Transcript POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA- 7. RAZRED

POVIJEST
HRVATSKOGA
KNJIŽEVNOGA
JEZIKA
- počeci hrvatske pismenosti su na
latinskom jeziku i pismu latinici, a
iz tog vremena potječu:
Trpimirova darovnica (852.)
Branimirov natpis (888.)
– po prvi put se spominje ime Hrvat
Držislavov natpis (976.)
Nadgrobna ploča kraljice
Jelene
- hrvatska pisma su:
glagoljica
hrvatska ćirilica (bosančica)
latinica
- glagoljicu su u 9. stoljeću
sastavila braća
Konstantin/Ćiril i Metod iz
okolice Soluna koji su na
poziv moravskog kneza
Rastislava došli u Moravsku i
tamo prevodili crkvene
knjige na crkvenoslavenski
jezik
BAŠĆANSKA PLOČA (1100. g.) –
najstariji cjeloviti spomenik hrvatske
pismenosti
- kamena ploča ugrađena u pod
crkvice sv. Lucije u Jurandvoru
kod Baške na otoku Krku
- darovnica kojom kralj Zvonimir daje
toj crkvi zemljište
- pisana uglatom glagoljicom i
mješavinom crkvenoslavenskohrvatskog jezika
- važna je jer je:
a) prvi pravni dokument (darovnica)
b) prvi povijesni dokument (o kralju
Zvonimiru)
c) jezični dokument (prvi hrvatski
cjeloviti tekst)
Bašćanska ploča se danas čuva u
Hrvatskoj akademiji znanosti
umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
- ostali spomenici na glagoljici:
Vinodolski zakon (1288.)
Istarski razvod
- spomenici na hrvatskoj ćirilici:
Povaljska listina
(1189.)
Poljički statut
- spomenici na latinici:
Šibenska molitva
(1347.)
Red i zakon zadarskih
sestara dominikanki (1345.)
1455. godine je Nijemac
Johannes Gutenberg u Mainzu
izumio tiskarski stroj.
- prva tiskana knjiga u svijetu je Biblija
- prvotisci ili inkunabule – knjige tiskane
do 1500. godine
- prva tiskana hrvatska knjiga je
Misal po zakonu rimskog dvora
22. 2. 1483. g. (glagoljicom)
- u 16. stoljeću su tiskare u Senju,
Kosinju i Rijeci
- pravi se procvat hrvatske
književnosti desio u 15. i 16.
stoljeću kada se u gradovima
Splitu, Zadru, Hvaru i Dubrovniku
formiraju književni krugovi
ČAKAVSKO NARJEČJE
- SPLIT – Marko Marulić – „Judita“
(prvi epski spjev, napisan
1501. g., a tiskan 1521. g.
u Veneciji) – otac hrvatske
književnosti
- ZADAR – Petar Zoranić –
„Planine“ (prvi hrvatski roman)
- HVAR – Hanibal Lucić –
drama „Robinja“
pjesma „Jur nijedna na
svit vila“
Petar Hektorović –
„Ribanje i ribarsko prigovaranje“ (prvi
hrv. putopis)
ŠTOKAVSKO NARJEČJE
- DUBROVNIK –
Džore Držić
Šiško Menčetić
Mavro Vetranović – pobožna drama
„Suzana čista“
Marin Držić – piše
pastorale i komedije,
npr. „Dundo Maroje“,
„Novela od Stanca“
U 17. stoljeću u Dubrovniku djeluje
Ivan Gundulić (pastorala
„Dubravka“, spjev „Suze sina
razmetnoga“, ep „Osman“…).
- u 18. stoljeću na tom narječju
stvaraju:
Andrija Kačić Miošić – „Razgovor
ugodni naroda slovinskoga“
Matija Antun Reljković –
„Satir iliti divji čovik“
Antun Kanižlić – „Sveta Rožalija“
KAJKAVSKO NARJEČJE
- razvija se krajem 16. stoljeća, ali
doživljava procvat u 17. i 18. stoljeću
- najpoznatiji kajkavski pisci su:
Antun Vramec – „Kronika“,
„Poštile“ (16. st.)
Juraj Habdelić – rječnik „Dictionar“
(17. st.)
Tituš Brezovački – komedije „Matijaš
Grabancijaš dijak“ i „Diogeneš“ (18. st.)
- 1595. g. tiskan je u
Veneciji prvi hrvatski
rječnik – „Rječnik pet
najuglednijih europskih
jezika: latinskog,
talijanskog, njemačkog,
dalmatinskog i
mađarskog“ Šibenčanina
Fausta Vrančića
- 1604. g. je u Rimu tiskana prva
hrvatska gramatika – „Osnove
ilirskog jezika“ Pažanina Bartola
Kašića (u 2 knjige)
- u 17. stoljeću javlja se ozaljski književni
krug kojem pripadaju:
Petar Zrinski – preveo je ep svog
brata Nikole („Adrijanskoga mora
sirena“)
Fran Krsto Frankopan – zbirka
poezije „Gartlic za čas kratiti“
Katarina Zrinska – molitvenik „Putni
tovaruš“
Pavao Ritter Vitezović
Ivan Belostenec – „Gazophylacium“
Osobitost tog književnog
kruga je stvaranje
književnih djela
mješavinom svih triju
narječja.
- 30-ih godina 19. stoljeća razvija se ilirski
pokret na čelu s Ljudevitom Gajom
- zadaci ilirskog pokreta
(hrvatskog narodnog
preporoda) su:
a) jezično sjedinjenje
(stvaranje zajedničkog
jezika svih Hrvata)
b) ujednačenost slovopisa
c) uporaba hrvatskog
jezika u školama i svim
javnim ustanovama
- u tom su pokretu:
Antun Mihanović – napisao
hrvatsku himnu „Horvatska
domovina“
Dimitrije Demeter –
drama „Teuta“
grof Janko Drašković
Petar Preradović – piše budnice
Stanko Vraz – zbirka ljubavnih
pjesama „Đulabije“
Ivan Mažuranić –
ep „Smrt Smail-age Čengića“
Grof Janko Drašković
Stanko Vraz
Antun Mihanović
Dimitrije Demeter
Petar Preradović
Ivan Mažuranić
- 1830. Gaj izdaje
knjižicu (malu
gramatiku) pod
nazivom „Kratka
osnova horvatskoslavenskoga
pravopisanja“
- 1835. Ljudevit Gaj izdaje članak
„Pravopisz“ te časopis „Novine
horvatske“ (na kajkavskom) s
književnim prilogom „Daniczom
horvatzkom, slavonzkom i
dalmatinzkom“ (na štokavskom
narječju)
- iduće godine novine mijenjaju
naziv i postaju „Ilirske narodne
novine“ i „Danica ilirska“
(sve na štokavskom narječju)
- 1843. godine zabranjeno je ilirsko
ime i novine postaju „Narodne
novine“ i „Danica hrvatska“
- 1843. godine Ivan
Kukuljević Sakcinski
je u Hrvatskom
saboru održao prvi
govor na hrvatskom
jeziku, a 1847. je
hrvatski jezik
proglašen službenim