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je
put u Saboru održao govor na
hrvatskome jeziku
 1846. Vjekoslav Babukić postaje prvi
profesor na katedri za hrvatski jezik
 23. listopada 1847. hrvatski jezik postao
je službenim jezikom.